1-2
UDC 630* (05:) »54—02« (061.2)
YU ISSN 0373-1332
Š U M A R S K I LIST
Znanstveno-stručno i društveno glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Hrvatske
Godište 108
siječanj — veljača
Godina 1984.
I Z D A V A Č : Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SR Hrvat­
ske uz financijsku pomoć Republičke zajednice za znanstveni rad SR Hrvatske
SAVJET ŠUMARSKOG
LISTA
Predsjednik: Ing. Franjo K n e b 1
1. Članovi s područja SR Hrvatske:
Ing. Mirko A n d r a š e k , Prof, d r Milan A n d r o i ć, prof, dr Roko B e n i ć,
mg. Vjekoslav C v i t o v a c, ing. Slobodan G a 1 o v i ć, m r Joso G r a č a n, ing.
Slavko H o r v a t i n o v i ć , ing Ante J u r i ć, ing. Ćedo K 1 a d a r i n, prof, dr Du­
šan K 1 e p a c, ing. Tomislav K r n j a k, m r Zdravko M o t a 1, ing. Ante M ü d r o v č i ć, prof, dr Zvonimir P o t o č i ć , prof, dr Ivo S p a i ć, ing. Srećko V a n j k o v i ć i prof, dr Mirko V i d a k o v i ć;
2. članovi s područja drugih Socijalističih republika i Autonomnih pokrajina:
Prof. dr Velizar V e l a š e v i ć — Beograd, prof, dr Dušan M 1 i n š e k — Ljub­
ljana, prof, dr Konrad P i n t a r i ć — Sarajevo, prof, dr Radoslav R i z o v s k j
— Skopje i dr Dušan V u č k o v i ć, Titograd.
UREĐIVAČKI ODBOR
Predsjednik prof, dr Branimir P r p i ć
Urednici znanstveno-stručnih područja:
Biologija šumskog drveća, ekologija šuma, ekologija krajolika, oblikovanje
krajolika, općekorisne funkcije šume: prof, d r Branimir P r p i ć ;
Fiziologija i ishrana šumskog drveća, šumarska pedologija, ekofiziologija: dr
Nikola K o m l e n o v i ć ;
Šumarska genetika, oplemenjivanje šumskog drveća, dendrologija: prof, dr
Ante K r s t i n i ć;
Njega šuma, šumske kulture i plantaže, sjemenarstvo i rasadničarstvo, pošumljavanje: doc. dr Slavko M a t i ć i m r Ivan M r z 1 j a k;
Zaštita šuma, šumarska entomologija, šumarska fitopatologija: prof, dr Katica
J p a 1 i č k i;
YU ISSN 0373-1332
liDC 630* (05:) »54—02« (061.2)
ŠUMARSKI
LIST
Journal of the Union of Forestry Societies of Croatia — Organe de l'Union de Sooietes forestieres de Croatie — Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine Kroatins
Br./Nr. 1—2/1984.
SADRŽAJ — CONTENTS
K r n j a k : T.: Godina provođenja Zakona o šumama (3)
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC
PAPERS
UDK 630* 45 : 595.7.001 (Psyllopsis fraxini)
Mikloš,
I.:
Jasenova lisna buha (Psyllopsis fraxini) — Ash Jumping Louse (Psyllopsis fraxini) (9)
UDK 582.2 : 591.5.001 (497, 13)
š t r o m a r , Lj. i D o l e n e e , Z.: Stari hrastovi lužnjaci, Quercus robur L., kao ekološke niše
za prestavnike ornifaune na užem dijelu Hrvatskog Zagorja — Old Oaks (Quercus robour L.)
as Ecological Niches for Representative Ornitofauna in the Narrow Region of Croatian Zagorje (17)
STRUČNI ČLANAK — PROFESSIONAL PAPER
UDK 630*95 (093)
D r n d e l i ć , M.: Gospodarska jedinica Virovitička Bilo gora u razdoblju od 1951. do 1981. godine
— The Virovitica Management Unit »Bilo gora« During the Period from 1945 to 1981 (23)
IDEJE I PRIJEDLOZI
M r v o š , N.: Primjena superlakih aviona za otkrivanje šumskih požara (56)
OSVRTI I SUPROTSTAVLJANJA
O š t r i ć, I.: Među nama i oko nas (61)
STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI
K r p a n , A.: 17. međunarodni simpozij »Mehanizacija u iskorišćavanja šuma« (73)
P i š k o r i ć , 0.: Uloga šuma u gospodarskom životu naših naroda u prošlosti (83)
ZAŠTITA PRIRODE
L u k i ć , N.: Državni rezervat prirode »B0KY« (86)
B ö h m , D.: Kisele kiše — gorući svjetski problem (88)
H a n z l , D.: Austrijski šumari o zaštiti šuma od imisija u 1983. godini (91)
KNJIGE I ČASOPISI
P i š k o r i ć , 0.:
— ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, II izdanje, 2. svezak (96)
— ŠUMARSTVO, god. XXXV, br. 5—6; god. XXXVI, br. 2. (98)
— POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO, god. XXIX, br. 2. (100)
IN MEMORIAM
O. P. — D. S.: ADOLF ŠERBETIC (101)
T o n k o v i ć, D.: ANTUN KAMERER (103)
U NEKOLIKO REDAKA (60)
SKUPŠTINA
SAVEZA IT ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE
održat će se
26. travnja o. g. u Zagrebu.
Poziv i dnevni red prema odredbama Statuta Saveza bit će pravodob­
no upućen Društvima.
Zajednica
fakulteta
i instituta
slavije, Sekcija za organizaciju
i
šumarstva
i prerade
ekonomiku
drveta
Jugo­
organizira
JUGOSLAVENSKO SAVJETOVANJE
o temi
DOHODOVNI ODNOSI U ŠUMARSTVU, PRERADI DRVA 1
PROMETU DRVNIM PROIZVODIMA
u Splitu, 24. i 25. travnja 1984. god.
Program Savjetovanja nalazi se na str. 16. ovog broja Šumarskog lista
NAPOMENA: Uredništvo ne mora biti uvijek suglasno sa stavovima autora.
GODINA PROVOĐENJA ZAKONA O ŠUMAMA
/.
UVOD
Stručnoj i široj javnosti je poznato da su diskusije o potrebi izmjena
i dopuna Zakona o šumama, donesenoga 1911. godine (N. N. br. 20111), za­
počele još početkom 1980, godine, iz razloga što se njegove temeljne odred­
be nisu provodile, radi čega je došlo u pitanje ostvarivanje osnovnih ustav­
nih odredbi u odnosu na šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg in­
teresa.
Zakonom određeno samoupravno uređivanje određenih temeljnih osno­
va za racionalno gospodarenje šumama na osnovi društvenih dogovora i
Samoupravnih sporazuma zainteresiranih sudionika, kao što je utvrđivanje
šumskogospodarskih
područja, utvrđivanje užih područja krša, pobliža raz­
rada mjerila za primjenjivanje
zakonom utvrđenih uvjeta za organiziranje
osnovnih organizacija udruženog rada u djelatnosti šumarstva, te samoup­
ravni sporazum o osnivanju samoupravne interesne zajednice za unapre­
đivanje šuma na području krša, radi različitih interesa organizacija udru­
ženog rada i DPZ-a nije se moglo provesti. Veoma značajna pitanja izrade
šumskogospodarskih
osnova područja i provođenje gospodarenja na osnovi
njihovih odredaba nije moglo biti provedeno, a krupna pitanja
utvrđiva­
nja sredstava za biološku reprodukciju šuma te utvrđivanje i korišćenje
dijela dohotka od vanrednih pogodnosti oročena su potrebom
donošenja
posebnih zakona.
Provedba utvrđenog načina gospodarenja šumama na koje postoji pra­
vo vlasništva od strane općinskih skupština u pretežnom dijelu općine nije
se provodila, a određene odredbe o korištenju sredstava izdvojenih za jed­
nostavnu reprodukciju šuma postale su predmetom sporova između OOUR-a i arbitriranja pravosudnih organa.
O tekućoj problematici i razvoju šumarstva i prerade drva, te provo­
đenju Zakona o šumama raspravljano je u toku 1980. godine na brojnim
stručnim i društveno političkim skupovima u Republici, a o problematici
provođenja Zakona i na Vijećima Sabora.
Nakon obavljene rasprave u Vijećima Sabora donesen je zaključak da
se pristupi postupku za izmjene i dopune Zakona o šumama na način da
se zakonom utvrde šumskogospodarska
područja, uredi izdvajanje sredsta­
va za jednostavnu reprodukciju šuma, utvrdi učešće ostalih
zainteresiranih
privrednih i društvenih subjekata u proširenoj reprodukciji šuma, uredi
izdvajanje i korištenje dijela dohotka koji je rezultat rada u izuzetno po­
voljnim prirodnim uvjetima ili izuzetnih pogodnosti na tržištu ili drugih
izuzetnih pogodnosti, uključivanje šuma na koje postoji pravo vlasništva
u sistem šumskogospodarskih
područja i društvenu plansku proizvodnju u
okviru šumskogospodarskih
područja i društvenu plansku proizvodnju u
3
okviru šumskogospodarskih
organizacija, kao i neka druga pitanja vezana
za unapređenje društveno-ekonomskih
odnosa u šumarstvu odnosno otva­
ranju procesa udruživanja u reprodukcijskom
lancu s preradom drva i pro­
metom.
Značajan društveni doprinos koncipiranju osnovnih polazišta ovoga, za­
konskoga projekta dali su Republički društveni savjeti (za ekonomsku po­
litiku i razvoj te za društveno uređenje).
Radna verzija Nacrta Prijedloga zakona zajednički je rad Radne grupe
Republičkih
savjeta, predstavnika Sabora i predstavnika Ustavnog suda
Hrvatske.
2. PROCEDURA DONOŠENJA ZAKONA O ŠUMAMA
Prijedlog za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šu­
mama prihvaćen je u Vijećima Sabora na sjednicama u travnju 1982. go­
dine, na osnovi utvrđenog Prijedloga po Izvršnom vijeću Sabora, uz nešto
izmijenjena načela, s time da su već prilikom njegovoga prihvaćanja bile
prisutne preporuke da se Prijedlog zakona predloži u integralnom
tekstu
(novi zakon).
Nakon objave Nacrta Prijedloga zakona u Delegatskom vjesniku i rela­
tivno dugog roka za dostavljanje primjedaba i prijedloga, stručni obrađi­
vao je maksimalno moguće koristio dostavljene primjedbe i prijedloge i
do konca 1982. godine izradio Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i do­
punama Zakona o šumama, te ga uputio u proceduru
donošenja.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama utvrđen
je na sjednici Izvršnog vijeća Sabora i dostavljen predsjedniku Sabora radi
procedure njegovoga donošenja koncem veljače 1983. godine.
Na Prijedlog zakona podnesena su 152 amandmana od 18 subjekata,
od kojih se pretežni broj odnosio na organiziranost OOUR-a šumarstva, u
smislu predlaganja teritorijalne organiziranosti i ublažavanja uvjeta za rad­
nu cjelinu koju mora ispunjavati OOUR šumarstva.
Prijedlog zakona razmatran je u nadležnim radnim tijelima Sabora, a
rasprava je trebala biti provedena na sjednicama Vijeća 11. svibnja 1983.
godine.
Rasprava je na ovoj sjednici odgođena uz zaduženje Izvršnom
vijeću
Sabora da izradi integralni tekst Prijedloga zakona, uzme u razmatranje
primjedbe, prijedloge i stavove radnih tijela Sabora, a određena je i Radna
grupa vijeća Sabora radi koordinacije stavova između predlagača Zakona
i podnosioca
amandmana.
Na sjednicama svih Vijeća Sabora 28. i 29. lipnja 1983. i sjednicama
održanim 21. srpnja Vijeća su razmatrala stavove svoje Radne grupe u
odnosu na Prijedlog zakona i donijela zaključak, nakon usuglašavanja sta­
vova vijeća, o prihvaćanju tih stavova te obavezalo Izvršno Vijeće Sabora
da ih ugradi u Prijedlog zakona.
Stavovima radne grupe
Vijeća Sabora i to:
4
izmijenjena
su predložena
rješenja
Izvršnog
— u odnosu na organiziranost osnovnih organizacija udruženog rada
podržana je isključivo »funkcionalna« organiziranost šumarstva, osim de­
cidirano navedenih iznimaka;
— u odnosu na organiziranost Samoupravnih interesnih zajednica šumskogospodarskih
odnosno šumskokrških
područja treba osnovati za svako
područje radnu organizaciju, a Samoupravnu interesnu zajednicu za sva
područja na razini Republike.
Izvršno viječe Sabora, kao predlagač Prijedloga Zakona, utvrdilo je
integralni tekst Prijedloga zakona, u koji je ugradilo i stavove prihvaćene
na sjednicama vijeća 28. i 29. lipnja, odnosno usaglašene na sjednici Vijeća
općina 21. srpnja 1984. godine.
Prijedlog Zakona o šumama ponovno je upućen u proceduru 24. listo­
pada 1983. godine. Na Prijedlog Zakona upućena su 52 amandmana od stra­
ne 26 podnosioca. O amandmanima se izjasnilo Izvršno vijeće Sabora i
utvrdilo svoj amandman, koji osigurava provođenje promjena organizira­
nosti i društveno ekonomskih odnosa u organizacijama udruženog rada
šumarstva. Nadležna radna tijela Saborskih vijeća obavila su raspravu o
novoutvrđenom Prijedlogu Zakona o šumama i izjasnila se o podnesenim
amandmanima, te utvrdila svoje stavove za raspravu u vijećima.
Rasprava u Vijećima Sabora obavljena je 23. studenoga 1983. godine,
a usaglašavanje u Vijećima i donošenje Zakona obavljeno je na sjednica­
ma 24. studenoga 1984. godine.
Na sjednicama Vijeća Sabora 14. prosinca 1984. godine donesena je i
Odluka o osnivanju Komisije za provođenje Zakona o šumama, sastavljene
od predsjednika i 12 članova, sa zadatkom da prati i koordinira
aktivnosti
organizacija i organa zaduženih za provođenje Zakona, kao i da svojim
društvenim opredjeljenjima
doprinosi promjeni društveno ekonomskih od­
nosa i organizjratiosti u ovoj oblasti na osnovi propisa iz Zakona.
Zakon o šumama objavljen je u Narodnim novinama br. 54. od 23.
prosinca 1983. godine, a stupio je na snagu 31. prosinca 1983. godine.
3. NAJZNAČAJNIJE
ZAKONSKE
ODREDBE
Ukazujem na najznačajnije odredbe Zakona o šumama, koje u pre­
težnom dijelu predstavljaju nova rješenja:
— Zakonom je osnovana Samoupravna interesna zajednica
šumarstva
Hrvatske u kojoj će se na delegatskoj osnovi usklađivati rad i ostvarivati
zajedničke potrebe i interesi članova vezanih za gospodarenje šumama na
šumskogospodarskim
i šumskokrškim
područjima (čl. 4);
— utvrđeno je 9 šumskogospodarskih
i 2 šumskokrška
su određena na osnovi Popisa šuma i šumskih zemljišta,
skih i šumskokrških
područja, objavljenim kao sastavni
16 i 76);
područja, koja
šumskogospodar­
dio zakona (čl.
— određeno je osnivanje radne organizacije šumarstva radi gospoda­
renja šumama u društvenom vlasništvu na svakom
šumskogospodarskom
odnosno šumskokrškom
području;
5
— osnovne organizacije šumarstva organiziraju se prema dijelovima pro­
cesa gospodarenja šumama — uzgoj i zaštita šuma, iskorišćivanje šuma —
uz moguće iznimke (član 19);
— utvrđeni su bliži uvjeti za radnu cjelinu pri organiziranju
osnov­
nih organizacija šumarstva u radnoj organizaciji (čl. 20, ti. 21);
— radi gospodarenja
šumama i šumskim
zemljištima
na šumskogospodarskom odnosno šumskokrškom
području potrebno je izraditi šumskogospodarsku
osnovu području, odnosno program za gospodarenje šu­
mama šumskokrškog
područja, radi čega će se organizirati služba uređi­
vanja šuma, koja mora imati fakultetski obrazovane stručnjake za poslove
uređivanja šuma (čl. 23 i 24);
— šumsko gospodarsku osnovu područja odobrava skupština
Zajed­
nice šumarstva, a. ova daje i suglasnost na osnovu gospodarenja
gospodar­
skom jedinicom i na program za gospodarenje šumama (čl. 25, čl. 21);
— vlasnici šuma mogu udružiti svoj rad, šume i šumska zemljišta sami
ili zajedno s radnicima radne organizacije šumarstva organizirati osnovnu
organizaciju kooperanata za gospodarenje šumama u vlasništvu građana u
sastavu radne organizacije šumarstva. Vlasnici šuma dužni su osigurati jed­
nostavnu biološku reprodukciju šuma, a gospodarenje šumama u vlasništvu
građana gospodari se na osnovi programa za gospodarenje tim šumama,
kojega je dužna donijeti osnovna organizacija kooperanata, odnosno općin­
ska skupština ako 00 kooperanata nije osnovana (čl. 29, čl. 30, čt- 31);
— drvo i drvne Sortimente od vlasnika šuma mogu otkupljivati
samo
osnovne organizacije kooperanata odnosno osnovne organizacije
šumarstva
(čl. 50);
— sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma dužne su iz­
dvajati Organizacije udruženog rada u određenim procentima na propisanu
osnovicu na teret ukupnog prihoda i uplaćivati na poseban račun jedno­
stavne biološke reprodukcije šuma u osnovnoj organizaciji uzgoja i zaštite
šuma i namjenski ih koristiti na osnovi Šumskogospodarske osnove i osnova
odnosno programa za gospodarenje šumama (čl. 66). Vlasnici šuma osi­
guravaju ova sredstva na osnovi uplate sredstava od prodanog drva po
određenim stopama, i plaćanjem doprinosa iz katastarskog prihoda, kojega
propisuje općinska skupština (čl. 67);
— sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma obavezno udru­
žuju Zakonom određene organizacije udruženog
rada na osnovi samo­
upravnog sporazuma o ostvarivanju
programa proširene biološke
repro­
dukcije šuma na šumskogospodarskom
odnosno šumskokrškom
području
(čl. 68);
— ako se samoupravni sporazum za ostvarivanje programa
proširene
biološke reprodukcije u propisanom roku ne zaključi, Zakonom su utvrđe­
ne osnovice i stope izdvajanja i udruživanja sredstava za ovu namjenu,
koje će se primjenjivati
do zaključenja ovoga sporazuma (čl. 69);
— utvrđene su osnove i mjerila za ustanovljavanje dijela dohodka koji
je rezultat izuzetnih pogodnosti, kao i način njegova korištenja (čl. 70—74);
— sredstva za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara osigu­
ravaju kao i do sada organizacije udruženog rada koje gospodare šumama
6
: općine na tom području, Republika i Zajednica šumarstva na osnovi
društvenog dogovora i usvajanog programa, s time što će se na osnovi
Zakona moći osigurati i dio sredstava Zajednici šumarstva, koja se do
sada nije mogla konstituirati i funkcionirati (čl. 80, čl. 81);
— prelaznim i završnim odredbama utvrđeni su rokovi za obavljanje
pojedinih radnji iz Zakona, kao i način rješenja pojedinih pitanja u vre­
menu od stupanja na snagu Zakona do provođenja pojedinih
Zakonom
propisanih radnji a najdulje do Zakonom utvrđenih
rokova.
Za prilagodavanje organiziranosti šumarstva Zakonom utvrđenim uvje­
tima utvrđeni su rokovi od najdulje 1 godinu dana, a rokovi za izradu i
donošenje šumskogospodarskih
osnova područja i programa za gospodare­
nje šumama šumskokrških
područja te provođenje uknjizbe na nekretni­
nama od strane organizacija udruženog rada utvrđeni su rokovi od 2 godine
od dana stupanja na snagu Zakona.
4. PROVOĐENJE ZAKONA I KOORDINIRANA AKTIVNOST NA POVEZI­
VANJU I UDRUŽIVANJU U REPRODUKCIJSKOM
KOMPLEKSU
Kao što se iz prikaza najznačajnijih odredaba donesenoga Zakona o
šumama vidi, radi se o veoma krupnim i složenim pitanjima, koja treba
razriješiti provođenjem Zakona već u 1984. godini. Kako najkrupnije
pi­
tanje postavlja promjena organiziranosti i društveno-ekonomskih
odnosa u
organizacijama udruženog rada, to će i pristup ovim promjenama
morati
biti dobro prostudiran i projektiran, a u provođenje ovih promjena morati
će biti na pozitivnim osnovama uključene sve društveno političke i stručne
snage u radnim kolektivima i društveno političkim zajednicama, od općine
do Republike.
Komisija za provođenje Zakona o šumama već je održala svoju prvu
sjednicu, donijela zaključak o načinu svoga rada i djelovanja, te prihva­
tila Program aktivnosti na provođenju zakona u 1984. godini.
Ovim programom, koji sadrži 21 točku aktivnosti, utvrđeni su zadaci,
nosioci i rokovi u kojima se pojedini poslovi moraju obaviti. Pretežan broj
aktivnosti je lociran u organizacijama udruženog rada i društveno politič­
kim organizacijama. Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, kao
nadležni organ uprave iz oblasti provođenja Zakona, na sastanku glavnih
rukovodilaca svih šumskih gospodarstava, rukovodilaca njihovih viših oblika
udruživanja i predsjednika izvršnih vijeća skupština zajednica općina, upo­
znao je prisutne predstavnike zaduženih subjekata za provođenje
Zakona
s njihovim obavezama koje proizlaze iz Programa aktivnosti koji je utvr­
dila Komisija za provođenje Zakona o šumama Sabora SRH, te obavezao
sve sudionike na njihovo maksimalno angažiranje u provođenju
programi­
ranih aktivnosti i radnji, s time da se sve promjene u organiziranosti orga­
nizacija udruženog rada i društveno ekonomskih odnosa u njima završe do
konca 1984. godine, a pojedine odredbe koje se mogu neposredno primje­
njivati da se otpočne sa njihovom primjenom u sadašnjim oblicima orga­
niziranosti udruženog rada.
Komisija za provođenje
ćenog programa, razmatrati
Zakona o šumama pratiti će izvršenje prihva­
predložena rješenja za pojedina područja, za7
uzimati o njima svoje stavove, uključivati se u rasprave na terenu te će
svojim aktivnostima utjecati da se Zakon provede na najadekvatniji i najsvrsishodniji način.
Smatram potrebnim istaknuti da se uporedo s aktivnostima na promje­
nama društveno ekonomskih odnosa i organiziranosti udruženog rada u
šumarstvu vodi društvenu aktivnost na udruživanju i povezivanju
organi­
zacija udruženog rada i šire, u reprodukcijskoj
cjelini šumarstva, prerade
drva i prometa.
Ova aktivnost provodi se na osnovi prihvaćenih stavova iz projekta
udruživanja i povezivanja na izvoznim programima organizacija udruženog
rada koji u njima sudjeluju, Proizvodne zajednice i Poslovna zajednica za
izvoz (projekt Ekonomskog
instituta
Zagreb).
Zadaci na pojedinim poslovima i zadacima su programski razrađeni i
definirani, na njihovoj realizaciji je angažirana posebna Radna grupa ime­
novana po Republičkom komitetu za poljoprivredu i šumarstvo, te je sada
veoma značajno i važno da se ove aktivnosti i međusobno
koordiniraju,
kako bi se postigli zacrtani ciljevi i ostvarili očekivani
rezultati.
TOMISLAV KRNJAK, dipl. inž. šum.
pomoćnik predsjednika Republičkog
sekretarijata za poljoprivredu i šumar­
stvo za poslove šumarstva, prerade
drveta i lovstva
Sum. list CVIII (1984), 9
UDK 630-45:595.7.001 (Psyllopsis fraxini)
JASENOVA LISNA BUHA
(Psyllopsis fraxini L.)
Ivan MIKLOŠ*
SAŽETAK. Autor daje kratak morfološki opis jasenove lisne
buhe te iznosi neke podatke o njenoj biologiji, štetnosti i raspro­
stranjenosti u SR Hrvatskoj. Štetnik se može naći na svim vrsta­
ma roda Fraxinus, ali je najčešći na poljskom jasenu i to na
pomlatku i mladim stablima. Prezimljavaju jaja, smještena na
izbojcima, većinom uz pupove. Štete čine ličinke sisanjem soko­
va iz Ušća. U nas se godišnje razviju dvije generacije. Zimska je
generacija štetnija od ljetne.
UVOD
Od svih pet podredova reda Homoptera dva su za šumarsku entomo­
logiju malo važna, pa se o njima u udžbenicima i priručnicima govori sa­
mo kratko i uopćeno, a pojedine se vrste gotovo uopće ne spominju. To
su Aleurodina (Štitasti moljci) i Psyllina (Lisne buhe). Štitasti su moljci
poznati kao poljoprivredni štetnici, koji čine znatne štete na raznom voću,
povrću te industrijskom i ukrasnom bilju. Broj lisnih buha koji živi na
šumskom drveću je doduše velik, ali ni među njima nema takvih, koje bi
se mogle nazvati važnijim šumskim štetnicima.
Ipak, dvije vrste iz tih podredova zaslužuju pažnju naših šumara po
tome, što se povremeno pojavljuju u povećanoj brojnosti i u onim nizin­
skim šumama, gdje se jasen već dulje vremena masovno suši. Prva je jasenov štitasti moljac (Siphoninus phillyreae Haliday) iz podreda Aleurodi­
na, a druga jasenova lisna buha (Psyllopsis fraxini L.) iz podreda Psyllina.
Obadvije čine štetu na sličan način, sisanjem sokova iz biljaka i izlučiva­
njem medne rose. Našao sam ih na području šumskih gospodarstava Vin­
kovci, Osijek, Nova Gradiška, Bjelovar, Sisak, Zagreb, Karlovac i Senj. O
jasenovom štitastom moljcu se u nas već pisalo (MIKLOŠ, 1978), dok o
jasenovoj lisnoj buhi u našoj stručnoj literaturi nema nikakvih podataka.
Od stranih autora treba posebno spomenuti SCHINDLERA i EHRHARDTA, koji su uočili štetnost jasenove lisne buhe vi SR Njemačkoj te
istražili njenu morfologiju, biologiju, štetnost i način suzbijanja (SCHIN­
DLER i EHRHARDT, 1969). Tog je štetnika prikazao i SCHWENKE (1972)
u opsežnom djelu o šumskim štetnicima Evrope, uglavnom na temelju is­
traživanja spomenutih autora. Isto tako spominju ga GUSEV i RIMSKIJ* Prof. dr. Ivan Mikloš, dipl. inž. šum. Katedra za zaštitu šuma, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta 25.
9
-KORSAKOV (1951) u priručniku o oštećenjima šumskih i dekorativnih
vrsta drveća i grmlja evropskog dijela Sovjetskog Saveza.
POLOŽAJ U SISTEMATICI I GEOGRAFSKO RASPROSTRANJENJE
Jasenova lisna buha spada u red Homoptera (Jednakokrili rilaši), podred Psyllodea (Lisne buhe), familiju Psyllidae i podfamiliju Aphalarinae
(KLIMASZEWSKI, 1973). Naziv Psyllodea potječe od grčke riječi psyllos
(= buha), po tome što ti insekti imaju usni ustroj za bodenje i sisanje i
sposobnost skakanja poput buha (Aphaniptera). U našoj stručnoj termino­
logiji uobičajen je naziv lisne buhe (KOVAČEVIĆ, 1950—1956), slično kao
u ruskoj — listobloški. Nijemci osim naziva Blattflöhe (Lisne buhe) imaju
i naziv Springläuse (Uši koje skaču), dok se u engleskom govornom podru­
čju upotrebljava termin Jumping Plant Lice (Lisne uši koje skaču).
KLIMASZEWSKI (1973) navodi za palearktičku oblast 4 familije s 49
rodova i ukupno 505 vrsta lisnih buha. Prema istom autoru rod Psyllopsis
sadrži 9 vrsta, koje žive većinom u Evropi, a hrane se isključivo jasenom.
Samo se za jednu od njih osim jasena navodi kao biljka-hraniteljica još
i Circaea lutetiana, a za drugu Corylus sp, Psyllopsis fraxini L. raširen je
u čitavoj Evropi.
MORFOLOGIJA
Odrasli oblik jasenove lisne buhe (si. 1) veoma je nalik na male cvrčke
iz familije Jassidae (njem. Zwergzikaden). Duljina tijela iznosi 2,5—3,0 mm.
Glava je kratka, široka, tamnosmeđa. Ticala su tanka, nitasta, sastavljena od
SI. 1. Jasenova lisna buha.
Jaja na izbojku jasena, ličinka posljednje razvojne faze i odrasli oblik.
(Orig.)
10
10 članaka. Facetirane su oči crvenosmeđe, velike i izbočene, a uz njih se
nalaze bjelkaste ocele. Usni je ustroj kao i u drugih Homoptera podešen
za bodenje i sisanje. Prva dva para nogu podešena su za hodanje, a straž­
nje su dulje, s nešto zadebljalim bedrima i služe za skakanje. Stopala se
sastoje od dva članka, a zastopalje od dvije kandžice, između kojih je pri­
hvatni lap (empodium). Krila su zelena, s tamnijim mrljama prema vrho­
vima. Prednja u stavu mirovanja krovoliko pokrivaju stražnja, koja su kra­
ća. Jaje je duguljasto poput vretena, na krajevima zašiljeno, prljavo bijele
boje. (SI. 1) Ličinka ima 5 razvojnih faza. Ispočetka je potpuno beskrilna,
a u posljednja dva stadija mogu se dobro vidjeti začeci krila. Osnovna je
boja ličinke žućkastobijela, s crnosmeđim mrljama na dorzalnoj strani u
starijim razvojnim fazama. Čitav je zadak pokriven finim dugim dlaka­
ma, a sa strane bijelim izlučinama voska. Duljina potpuno odrasle ličinke
iznosi 2,0—2,5 mm (si. 1). Stadij nimfe je po građi ticala i nogu sličniji
odraslom obliku.
RAZVOJNI CIKLUS I NAĆIN ŽIVOTA
Prema vlastitim nalazima pojedinih razvojnih stadija u Hrvatskoj mo­
že se zaključiti da jasenova lisna buha ima u nas dvije generacije godiš­
nje. Isti broj generacija navode SCHINDLER i EHRHARDT (1969) za SR
Njemačku i PAVLOVSKIJ (1955) za Sovjetski Savez. Godišnji razvojni ciklus
također je sličan onome u Njemačkoj te ima slijedeći tok: Prezimljavaju
jaja, koja su izlegle ženke prethodne, t.j. ljetne generacije u kolovozu i
rujnu prošle godine. Jaja su smještena na izbojcima, pojedinačno ili u ma­
njim skupinama, uz pupove, najčešće s njihove unutrašnje strane (si. 1).
Njihov se broj od vrha prema bazi izbojka postepeno smanjuje. U slučaju
guste populacije mogu se naći i između pupova po cijeloj duljini internodija.
Izlazak Učinaka iz jaja uglavnom se poklapa s početkom listanja ja­
sena, što se obično događa u mjesecu travnju. U proljeće 1981. god. jaja
su se u zagrebačkom parku Maksimir mogla naći sve do konca istog mje­
seca. Mlade se ličinke odmah počinju hraniti sisanjem sokova iz lišća, koje
se zbog toga postepeno deformira. S porastom Učinaka oštećenja postaju
sve uočljivija. Pod utjecajem toksina iz žlijezda slinovnica Učinaka listići
na rubovima zadebljaju, savijaju se od krajeva prema sredini u smjeru
naličja i konačno pretvaraju u rahle gale, koje posmeđe i osuše se, ali ne
otpadaju sa stabla (si. 2). U galama se nalazi voštana vunica i medna rosa,
koju izlučuju ličinke, osobito starijeg uzrasta. Isto tako mogu stradati i izbojci, koji se zbog sisanja Učinaka iskrivljuju. Odrasli oblici pojavjuju se
početkom mjeseca lipnja. Njihovo je sisanje manje intenzivno od sisanja
ličinaka, pa su i oštećenja manja.
Sredinom lipnja mogu se naći jaja, a uskoro zatim i ličinke slijedeće,
t.j. ljetne generacije. U to vrijeme jasenovo je lišće odraslije i tvrđe, što je
razlog da na njemu ne mogu nastati tako izrazite štete kao na mladom pro­
ljetnom Ušću. Koncem kolovoza i početkom rujna pojavljuju se odrasli ob­
lici, koji legu jaja i time obnavljaju godišnji razvojni ciklus. Gustoću po­
pulacije najlakše je i najbolje određivati upravo na temelju broja tih ja­
ja, i to iz dva razloga: zato što se to može učiniti u dugom vremenskom
razdoblju od jeseni do proljeća iduće godine, i zato što stadij jajeta u to
11
SI. 2. Jasenova lisna buha.
Razni stupnjevi oštećenja jasenovih listića od Učinaka.
(Orig.)
12
vrijeme neposredno prethodi onoj populaciji Učinaka, koja čini najveće
štete, pa tako utvrđena brojnost populacije ima i najveću prognostičku vri­
jednost.
Da bi se dobila bar približna slika prisutnosti jasenove lisne buhe na
jasenima u nizinskim šumama Hrvatske, određivana je na spomenuti na­
čin gustoća populacije 1980. i 1981. godine na područjima šumarija Novska
i Čazma te u zagrebačkom parku Maksimir. U tu svrhu uzimani su uzorci
izbojaka, dugački 30—40 cm, sa mlađih jasenovih stabala. Rezultati su pri­
kazani u tablici 1.
Gustoća populacije jasenove lisne buhe u stadiju jajeta zimi 1980/81.
na nekim lokalitetima u SR Hrvatskoj
Tablica 1.
Ukupni broj
Broj izbojaka
Lokalitet
izbo­
jaka
Grede-Kamare .
100
1.315
1.197
68
(68%)
Trstika
127
1.647
138
90
954
loo
956
Cerinski lug
Park-šuma
Maksimi]'
pupova
Prosj. broj jaja
po iz­
bo j ku
po
pupu
32
(32Vo)
12,0
0,9
42
(33%)
85
(67'/.)
1,1
0,1
592
54
(60%)
36
(40Vo)
6.6
0,6
279
62
(62%)
38
(38;'/„)
2.8
0,3
jaja
s
jajima
bez
jaja
Iz tablice se razabire da je postotak izbojaka na kojima su nađena ja­
ja iznosio 33—68. Prosječni broj jaja po jednom izbojku kretao se od 1 do
12, što iznosi po jednom pupu 0,1 do 0,9. SCHINDLER i EHRHARDT (1969)
utvrdili su da je jedna ličinka u stanju uništiti jedan listić jasena, što s
prethodnim i drugim potrebnim podacima može poslužiti za određivanje
kritičnog broja štetnika.
Prema podacima iz literature lisne buhe napada veliki broj prirodnih
neprijatelja. SCHINDLER i EHRHARDT (1969) navode ptice pjevice, pauke,
uholaže, vilinske konjice, zlatooke, bube-mare, stjenice, osolike muhe, mu­
he gusjeničarke, muhe šiškarice, parazitičke osice Chalcididae i razne glji­
vice. Prilikom vlastitih terenskih istraživanja u galama jasenove lisne buhe
nalaženi su pauci i uholaže, a u laboratoriju je uzgojeno nekoliko primje­
raka osolikih muha (Syrphus sp.).
ŠUMSKOGOSPODARSKO ZNAČENJE
Jasenova lisna buha monofagni je štetnik jasena. Na istraživanom po­
dručju nađena je na običnom, poljskom i crnom jasenu (Fraxinus excelsior,
F. angiistifolia i F. ornus). Najčešći je ipak na poljskom jasenu, koji pre13
vladava u nizinskim hrastovim šumama Hrvatske. Napada stabla svih sta­
rosti, ali izrazite štete čini na mlađim biljkama u prirodnom i umjetno po­
dignutom pomlatku. Prema zapažanjima SCHINDLERA i EHRHARDTA
(1969) u SR Njemačkoj napad je najjači na najsnažnijim i najvišim biljka­
ma. Isti su autori konstatirali veoma jaki napad u jednom rasadniku na
15—20 cm visokim jasenima, posađenim u razmaku 20 x 20 cm, gdje je
zbog toga uginulo 10—20% biljaka, dok je gubitak na prirastu preživjelih
biljaka iznosio čak do 10OV».
U našim nizinskim šumama hrasta lužnjaka jasenova lisna buha izgle­
da da ima sve povoljnije ekološke uvjete za razvoj. Prije svega česte defolijacije, kako jasena tako i drugih vrsta drveća, omogućuju jači priliv svi­
jetla u sastojine, što pogoduje štetniku, koji izbjegava zasjenu. Osim toga
defolijacije jasena, osobito od jasenove pipe, stvaraju i bolje trofičke uv­
jete za ljetnu generaciju. Ta je generacija inače manje štetna od zimske,
jer se pojavljuje u vrijeme kada je lišće tvrđe i otpornije prema sisanju
ličinaka. Poznato je međutim da poslije napada jasenove pipe, koja u ra­
no proljeće uništi pupove, jasen prolista tek koncem lipnja ili početkom
srpnja, a to je po prilici vrijeme kada se pojavljuju ličinke ljetne generaci­
je. Tako sada i te ličinke imaju na raspolaganju kvalitetniju hranu, t.j.
mlado i sočno lišće.
Prije nekoliko godina u nas se počela naglo razvijati proizvodnja polj­
skog jasena u rasadnicima, kao rezultat potrebe da se na umjetan način
pomogne obnova opustošenih jasenovih sastojina. Danas se u rasadnicima
na području nizinskih šuma uzgaja veliki broj jasenovih sadnica. U ovom
kratkom vremenskom razdoblju jasenova lisna buha se u tim rasadnicima
nije pojavila, ali s obzirom na veliku količinu hrane povoljne za tog štet­
nika, postoji mogućnost da se to dogodi. Isto tako može se očekivati pove­
ćana brojnost jasenove lisne buhe i u šumama gdje se jasen zbog pojača­
nog sušenja sve više siječe, a istovremeno se na tim površinama naglo po­
većava prirodni i umjetno posađeni pomladak, koji taj štetnik najradije
napada.
SUZBIJANJE
Informacije o suzbijanju jasenove lisne buhe do danas imamo jedino
od SCHINDLERA i EHRHARDTA (1969). Oni su nekoliko jakih napada tog
štetnika na mlade jasene u rasadnicima iskoristili za pokusno kemijsko suz­
bijanje. Upotrijebljeni su razni tekući preparati na bazi HCH, Lindana i
losfornih estera u koncentracijama od 0,02 do 0,2%». Prskanjem je postig­
nut gotovo 100%-tni mortalitet, a razlika u djelovanju pojedinih preparata
nije se mogla primijetiti. Zaprašivanje je dalo nešto slabije rezultate. Naj­
povoljniji trenutak za suzbijanje je onaj, kada listovi u proljeće dosegnu
duljinu od nekoliko centimetara. Ranijim prskanjem ne može se na biljke
nanijeti dovoljna količina preparata, a kasnije već mogu nastati veće štete.
Rezimirajući može se reći da jasenova lisna buha nije neki novi, niti
je sam po sebi, t.j. po svojim biološko-ekološkim značajkama, neki važan
šumski štetnik. Njegova se prisutnost u normalnim, zdravim jasenovim sa14
s t o j i n a m a može gotovo z a n e m a r i t i . No, s t u p a n j njegove š t e t n o s t i valja
ocjenjivati u sklopu p r o b l e m a s ostalim š t e t n i c i m a j a s e n a i s a d a š n j i m
z d r a v s t v e n i m s t a n j e m jasenovih s a s t o j i n a u nizinskim mješovitim š u m a m a
h r a s t a lužnjaka.
LITERATURA
G u s e v , V. I. — R i m s k i j - K o r s a k o v, M. N. (1951): Opredelitelj povreždenij lesnih i dekorativnih derevev i kustarnikov evropejskoj časti SSSR.
Moskva-Leningrad
K l i m a s z e w s k i , S. M. (1973): The Jumping Plant Lice or Psyllid's (Homoptera, Psyllodea) of the Palearctic. An Annotated Chek-List. Annates zoologici
Tom XXX, Nr. 7. Polska akademia nauk, Warszawa
K o v a č e v i ć , Ž. (1950—1956): Primijenjena entomologija, knjiga I—III, Zagreb
M i k l o š , I. (1978): Jasenov štitasti moljac (Siphoninus phillyreae Haliday). Šu­
marski list, 4—5, Zagreb
P a v l o v s k i j , E. N. (1955): Vrediteli lesa. Spravočnik, II, Moskva-Leningrad
S c h i n d l e r , U. — E h r h a r d t , W. (1969): Beobachtungen über Psyllopsis
fraxini L. (Psyllidae, Blattflöhe), einen Schädling an Jungeschen. Zeitschrift
für angewandte Entomologie, Band 63, Heft 3, Hamburg-Berlin
S c h w e n k e , W. (1972): Die Forstschädlinge Europa's, 1. Band, Hamburg-Berlin
Ash Jumping Louse
(Psyllopsis fraxini L.)
Summmary
After a short morphological description of the Ash jumping louse (Psyllopsis
fraxini L.) the author gives 'some data on its biology, damage and the area of
distribution in Croatia. This insect pest is monophagoUs, living on various spe­
cies of Fraxinus. In this country it produces two generations in a year. The lar­
vae feed on leaves sucking out the sap and producing characteristic galls. The
overwintering generation produces greatest injuries, particularly on young trees,
in may.
15
Zajednica fakulteta i instituta šumarstva i prerade drveta Jugoslavije,
Sekcija za organizaciju i ekonomiku
organizira
JUGOSLAVENSKO SAVJETOVANJE
o temi
DOHODOVNI ODNOSI U ŠUMARSTVU, PRERADI DRVA
I PROMETU DRVNIM PROIZVODIMA
Savjetovanje će se održati u Splitu 24. i 25. travnja 1984. godine s programom:
REFERAT: Dohodovni odnosi u šumarstvu, preradi drva i prometu drvnim
proizvodima
1. Neka do'sadašnja iskustva u udruživanju šumarstva, prerade drva i pro­
meta drvnim proizvodima u Jugoslaviji
Naručeni referati:
— Iskustva iz SOUR »Šipad«, Sarajevo
— Iskustva iz SOUR »Treska«, Skopje
— Gozdarstvo in lesna industrija Gorenjske, Bled
— Iskustva iz SOUR »Slavonska šuma«, Vinkovci.
2. Organizacijske podloge za razvijanje dohodovnih odnosa u šumarstvu, pre­
radi drva i prometu drvnim proizvodima
Naručeni referati:
— Organizacija rada i 'sredstava u udruženom radu u šumarstvu, sadašnje
stanje i putovi razvitka
— Viši oblici udruživanja rada i sredstava u šumarstvu, preradi drva i pro­
metu
— Norme i normativi kao osnove planiranja i stimulativne raspodjele
— Vrednovanje poslova i radnih zadataka kao podloge za stimulativnu raspo­
djelu prema rezultatima rada
— Međusobne ovisnosti dohotka i korištenje fonda radnog vremena
— Proizvodnost rada kao osnova za stvaranje dohotka.
3. Organizacijsko-tehnički i tehnološki činioci u službi razvijenih dohodovnih
odnosa
Naručeni referati:
— Razgraničenje i povezanost između grana i djelatnosti kao podloge za
povećanje dohotka u šumarstvu, preradi drva i prometu — zajednički
programi, zajednički proizvodi
— Korištenje raspoloživih kapaciteta i mogućnosti unapređenja u šumar­
stvu
— Korištenje raspoloživih tehnoloških kapaciteta i mogućnosti unapređenja
u drvnoj industriji
— Mogućnosti boljeg korištenja raspoložive sječive drvne mase
— Stanje i razvitak si'stema informacija u šumarstvu, preradi drva i pro­
metu.
4. Ekonomsko-financijske osnove dohodovnih odnosa u šumarstvu, preradi
drva i prometu drvnim proizvodima
Naručeni referati:
— Kretanje ekonomičnosti, reproduktivne sposobnosti i rentabilnosti u šu­
marstvu i preradi drva
— Putovi unapređenja stjecanja i raspoređivanja zajedničkog prihoda
— Utvrđivanje, odvajanje i namjena rente
— Razvijanje oblika motivacije radnika i radnih kolektiva za unapređenje
rada i proizvodnje
— Zajednički prihod i njegovo plan'sko i obračunsko raspoređivanje
— Odnosi između proizvodnih grana kao pretpostavke povećanja zajednič­
kog prihoda
— Uklapanje šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima u pri­
vredni sistem zemlje.
16
UDK 598.2:591.5.001 (497.13)
Šum. list CVIII (1984), 17
STARI HRASTOVI LUŽNJACI, QUERCUS ROBUR L,
KAO EKOLOŠKE NIŠE ZA PREDSTAVNIKE ORNITOFAUNE NA UŽEM
DIJELU HRVATSKOG ZAGORJA
Ljubica ŠTROMAR i Zdravko DOLENEC*
SAŽETAK. U okviru istraživanja u jednom dijelu hrvatskog
Zagorja autori su posebno utvrđivali i ulogu osamljenih stabala
za ornitofaunu. Njihova istraživanja pokazala su, već i odprije
poznatu činjenicu, da su osamljena stabla od kapitalne važnosti
u fenomenu kretanja ptica, (op)
Ornitološka istraživanja koja se vrše na užem dijelu Hrvatskog zagor­
ja (selo Mokrice, Krušljevo selo, Oroslavje i Stubičke toplice) nametnula
su problem ornitofaune osamljenih, starih primjeraka hrasta lužnjaka, Quercus robur L., te se toj zanimljivoj pojavi posvetila veća pažnja istraživača.
Za ornitofaunu imaju soliterska stabla, ostaci grmova ili krnje šum­
ske etaže, na jednoličnim antropogenim površinama izuzetnu vrijednost
(ŠTROMAR, 1982), gotovo u svim životnim potrebama ptica. U ovom se slu­
čaju mogu stari hrastovi smatrati ekološkim nišama.
Ovi hrastovi pripadaju samostalnoj fitocenozi pod nazivom Querco robori — Carpinetum, Horv.et. ali. 1974. Rasprostranjena je u poplavnoj zo­
ni Posavine i Podravine ili izvan nje-u graničnim područjima drugih klimatogenih fitocenoza.
HABITUS ISTRAŽIVANIH HRASTOVA
Opservacije koje su vršene na užem području Hrvatskog zagorja od­
nose se na tri stara hrasta lužnjaka i radi lakšeg pregleda označeni su bro­
jevima; 1, 2 i 3.
Lužnjak br, 1 je osamljeno stablo usred seljačkog gospodarstva u selu
Mokrice (Oroslavje donje: 46°00'N; 15°55'E). To je povišeni dio Mokrica, te
prema proračunu gotovo je iste nadmorske visine od 171 m kao i Oroslav­
je. Tlo ispod stabla nije utabano i otvrdnulo, već mekano i bogato vlažno.
Tlo se povremeno i gnoji prirodnim gnojem, jer se štala nalazi u neposred­
noj blizini hrasta. Nagnutost krošnje pokazuje pravac N—S, sjena—svjetlo.
Na južnoj su strani grane dulje i gušće, položene gotovo paralelno s tlom.
Na sjevernoj strani, grane i vršike grana su otkinute i oštećene gromom,
*) Dr Ljubica Štromar, Zavod za ornitologiju Istraživačkog centra JAZU, Za­
greb, Ilirski trg 9.
Mr Zdravko Dolenec, Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje, Oroslavje
17
od najviše prema nižem. Hrast je veoma snažno napadnut ljepkom, Loranthus europaeus Jacqu., što je za daljnji rast i prosperitet otežavajuća
okolnost. Vlasnik Juraj Stresec izjavljuje, da hrast stagnira, a prema sje­
ćanju ima oko 200 godina. Lužnjak može doživjeti starost i do 2 000 godi­
ne, što je rekord među drvećem našeg podneblja (LAKUŠIĆ, 1980). Prema
istom autoru, to je jedna od naših vrsta s najužom ekološkom amplitudom
u odnosu na temperaturu i vlagu staništa. Ima široku ekološku amplitudu
u odnosu na svjetlo. S hrastom kitnjakom formira poplavne šume, koje su
obuhvaćene redom Quercetalia robori — petraea.
Habitus hrasta je veoma impresivan. Krošnja pokriva 803,84 m^ dvo­
rišta. Opseg u prsnoj visini iznosi 4,2 m. Hrast se počinje granati nakon
6 m. Najduža grana prema S je 19 m, a najkraća prema N iznosi 17 m.
Lužnjak br. 2 nalazi se u dvorištu iza štale usred seljačkog gospodar­
stva vlasnika Petra Curmana u Oroslavju. Starost hrasta mjerena je, pre­
ma izjavi vlasnika, pred 40 godina i utvrđeno je tada, da imade 700 godi-
Hrast br. 2, Oak No 2
(Z. Dolenec)
18
na. Habitus hrasta pokazuje teške lomove (fotografija), sržne grane iznad
središta polomljene su do sadašnje visine od 1 do 1/2 m. U proljeće o. g.
prolistale su pobočne grane, koje čine danas umjerenu krošnju. Od hrasta
se tlo spušta prema livadama, dok je neposredno tlo uz deblo utabano i
služi vlasniku kao potporanj za različite predmete. Opseg hrasta, u prsnoj
visini, iznosi 5 m. Hrast se grana na visini od 4 m. Najduže grane su prema
E — 12 m, visine oko 20 m. Krošnja hrasta pokriva površinu od 452.16 m a .
Lužnjak br. 3. nalazi se u parku Donjeg Oroslavja, nedaleko Stubičkih
toplica u pravcu sjevera, koji je udaljen od Zagreba 39 km. Park leži na
nadmorskoj visini od 171 m, što je visina terase cijelog mjesta Oroslavje.
Prema dobivenim informacijama Republičkog zavoda za zaštitu prirode,
park je zaštićen od godine 1965., a ukupna površina iznosi 6 ha. Oblikovan
je u engleskom stilu, time da je oko samoga dvorca bio nešto više stilizi­
ran u skladu s arhitekturom samoga objekta. Starost parka procjenjuje se
na oko 100 godina. Uz elemente autohtone vegetacije u parku su zastuplje­
ne vrijedne dendro-vrste. Park se naslanja na postojeću šumu hrasta kitnjaka i graba. Od svih hrastova lužnjaka ovoga parka, uzet je u obzir samo
Hrast br. 3, Oak No 3.
(Z. Dolenec)
jedan impozantan primjerak koji se nalazi unutar autohtonih i parkovskih
elemenata. Raste s ruba male depresije koja čuva vlagu, što od oborinskih,
a nešto od podzemnih voda. Opseg hrasta, prsne visine iznosi 7,3 m. Iznad
2 m, deblo se grana na pet ogranaka. Najdeblja grana ima opseg 3,1 m, a
najtanja 2,2 m. Širina hrasta prema W je 11 m E 17 m, 12,5 m prema N i
S 17,5 m. Visina hrasta iznosi oko 30 m, dok krošnja pokriva površinu od
907,46 mä.
19
ODNOS PTICA PREMA HRASTOVIMA
Zbog procesa ekoloških promjena i sve dubljih antropogenih zahvata
nije jednostavno valorizirati ova tri stara hrasta. Zaključak, da im je vri­
jednost bila veća u prošlosti, nego danas, a danas manja nego sutra, dje­
luje u prvi mah kontradiktorno. Puni smisao toga zaključka temelji se na
činjenici, što se proces mijenjanja ne zaustavlja i pretpostavlja se da će
hrastovi, makar i oštećeni još uvijek predstavljati pogodne ekološke niše
za ptice u sve jednoličnijem krajobrazu. Važno je istaknuti, da hrastovi
pod br. 1 i 2 imaju danas veću vrijednost za ptice, nego hrast u parku Do­
njeg Oroslavja.
Istraživanja ornitofaune hrasta pod br. 1 vršena su kroz dulji niz go­
dina. Nešto više podataka posjedujemo za hrast pod br. 2, dok za primje­
rak br. 3 raspolažemo podacima od konca 1982. i prve polovice 1983. godine.
Po izgledu kore i brojnim rupama na hrastovima 1 i 2 vidljiva je kompeticija predstavnika žuna i djetlova (Picus viridis, žuna zelena, Picus canus, žuna siva, Dentrocopos major, djetao veliki). Ta navezanost porodice,
Picidae, na stare hrastove, proističe iz činjenice, što su izvori hrane za te
vrste ptica sve skučeniji, dok su s druge strane oba hrasta tvorili dio jed­
ne veće šumske cjeline u prošlosti i koja je činila s životinjskim svijetom
aktivnu biocenozu. Osim za gniježdenje i kao izvori hrane, hrastovi udovo­
ljavaju životne potrebe ptica u dnevnom i cikličkom kretanju.
Pregled gnjezdarica hrasta br. 1;
Streptopelia decaocto, grlica kumra, 1 par gnijezdi unutar grma ljepka,
Carduelis carduelis, češljugarka konopljarka, prošlogodišnje gnijezdo nala­
zi se na nižim granama, i 1 par Passer montanus, vrapca poljskog. Do pred
25—30 godina gnijezdila je na hrastu vuga zlatna, Oriolus oriolus. Passer
domesticus, vrabac pokućar gnijezdio je u nekoliko parova do pred 25 go­
dina, gradeći autohtona, okrugla gnijezda. Prema dugogodišnjim zapaža­
njima (D o 1 e n e c, 1983) u Mokricama prestaje gradnja gnijezda vrapca
pokućara na otvorenom, kada počinje intenzivna gradnja kuća i gospodar­
skih zgrada od cigle, jer su šupljine pogodne za gniježdenje. Posljednji put
viđeno je okruglo gnijezdo vrapca pokućara na otvorenom oko 1965. godine.
Pregled gnjezdarica hrasta br. 2;
Tri para čavke zlogodnjače, Coloeus monedula, stalne su gnjezdarice
ovog starog hrasta. Brgljez obični, Sitta europeae gnijezdi s 1 parom, dok
su čvorci šareni, Saturnus vulgaris zastupani s 4 para. Jedan par bijelih
roda, Ciconia ciconia gnijezdio je još godine 1976., dok nisu čavke taj ma­
terijal iskoristile za svoje vlastito gnijezdo, što nije vjerojatno razlog ne­
dolaska roda. Sve do godine 1975. gnijezdilo je više pari sovina šumskih,
Strix aluco. Prema kazivanju vlasnika gnijezdila je i žuna zelena, Picus
viridis. Na bazi strukture gnijezda sigurna je gnjezdarica i zeba bitkavica,
Fringilla colelebs.
Pregled gnjezdarica hrasta br. 3;
Kao gnjezdarice zastupane su samo tri vrste; 1 par Coloeus
2 para Sitta europeae i 2 para Sturnus vulgaris.
20
monedula,
U sadašnjem trenutku broj gnjezdarica na sva tri hrasta iznosi 10 u
7 vrsta s jačom frekvencijom vrste Sturnus vulgaris i Coloeus monedula.
Broj vrsta donedavnih i prošlih iznosi 5, što ukupno broji 12 vrsta ptica.
Gnjezdarice su na hrastovima smještene u etažama, što nije rijetka po­
java i u drugim životnim potrebama ptica (ŠTROMAR, 1965). U ovom slu­
čaju, pojava zavisi o nidobiološkim potrebama i interspecijskim odnosima
kao i izvorima hrane.
Sva tri hrasta služe pticama tijekom dnevnog ritma kretanja bilo da
se radi o vremenu brige za potomstvo ili o migracijama. U dnevnom ritmu
kretanja služe se hrastovima u svrhu predaha, odmora, zaštite od nepri­
jatelja, za orijentaciju, noćenje ili kao izvor hrane, slijedeće vrste: Streplopelia decaoclo, Cuculus canorus, Picus canus, Picus viridis, Dendrocopos
major, Oriolus oriolus, Corvus comix, Coloeus monedula, Pica pica, Parus
major, Aegithalos caudatus, Sitta europeae, Turdus merula, Sturnus vul­
garis, Carduelis carduelis, Serinus serinus, Fringilla coelebs, Passer domesticus, Passer montanus. Nabrojenih 19 vrsta ne predstavlja konačan broj,
jer mnogo toga izmiče pažnji istraživača, naročito u migracijama.
Među nabrojenim vrstama ima izrazitih selica, kao što je kukavica
obična, koja se je tijekom migracija kao i u međuseobenom periodu često
zadržavala na hrastu br. 1. Njena zadnja pojava pribilježena je pred dese­
tak godina. Česta gnjezdarica ovog kraja, vuga zlatna koristila je taj hrast
kako u seobama, tako i tijekom boravka vi zavičaju. Čvorci su u većem
broju koristili hrastove br. 1 i 2 u vremenu regularnih migracija, a pose­
bice intenzivno u ranoljetnim, neusmjerenim međuseobama, kada su upad­
ljivi s velikim brojem primjeraka.
ANALIZA PODATAKA
Kao osnovno treba naglasiti, da je to samo jedan aspekt, i to ne ko­
načan, o značenju ovih starih hrastova. Broj gnjezdarica, sadašnjih i proš­
lih veći je za hrastove br. 1 i 2, dok hrast br. 3 ne obiluje gnjezdaricama,
a i broj vrsta koje se na njemu zadržavaju nije adekvatan broju hrastovi­
ma pod br. 1 i 2. Ovdje je itekako važan ekološki aspekt. Hrastovi br. 1 i
2 su soliterska stabla usred antropogenih površina, gdje je taj utjecaj sve
intenzivniji, te oba hrasta dobivaju na vrijednosti, ne toliko u odnosu na
gnjezdarice koliko u odnosu za zadržavanje ptica selica s regularnim kre­
tanjima. Te hrastove, pogotovo onaj pod br. 1 signifikantni su za autohtone
kao i strane populacije ptica prilikom migriranja. Dokazano je već nebro­
jeno puta, da su antropogene površine s takvim soliterskim stablima od ka­
pitalne važnosti u fenomenu kretanja ptica. Hrast br. 3 uzet je u obzir,
kao komparativan hrast i po svojoj starosti kao i smještaju unutar šumskih
ostataka i parkovskih elemenata. Pokazalo se da je takva metoda u odnosu
na problem jedina dopustiva i na temelju toga neposredno govori o pred­
nosti hrastova 1 i 2. Odnos ptica u fenomenu kretanja prema površini zem­
lje (SCHÜZ, 1971) formira kretanja, jer izaziva interakcije.
LITERATURA
D o 1 e n e c, Z. (1983): Prilog poznavanju ornitofaune užeg dijela Hrv. zagorja
(man.)
21
L a k u š i ć , R. (1980): Ekologija biljaka, I dio — Idioekologija. I izdanje. Izdavačko-štamparska radna organizacija »Minerva«, OOUR Štamparska delatnost. Subotica, Sarajevo.
Republički zavod za zaštitu prirode, Zagreb, (1983) Obavještenje o parkovima u
G. i D. Oroslavju i Stubičkom Golubovcu.
S c h i i z , E. (1971): Grundriss der Vogelzugskunde. Verlag Paul Parey. Berlin
und Hamburg.
Š t r o m a r , Lj. (1965): Vom täglichen Bewegungsrhvthums der Vögel im Her­
bst. Larus, 19, 145—148. Zagreb,
Š t r o m a r , Lj. (1982): Signifikantnost ostataka šuma unutar antropogenih po­
vršina na području užeg dijela kotline oko NE KRŠKO u odnosu na pred­
stavnike ornitofaune. Šumarski list, 9—10, 377—391. Zagreb.
Old Oaks (Quercus robur L.) as Ecological Niches for Representative
Ornithofauna in the Narrow Region of Croatian Zagorje
Abstract
Ornithological research conducted in the region of Croatian Zagorje (Mokri­
ce, Krušljevo selo, Oroslavje, Stubičke toplice) led to a study of the types of
ornithofauna present in single old oaks, Quercus robur L. The interesting phe­
nomena observed concerning such oaks attracted the interest of researchers and
a study was made of three old oaks which could be considered ecological ni­
ches.
Oak No. 1 is an isolated specimen, about 200 years of age, within a peasant
household in the village of Mokrice. Its significance regarding birds is very
great. Picus viridis, Picus canus and Dendrocopos major compete for food in
this tree. Nests are present at various heights and there is total of 5 nesting
species.
Oak No. 2 about 740 years of age, is located in a courtyard in a peasant
household in the Oroslavje. This oak is somewhat damaged so that in the spring
of 1983, the number of branches bearing leaves was 3. The number of species
which had nested or are presently nesting in this tree total 6 species.
Oak No. 3 is located in the Donje Oroslavje Park. This park has an altitude
of 171 m above sea level and is estimated to be approximately 100 years old. Of
the three oaks present in this park, only one was studied because it is located
under a combination of autochthonou's and park elements. Its significance is
less than that of Oaks Nos. 1 and 2 a's it hosts 3 nesting species. The number
of species in transit, resting or spending the night is 19.
This investigation has demonstraded that anthropogenic surfaces with rem­
nants of autochthonous forest's such as single trees, bushes of forest fragments
are of inestimable value to birds in all aspects of their lives ( Š t r o m a r , 1982).
22
UDK 630*95 (093)
Sum. list CVIII (1984), 23
GOSPODARSKA JEDINICA VIROVITIČKA BILO GORA
U RAZDOBLJU OD 1951. DO 1981. GODINE
Milan DRNDFXIC
SAŽETAK. Autor prikazuje stanje gospodarske jedinice Bilo
gora (Šumarija Virovitica) na osnovu podataka četiriju uzastopnih
gospodarskih osnova. Pretežni dio g. ;'., oko 5500 ha, do 1945. go­
dine bile su u vlasništvu imovnih općina, a manji, oko 1500 ha,
u vlasništvo zemljišnih zajednica. Imovne općine šume su 1929.
godine kupile od privatnih veleposjednika. V vrijeme izrade prve
gospodarske osnove, 1951. god., prosječna drvna masa iznosila
je 122 mVha, po drugoj gospodarskoj osnovi, iz 1961. god., 162
mVha, po trećoj, iz 1971. god., 191 m3lha a po četvrtoj, rađenoj
1981. godine, 252 mltha. Ovi podaci pokazuju, da se šumama ove
gospodarske jedinice pravilno gospodarilo, (op)
UVOD
U Šumarskom listu br. 9—10/1982. prof, dr Dušan K 1 e p a c, redovni
profesor uređivanja šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
objavio je jedan od svojih značajnih referata pod naslovom »Osnovne pos­
tavke i principi gospodarenja u šumama svijeta i u našoj zemlji«. U tom
referatu prof. Klepac prikazao je šumski fond i prirastni etat u razmjerima
svijeta, Europe i naše zemlje i potrošnju, koja je općenito u porastu za
2% godišnje, posebno sortimenata za mehaničku i kemijsku preradu. Orga­
nizacija FAO ocjenjuje da će u 1995. godini biti potrebno oko 50% drva
više nego ga je potrošeno 1975. godine odnosno količina od četiri milijarde
m», od čega 2,3 milijarde građevnog a 1,7 milijarde ogrjevnog. Ovaj članak,
i u njemu dane postavke i principi, bili su ishodište i koordinatni sustav
za prikaz jednog stanja na terenu iz bogate operative službe uređivanja šu­
ma Šumskog gospodarstvo u Bjelovaru, poticaj da se prikaže gospodarska
jedinica V i r o v i t i č k a B i l o g o r a u razdoblju od 1945. do 1981. go­
dine. U tom razdoblju uređajni radovi sa svim mjerenjima, snimanjima i
istraživan jama obavljeni su četiri puta, 1951, 1961, 1971. i 1981. godine. Pr­
ve tri izradio je autor ovog rada i to je vjerojatno jedinstven slučaj u na­
šoj zemlji, da je jedan uređivač imao prilike vidjeti rezultate provedbe da­
nih smjernica gospodarenja u tako dugom periodu i koristiti ih za sastav
novih osnova.
Milan Drndelić, dipl. inž. šum. u m., Bjelovar, Trg Republike 11.
23
Ovom prilikom ne mogu mimoići riječi našeg poznatog profesora ure­
đivanja šuma dra Đuru N e n a d i ć a , koji nas je upozorio da prvu knjigu
za uređivanje šuma nije napisao šumar nego rudarski inženjer — Hans
K a r l o v i t z — i to iz bojazni, da će nestati drva za potrebe rudarstva,
staklarstva i dr. Međutim, kako u svijetu tako i u nas, dokazalo se da se
šume mogu dobro očuvati kao prirodni resursi, ako su gospodarene po do­
brim uređajnim osnovama. Glavna je i specifična karakteristika šumarstva,
da ono koristi prirodni resurs, koji se, uz pravilno gospodarenje, sam ob­
navlja i to onda ako se od drvne mase koristi samo prirast odnosno ka­
mate drvnog fonda kao glavnice.
OPĆENITO O GOSPODARSKOJ JEDINICI BILO GORA
Geografski položaj
Gospodarska jedinica »Bilo gora« nalazi se u istočnom dijelu istoimene
planine oko 17» 23' istočne dužine od Greenwich-a, te na 45° 45' sjeverne
geografske širine. Čitava gospodarska jedinica nalazi se na padinama Bilo
gore kao suvisli kompleks osnovne ekspozicije prema sjevero-istoku. Re­
ljef terena je lepezast s tri temeljna gravitaciona pravca prema podravskoj
nizini. Najveći dio gravitira prema željezničkoj stanici Virovitica, drugi
prema željezničkoj stanici špišić Bukovica a treći prema Vukosavljevici,
dakle na željezničku prugu Koprivnica — Virovitica — Osijek. Paralelno s
prugom nalazi se i asfaltirana cesta.
Površina gospodarske jedinice, prema stanju 1951. godine, iznosi 7 167
ha. Do svršetka drugog svjetskog rata šume su bile u vlasništvu imovnih
općina i zemljišnih zajednica. Po gospodarskoj podjeli do 1981. godine, ka­
da je broj odjela povećan na 150, šume su pripadale:
a)
b)
c)
d)
bivšoj Zem. zajednici Virovitica odjeli 1—18,
bivšoj Brodskoj imovnoj općini odjeli 19—74,
bivšoj Đurđevačkoj imovnoj općini odjeli 75—81, 84—91 i 95—103,
bivših Zem. zajednica Špišić Bukovica, Vukosavljevica i Turnašica
odjeli 82, 83, 92—94, te 104—110.
Imovne općine kupile su 1929. godine šume od poduzeća »Drach«, in­
dustrija d. cl. sa sjedištem u Zagrebu, a pilanom u Virovitici (Antunovac),
a zemljišne zajednice posjedovale su šume, koje su im dodijeljene segre­
gacijom od Virovitičke gospoštije Schaumburg-Lippe. Zakonskom likvida­
cijom imovnih općina i zemljišnih zajednica 1947. godine i ovaj šumski po­
sjed postaje općenarodna imovina i ulazi u sklop Šumarije Virovitica,
Šumsko gospodarstvo Bjelovar. Cjelokupni posjed nalazi se na području
Općine Virovitica.
Značajno je za ovu gospodarsku jedinicu da pored suvislosti kompleksa
površina privatnih enklava, šuma, iznosi tek 1% ukupne površine.
Pored grada Virovitice ovoj gospodarskoj jedinici gravitira i 48 sela i
naselja sa 4 500 domova i 19 060 stanovnika. Prema narodnosti uz Hrvate
i Srbe nalaze se i Česi, Slovaci, Madžari i Romi, a po zanimanju su zemljo­
radnici, radnici, obrtnici i dr.
25
Glavno čvorište, kako saobraćaja tako i trgovine, je grad Virovitica.
To je kulturno i ostalo sjedište toga dijela srednje Podravine sa 14.117 sta­
novnika. Grad se spominje od 1234. godine, nakon što je hrv. ugarski kralj
Bela IV dao status grada, a godine 1984. grad se sprema za proslavu 750.
godišnjice svoga postojanja. Na žalost kasnije u XVI stoljeću pa do 1684.
godine grad je pod turskom vlašću. Od godine 1785. grad je sa čitavom
Slavonijom pripojen Hrvatskoj i bio je nekada i sjedište Županije. U cen­
tru grada je lijepi dvorac i park grofa Draškovića. Grad je veoma simpa­
tičan i poznat po svojim kulturnim baštinama i dugogodišnjom kulturom
u oblastima prosvjete i sportskih aktivnosti. Veliki ugled ima njihovo grad­
sko kazalište, muzej, srednje škole, kulturna društva, kao na pr. Hrvatsko
pjevačko društvo »Rodoljub« (1980. god. proslavilo 100 godina postojanja).
U gradu su razvijena i razna sportska društva.
Seljaci uz klasične poljoprivredne usjeve u novije vrijeme uzgajaju i
duhan te šećernu repu. Razvijeno je i stočarstvo. Voćarstvo i vinogradarstvo
skromnog je opsega.
Ekološki uvjeti
Masiv Bilo gore nastao je u mlađem tercijeru, u neogenu s pretežnim
materijalom iz pliocena. To su naslage lesa, prapora i diluvijalne gline,
koje su u nekadašnjem Panonskom moru tvorile otok.
Šumska tla su duboka, svježa teksture pjeskovite ilovače, koja je mjesti­
mično prošarana naslagama šljunka. Redovno su pokrivena zdravim humu­
som i listincem, dakle vrlo dobra za rast šuma. Na osnovu bonitiranja pre­
ma visinskom prirastu optimalne vrste na dotičnom tlu od ukupne povr­
šine otpada na:
I bonitet
5 195,26 ha,
I/II bonitet
1211,75 ha,
II bonitet
131,22 ha i na
III bonitet
45,00 ha, što čini ukupno 6 583,23 ha šumske površine.
Najviša kota u gospodarskoj jedinici nalazi se u šumskom predjelu
Gradina s 245 m nadmorske visine, a najniža je također u tom predjelu
s kotom 147 metara.
Vodeni tokovi sastoje se od kratkih potoka od kojih je najveći po­
tok Odjenica. Na tom području nalazi se više vrela od kojih je neka ure­
dio i održavao pok. Franjo Križić, službenik Šumarije Virovitica.
Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji područje Bilo gore pripada humidnoj klimi s P/E faktorom (tj. brojčanoj vrijednosti efektivnosti obori­
na) između 64 i 127. Kišni faktor prema Gračaninu iznosi 90. Srednja go­
dišnja temperatura iznosi 10« C u granicama između —25° i 35° C, a prosjek
godišnjih oborina iznosi 900 mm. Snijeg je redovna oborina, a njegova vi­
sina kreće se između 30 i 100 cm. Snijeg dosta često oštećuje mlađe i srednjedobne sastojine (snjegolomi). Rani jesenji i kasni proljetni mrazevi su
rijetki. Vladajući vjetar je sjeverac jačine 0,5—2,5 Beaufort-ove skale od­
nosno prosječno 1,5 s maksimumom u mjesecu travnju.
Izvozni uvjeti
Naprijed je već navedeno da sve šume ove gospodarske jedinice gravitiraju prema željezničkoj pruzi i cesti u podravskoj ravnici. S ovim ko26
munikacijama povezane su poprečnim javnim i asfaltiranim cestama i šum­
skim putevima:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
cesta Virovitica — Grubišno polje
2 km,
cesta Virovitica — Jasenaš (Miokovićevo)
6 km,
cesta Šareni mostovi — Razbojište
6 km,
cesta Špišić Bukovica — Jasenik — Prolom
9 km,
cesta Špišić Bukovica — Meterov jarak
7,5 km,
cesta Lozan — Vukosavljevica — Šanac
8,5 km,
3 km.
cesta Duga Slatina — Vilovska kosa
Ceste pod 1—3. su asfaltirane.
Za privlačenje od sječine do pomoćnog stovarišta izgrađuju se vlake
po kojima se drvo dovlači traktorima OOUR-a »Transporti« Šumskog go­
spodarstva »Mojica Birta« Bjelovar. Od pomoćnog stovarišta do željezničke
stanice ili neposrednih potrošača (pilane i kalupane u Virovitici, i dr.) sortimenti se prevoze kamionima Gospodarstva ili korisnika, odnosno privat­
nika. Prostorno drvo do pomoćnog stovarišta prenosi se konjima (samarašima) s pretežnom radnom snagom iz Bosne.
SI. 1. Pogled na Dugoračku kosu (odj. 61), Brkinu kosu (odj. 64) i
na Poljane (odj. 64)
Ceste su zamijenile dvije šumske uskotračne pruge, kojima je izvoženo
drvo ne samo iz ove gospodarske jedinice, nego i iz državne šume na dru­
goj strani Bilo gore. Jedna je pruga bila na pilanu »DRACH«, a druga na pi­
lanu »VIRBO« i glavnu željezničku stanicu Virovitica grad.
Prema takvoj mreži puteva privlačenje drvnih sortimenata do pomoć­
nog stovarišta obavlja se na relacijama između 100 i 2 500 met., a prijevoz
od tih stovarišta do željezničkih stanica ili pilane u Virovitici na relacija­
ma između 3 i 15 km. Dužina prijevoza ovisi o pojedinim sortimentima i
o kupcima (potrošačima) i ona iznosi:
a) za trupce F i L svih vrsta drveća, koji se prevoze izravno Tvornici
furnira u Bjelovaru između 55 i 75 km;
27
b) za pilanske trupce DIP-u »TVIN« u Virovitici, za pilanu i kaluparu,
između 5 i 30 km;
c) za ostalo tehničko drvo ovisno o kupcima;
d) za celulozno drvo prema kupcima: u Banja Luku kamionima kup­
ca, a ono za izvoz vagonima JŽ;
e) za ogrijevno drvo dužina prijevoza također je različita, ali najviše
ga koristi stanovništvo Virovitice i okolnih sela, dok se višak otprema u
Osijek i u druge gradove.
UREĐAJNE OSNOVE
Prva osnova, prema Uputstvima za uređivanje šuma br. 3437/48. FNRJ
i privremenih Uputstava br. 19 755/A—2/48. NRH, izrađena je 1951. godine.
Tada se ta gospodarska jedinica nazivala Virovitičke prigorske šume s unu­
tarnjom podjelom na 1.10 odjela. Revizija ove osnove izvršena je 1960/61.
godine, a 1971. izrađena je nova za period do 1990. godine. Revizija ove
osnove obavljena je 1981. godine. Revizijom 1981. godine povećan je broj
odjela na 150, jer su neki odjeli prve podjele bili i do 100 ha, dok je kasnije
Pravilnikom o izradi šumsko-gospodarskih osnova od 5. 11. 1968. godine
(NN br. 47/68) propisana površina od najviše 60 ha.
Pravilnik o izradi programa za unapređenje šuma od 2. 12. iste godine
propisano je 60 ha kao najveću površinu za jedan odjel.
Ciljevi gospodarenja
Svrha je gospodarenja s ovim šumama uzgajanje što veće i vrijednije
drvne mase optimalnih vrsti drveća i njihove smjese prema prihodnoj spo­
sobnosti tla, koju kontinuirano treba podizati i održavati.
Svagdje treba povećavati produkcionu snagu tla, jer je ona trajni i
osnovni u našim klimatskim prilikama i najvažniji faktor produkcije. Zato
treba voditi po principu stroge potrajnosti šuma permanentno, racionalno
šumsko gospodarenje. Za ovo treba vršiti pravodobnu i valjanu njegu mladika, čišćenje, prorede, a i stručno izvođenje svih faza oplodnih sječa, već
prema stanju podmlatka.
Sječe i pošumljavanja te ostalo treoa vršiti po općoj sječnoj osnovi i
osnovi kulturnih radova, ali tako da se zatečeno (konkretno) stanje sukce­
sivno provede u željeno normalno stanje.
Ovo će se postići kada budemo imali normalan broj i normalne povr­
šine svakog dobnog razreda, te u istima normalne obraste. Kada ovo ima­
mo i kada stručno vodimo gospodarenje onda ćemo imati i normalne pri­
raste te etate u našim šum. gospodarskim jedinicama.
Ova se dinamika kretanja života naše šum. gospodarske jedinice vidi
lijepo u grafikonima o kretanju razvoja dobnih razreda (vidi str. 37).
Unošenjem i dodavanjem vrijednijih vrsta, naročito brzorastućih (to­
pola, joha, lipa i crnogorice) te stvaranjem mješovitih sastojina znatno će­
mo povećati naš šumski fond i njegovu vrijednost, jer ćemo povećati kako
kvantitativni, tako i kvalitativni prirast tj. povećati udio tehničkog drveta.
28
Tehničko drvo biti će sigurna alimentaciona sirovina za drvnu industri­
ju i druge korisnike, a iz ovršina stabala i lošija drvna masa biti će ogrijevno drvo za potrebe naselja i žitelja okolnih sela, njih 48, koliko ih gravitira ovoj gospodarskoj jedinici.
SI. 2. Oplodna sječa u predjelu Kinkovo (odj. 83)
Tipovi uzgoja
Sigurno da bi prednje istaknutoj svrsi gospodarenja najbolje odgova­
rao i osigurao jedino visoki tip uzgoja, jer se u njemu proizvode najveća
drvna masa i ujedno najkvalitetnija Ij. s najvišim udjelom tehničkog drveta.
Taj tip uzgoja je najbolji za očuvanje prihodne sposobnosti tla, kao i
za popravak degradiranosti tla i sastojina. Visoki uzgojni oblik naročito
odgovara hrastu, bukvi, lipi i grabu, kojih baš ovdje i najviše ima.
Male bagremove sastojine su pretežno na tlima živoga pijeska oko Vukosavljevice, Turnašice i Špišić Bukovice kao krajni domet poznatih živih
Đurđevačkih pijesaka, razvučenog spruda od Molva do Špišić Bukovice.
Bagrem čini iznimku i uzgajati će se u niskom uzgojnom obliku radi nje­
gove velike izbojne snage iz panja, a uzgajati će se u ophodnji od 5—20
godina, već prema tome hoćemo li uzgajati kolje, ogrijev ili za rudno drvo,
odnosno kolarsku građu. U svakom slučaju bagrem će dobro doći i okolnim
pčelarima, jer ovamo dolaze i pčelari s prikolicama čak iz Bjelovara.
29
Fitocenoze
Na temelju djelomičnih terenskih istraživanja, što ih je proveo Šu­
marski institut Jastrebarsko, u ovoj gospodarskoj jedinici nalaze se slije­
deće fitocenoze.
1. Šuma kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv)
kojoj pečat daje veliko učešće graba (Carpinus betulus L.).
2. šuma kitnjaka i graba s bukvom, koja se u ovoj zajednici nalazi
kao oaze, grupe ili pojedinačno uprskana stabla, pa sastojine daju dojam
mješovitih sastojina kitnjaka, graba i bukve.
3. šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, koja se nalazi na staništima
s višim nivoom podzemne vode.
4. Šume lipe sa šašem (Carico silvaticae prov.), koja se ovdje nalazi u
prelaznim zonama prema bukovim šumama. Preteže velelisna lipa, ali se
nalaze i ostale dvije vrste lipe.
5. Šuma crne johe sa šašem (as. Alnus glutinosa — Carex brizoides
Horv.), koje se sastojine nalaze uz potoke i povezuju grabovu s bukovom
šumom.
6. šume bagrema, koje su podignute na pjeskovitim tlima.
Stanje uređajnih i dobnih razreda 1971. i 1981. godine
Površina Čistina
ha
ha
DOBNI RAZREDI
I 1—20 g.
ha
m3
II 21—40 g.
ha
m3
III
ha
1971. godine
4.374,38
772,02
1.233,60
153,49
92,14
6,02
—
6,64
29,84
—
340,38
55,78
39,51
81,36
40,20
4555
—
84
—
1699
795,60
265,73
449,11
7,13
49,96
139235
43962
80365
1522
6460
1885,10
450,51
691,00
35,26
1,97
UKUPNO:
6.625,73
42,50
557,23
6338
1567,53
271544
3063,85
1981. godine
1. hrast
2. bukva
3. grab
4. lipa
5. bagrem
6. joha
7. četinjače
8. čistine
9. sjemenske
1584,85
969,02
2199,59
1826,19
198,06
121,01
140,49
204,44
3,10
58,10
182,25
242,78
55,57
63,76
21,80
103,21
—
—
—
—
924
—
—
22,55
55,36
218,22
52,89
34,30
38,87
11,49
3222
8552
33494
12306
6683
6233
1689
245,73
299,65
1393,04
1146,48
—
20,24
12,46
UKUPNO:
6806,75
727,47
924
433,68
72179
3117,60
»A«
»B«
»C«
»D«
»E«
30
hrast/bukva
grab
lipa
četinjača
bagrem
7. Sastojine četinjača (bora, borovca, duglazije, jele, smreke i ariša),
kojih se površina povećala introdukcijom od unazad 20 godina.
Uređajni razredi
Uređajni razredi i stanje sastojina po dobnim razredima prikazani su
podacima u tabl. 1. Dano je stanje 1971. i stanje 1981. godine. Za ove dvije
godine postoje razlike u uređajnim razredima. Dok su uređajni razredi
1971. godine temeljeni na sastojinskim karakteristikama, 1981. godine oni
su formirani prema zastupljenosti pojedinih vrsta, jer tako propisuju iz­
mjene naprijed navedenog Pravilnika o izradi šumsko-gospodarskih osnova.
Stoga se mogu upoređivati samo stanje drvnih masa 1971. i 1981. godine.
Osobno se ne možemo složiti s formiranjem uređajnih razreda prema po­
jedinoj vrsti drveća kao gospodarski neopravdanim. Dok je uređajni razred
za grab 1971. godine iskazan s površinom od 772,02 ha, 1981. godine iska­
zan je s 2 199,59 ha! Međutim u ovim, kao sigurno i u ostalim, mješovitim
sastojinama hrasta i graba, grab je samo vrsta pratilica, koje će se udio
tokom vremena uslijed proreda smanjivati. Prema tome uređajni razredi
trebali bi se formirati prema glavnoj vrsti u mješovitim sastojinama time,
Tablica 1
DOBNI RAZREDI
41—60. g,
m3
411632
73449
156050
9179
502
IV 61--80. g
m3
ha
938,26
—
47,34
—
—
367618
—
12499
—
—
V 81--100 g.
ha
m3
193,90
—
—
—
—
67329
—
—
—
—
650852
985,60
320117
193,90
67329
64884
86755
322087
344266
760,12
220,10
285,90
271,25
272556
72827
68254
100377
494,45
211,16
19,65
176060
76772
5098
—
—
—
10306
3548
—
—
—
—
2924
3634
40,10
13,33
—
—
—
—
824550
1590,80
527868
725,76
—
—
—
—
V I 101 - 1 2 0 g.
ha
m»
215,12
29060
—
—
—
—
—
—
—
—
4360,36
772,02
1226,96
123,75
92,14
959429
117411
249038
10701
8661
215,12
29060
6583,23
1,345240
3,90
1616
1584,85
969,02
2159,59
1526,19
98,06
121,01
140,49
204,44
3,10
518338
244906
429523
456949
7607
19453
8871
6886,75
1686766
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
258133
UKUPNO
ms
ha
3,90
1616
1456
31
da sc za svaku vrst posebno iskaže i drvna masa, a ne i površina koju
ona »zauzima«, jer istu površinu u mješovitim sastojinama zauzimaju dvije,
pa i tri vrste, kako je propisao i Pravilnik iz 1981. godine.*
Ophodnja
Prema cilju gospodarenja i zatečenom stanju, kao i željenim omjeri­
ma smjese po vrstama drveća određuje se i ophodnja, a posebno za posti­
zanje dimenzija glavnih sortimenata pojedinih vrsta. Prema svrsi gospoda­
renja postoje i različite sječne zrelosti. U našoj praksi ophodnje bi trebale
iznositi u intervalu, koji je određen apsolutnom (u,) i ekonomskom (uz)
zrelošću (vidi graf. 1.). Prema tome ophodnja bi trebala biti duža ili jed­
naka ophodnji apsolutne zrelosti, a kraća od ophodnje ekonomske zrelosti,
tj. uz U (U|).
Ciljevi gospodarenja
Radi prevladavanja učešća dviju glavnih vrsta hrasta i
dućnosti) i postizanja njihovih pilanskih trupaca dijelom i
đena je bila ophodnja za te dvije vrste sa 100, odnosno 120
ophodnju može se očekivati postizanje debljine trupaca od
cm.
bukve (u bu­
furnira, odre­
godina. Uz tu
40—60 cm/50
Ovo produljenje ophodnje slijedi već i prema dosadašnjem
razvoju dobnih razreda (vidi priložene grafikone). Ovo naročito oni
II i III dobni razredi koje ne možemo i ne smijemo u jednom
(20 godina) posjeći.
Za ostale vrste drveća najpovoljnije su ophodnje (a suglasno
11. cit. Pravilnika) kako slijedi:
a) za jasen i brijest
80 godina
b) za johu i lipu
60 godina
c) za topolu
30 godina
d) za bagrem
20 godina
e) za četinjače
80 godina
f) za kesten
60 godina
stanju i
famozni
periodu
i sa čl.
No sječa često ovisi o obrastu pojedinog šumskog otsjeka, koji se može
i mora sjeći i bez obzira na starost, ako je obrast pao ispod 0,4, a radi se
o manjoj površini koju nije teško ponovno pošumiti. To su obično i po­
vršine za tzv. konverzije.
Šumski fond po površini i specifikaciji
Po godinama premjerbe odnosno uređivanja šumski fond prikazan je
u tabl. 2.
* PRAVILNIK o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospo­
darskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama od 19. veljače 1981. (Narodne novine
god. XXXVII (CXLIII) br. 19. od 19. svibnja 1981. godine.
U čl. 3. propisano je, da se »uređajni razredi određuju prema namjeni šume i glavnoj vrsti
drveća na temelju koje se utvrđuje cilj gospodarenja, vrijeme ophodnje odnosno sječive zrelosti,
bez obzira, u kojem se omjeru nalazi glavna vrsta drveća u smjesi, kao i prema načinu postanka
sastojine, a nakon što se utvrde ekološkogospodarski tipovi i prema obrastu«. — Prema čl. 97
ekološkogospodarske tipove treba utvrditi do 31. prosinca 1985. godine.
32
Tabl. 2
Godina
Obraslo
1951.
1961.
1971.
1981.
6590,51
6565,74
6583,23
6602,31
Neobraslo Poljoprivredno Neplodno
107,62
137,78
42,50
204,44
290,30
289,80
284,22
300,59
SVEGA
7.166,87
7.171,76
7.133,85
7.176,40
178,44
178,44
223,90
69,06
Kako ovi podaci pokazuju vidi se da kroz čitavih 40 godina nije bilo
većih odstupanja tj. niti povećanja, niti smanjenja posebno obrasle povr­
šine.
I upravo ovakav »konstans« je nama, odnosno najviše našim Šumar­
skim fakultetima i Srednjim šumarskim školama u edukativne svrhe dra­
gocjen, da možemo pratiti ostale promjene i kretanje naših osnovnih fak­
tora u nauci u uređenju šuma, tj. kretanju šumskog fonda po površini i
masi, zatim praćenje prirasta, etata, šumsko kulturnih radova, zaštite i
sveg ostalog.
Površina, boniteti, vrste drveća, obrasti, prirasti i etati, itd. prikazani
su sa svim potrebnim detaljima kroz 4 uređajna mjerenja — su dovoljni
uzorci i indikator za donošenje stručnih sudova za sve naše šumarske znan­
stvene discipline od uzgoja, genetike, dendrometrije i uređivanja šuma.
Šumski fond po masi i vrsti drveća
Šumski fond po masi i vrsti drveća prikazan je u tabl. 3.
Tabl. 3
Vrst drveća
Drvna masa u godini u ms
1951. g.
•/•
Hrast
Bukva
Grab
Javor
Lipa
Brijest
Joha
Bagrem
Četinjari
Ostalo tvrdo
Ostalo meko
186.960 23,4%
187.660 23,4'»/»
258.258 32,2»/»
486
146.882 18,3%
3.025 0,4'V»
4.929 0,4*/»
3.135 0,4%
4.429 0,5»/»
5.951 0,7»/«
—
—
Ukupno
801.229 100 »/»
1961. g.
»/»
1971. g.
"/»
1981. g.
Vt
274.206
186.231
294.682
265
249.295
585
585
4.723
5.846
40.413
—
25,8»/»
17,6%
27,8%
372.014
195.374
310.504
—
367.962
—
5.778
8.177
9.729
75.502
—
27,7»/»
14,S»/o
23,1*/«
—
27,4»/«
—
0,4%
0,6%
0,7V»
5,6»/»
—
447.837
267.085
471.429
25.815
450.284
—
19.178
8.713
12.991
32.237
1.137
26,5%
16,0»/»
25,0%
1,5"/»
26,6»/»
—
1,2»/»
0,4«/o
0,8%
1,9"/«
0,1'»/»
23,5'V»
0,4»/»
0,5»/»
3,9%
—
1,061.671 100 "/»
1,345.240 100 •/.
1.686.766 100 •/•
Prosječna drvna masa po 1 ha iznosila je: 1951. god. 122 m 3 , 1961. god.
162 m:>, 1971. god. 191 m» i 1981. god. 252 m».
Iz ovog pregleda stanja i kretanja šumskog fonda od 1961. do 1981.
godine može se zaključiti:
33
1. Za vrijeme od 40 godina, uz gotovo istu šumsku površinu, drvni fond
stalno se povećavao i povećao za preko dva puta (od 122 m:i 1961. na 252 m'>
1981.) i postigao željenu normalu. Međutim to ne znači da je šumsko-gospodarska jedinica Virovitička Bilo gora u normalnom stanju.
Po nauci o uređivanju šuma gospodarska jedinica je u normalnom
stanju ako ima:
1.
2.
3.
4.
normalni
normalnu
normalni
normalni
broj dobnih razreda,
i jednaku površinu svakog dobnog razreda (što ovdje nije),
prirast i
obrast.
SI. 3. Sastojina borovea i jele u predjelu Cipovi (odj. 36c)
Upoređujući stanje u intervalu od 40 godina, vidimo povoljno pove­
ćanje šumskog fonda po masi, tj. kvantitativno, a sigurno još više je po­
većanje i kvalitativno, jer se sa sastojinama uzorno vodilo šumsko gospo­
darenje, tj. na vrijeme vršena njega, prorede i ostale sječe, ali pri tom
najvažniji je uzrok ovog povećanja i dobrog kretanja u desno, odnosno prelaz u starije dobi svakoga razreda, a s time i boljih prirasta te obrasta
sastojina.
2. Promatrajući i analizirajući stanje učešća pojedinih vrsta vidi se,
da se omjeri smjese vrsta (njih 10 pretežnih), nisu znatno mijenjali osim
34
lipe i graba (u malom porastu), te pada bukve. Znači, da su u toj jedinici
žilave i snošljive cenoze na svom optimalnom staništu.
Pošto poznajem stanje šumskog fonda od 1941. godine ističem, da je
bilo onda više starih bukovih i hrastovih sastojina, koje su dotadanje dvije
jake bivše firme »VIRBO« i »DRACH« previše posjekle. Kao posljedica toga
je onaj strašni grafikon drugog dobnog razreda iz 1951. godine kao i pojava
većeg učešća lipe i graba.
Već godine 1951. težili smo da se propiše, da se šumsko gospodarenje
ima tako racionalno voditi, da se sukcesivno postignu slijedeći omjeri smje­
sa vrsti drveća i to:
a)
b)
c)
d)
c)
f)
g)
h)
hrasta
bukve
graba
lipe
četinjača
bagrem, da radi pčelara i dr.
OTL (jasen i dr.)
OML (joha i dr.)
25—30'/»
16--25,;7»
25—20%
25-20% i dalje na 13»/«
18- -22%
1-- 3%
do do
IV»
do
2°/»
do
2°/o
Prekomjerne sječe pred drugi svjetski rat i prilike u istom, te prvih
godina poslije rata negativno su utjecale na stanje dobnih razreda ove je­
dinice. Zakasnili su pravovremeni uzgojni zahvati njege i čišćenja, te ured­
nih proreda i oplodnih sječa. Radi toga su u tadanjem prvom dobnom raz­
redu propale mlade bukve i hrastići, a tada su u međusobnom ribanju —
borbi za život nadjačale biljke lipe i graba.
Kako se iz tablice vidi, mi smo ipak uspjeli smanjiti grab s 32,2°/» u
1951. godini na kasnije manje postotke i sada ga zaustavili na 25lo/o. No da
čitaocima kažemo nešto kuriozitetno, da nas grab ovdje toliko ne uznemi­
ruje, jer je dobro došao kao stalna sirovina za tvornicu kalupa u Viro­
vitici.
Ne trebamo biti nezadovoljni ni ovim učešćem lipe, jer je to, uz topole
i četinjače, vrsta s najvećim i najkvalitetnijim prirastom. To više, što već
30-godišnja stabla daju dobro upotrebivu seljačku građu i zamjenjuje gra­
đu od četinjača, pa je lipa ovdje stekla i naziv »podravska jelovina«. Me­
đutim lipa i poboljeva, a uzroke toga istražuje Mr. J. K a r a v 1 a (a ma­
terijal će iskoristiti za doktorsku dizertaciju).
Negdje i sam teren po svom pedološkom sastavu uzrok je određenih
vrsta, kao pomenute sastojine bagrema u šumama oko Vukosavljevice, Špišić Bukovice i Turnašice.
Isto tako imamo danas i srednjodobna stabla borovca (Pinus strobus),
unešenog prije uz bivše šumske pruge kao raritet i kao sklonište za jelen­
sku i drugu šumsku divljač. Sadašnjem stanju omjera smjese vrsti drveća
su i propisi usklađenja lovno gospodarskih osnova sa šumsko gospodar­
skom osnovom radi sigurnijeg života i vitaliteta pomenute faune u toj
gosp. jedinici (jelen, divlja svinja, srna, zec, lisica, fazan itd.).
Jednako tako dosta dugo postojale su i znatne površine ribnjaka, kao
međuenklave, na rubovima odjela ove jedinice, a sada su samo dugodoline
i ispašišta te kosanice i površine za divljač.
35
Öd ostalih vrsti drveća ima nešto javora, bilo je i jasena kao i brijesta,
te breze. Ima i unešenih topola kao i drvoreda, dok je joha dosta uz po­
toke i izlučena je u zasebni uređajni razred.
Struktura dobnih razreda
Tabl. 4. i 5.
Godina Čistine
I
II
III
IV
a) po površini
1951. 107,62 778,93 3.564,94 1.180,65 432,97
1961. 137,78 479,60 3.025,34 1.706,88 821,01
1971.
42,50 557,23 1.567,53 3.063,85 985,60
1981. 204,44 727,47 433,68 3.117,60 1.590,80
V
VI
298,96 116,52
278,92 258,99
193,90 215,12
725,76
3,90
VII
SVEGA
17,54
6,590,51
5.565,74
6.583,23
6.806,75
b) po drvnoj masi u ms/ha
1951.
88
1961.
110
1971.
171
1981.
169
174
195
212
264
283
289
324
385
300
310
347
356
243
270
135
404
Normala
230
350
430
520
50
150
Šta nam pokazuju podaci u tablici i na grafikonu?
Oni nam pokazuju živote i smrti (sječe, kalamiteti i drugo), te šum.
gospodarske jedinice kroz 40 godina na istoj površini i pri tome daju niz
dragocjenih podataka:
1. Nenormalan (nepovoljan) razmjer dobnih razreda, jer prevladavaju
znatne (skoro trostruke) površine mladih sastojina II i III dobnog razreda,
a malo ima dozrijevajućeg (V dobnog razreda), te najmanje zrelih sasto­
jina (VI i dr.). Ovo su posljedice napred navedenih uzroka. Sada su po­
trebne racionalne mjere u gospodarenju, a naročito gdje su vršene sječe
pošumljavanja, a to sve po etapama dovođenja stvarnog stanja k normal­
nom stanju. Trebalo je eto najmanje 1/3 ophodnje štediti da se postigne
koliko toliko bolje stanje razmjera dobnih razreda, odnosno povećanje šum­
skog fonda prirasta i etata, a sve po principu potrajnosti šumskog gospo­
darenja.
2. Izračunavanjem prosječnih drvnih masa za svaki dobni razred kroz
40 godina, odnosno u već navedenom 4 puta izvršenom mjerenju u gospo­
darskoj jedinici, vidljivo je da se stvarne drvne mase (prosjeci) ne razli­
kuju mnogo, već su unutar svoga medijana (normale) za taj dobni razred.
Izuzeci su označeni sa »X«, ali se mogu obrazložiti bilo greškama u ocjeni
II dobnog razreda 1951. godine, jer onih 88 m» sigurno je premalo (trebalo
je biti najmanje 100 m 3 ). Te su se ocjene vršile prema podacima prihodnih tabela, a na podatke u 1981. godini utjecala je masa lipe.
Još se dalje vidi i to da su svi medijani ispod prosjeka normala za
svaki dobni dobni razred, što se obrazlaže s tim, da nisu obrasti sastojina
normalni (1,0), već negdje između 0,7 do 0,9 (gustoća šuma).
36
wm
STANJE 1951 aod.
STANJE
1961 god.
3000Za sječu u 1 periodu.
LI
II draž.
72.52 ha
U
111 - i i 6.80-1U
IV -v225.12-*u V - u - 298.96-*u VI - n 116.52-«u VII — n—
17.5«-*Svega
737.M6 ha
?"-7J
Za sječu od 1961-1970god.
u lldraz.
23.11 ha
u V-Hu VI-n-
260.62-125899-1-
Svega
542.72 ha
Normala 1341. ha
Normala G6fr.8^l336;5S b
1000-
*
JJ^Jbaxu.XA*. •—
čist.
107.62
778 93
- 356A.9A
1180 65
-
632.97 298,96 1165?
STANJE
VII
17.54
137.73
1971 god.
III
470.GO 3Q 2 5 3 A 1706.88
82101
27392 25339
STANJE
e
6703.52 Wa
1981 god.
3000
Za sječu u d. razredima
u
I d.raz.
u II - I ' ­
ll 111 -Ku IV - I ' ­
ll V - « -
u VI - " "
Svega
2000
38.10
54.94
139.24
19864
193.90
215.12
839.94
ha
-"•
-«—
-<"'•
ha
Normala 1345.14 ha
Za sječu I/l polurazdoblju
3430 ha
u II d raz
95.81 —
u III
17993 —
u IV
16691
-»U V
J20_
u VI
Svega
480.85 ha
Normala
1321. h a
1000
m
čistine
4350
i
557?3
U
"I
IV
1567.53 3 0 6 3 - 8 5 985.60
V
VI
čistine 1
II
III
IV
V
° 215.12 =6625.73 h. 300.59 n l u l 433.68 3 U 7 6 0 ,593.90 7 2 5 . 7 6
1S39
VI
3.90 -6602.31ha
Ovi podaci ujedno i potvrđuju da su taksacioni radovi u sva četiri slu­
čaja međusobno dobro izvedeni, jer su dali i očekivane rezultate.
3. pomicanje — kretanje u desno ili starenje sastojina dobnih razreda
u normalnim okolnostima teče evoluciono, a ne revoluciono (ovo samo u
nenormalnim uslovima gospodarenja, rata, požara, prirodnih kalamiteta i si.
Evoluciono kretanje može se i matematički prikazati i prognozirati bu­
dućnost.
Evoluciono kretanje dobnih razreda
Tablica 6.
Godina
Čistine
I
II
III
IV
V
VI
1951.
107,62
778,93
3564,94
1180,65
632,97
298,96
50,00
50,00
483,39
1022,93
496,76
308,92
116,52
17,54
2541,95
683,89
324,05
273,92
483,39
1022,99
496,76
308,92
225,04
137,78
479,60
3025,34
1706,88
821,01
273,92
95,28
95,28
258,99
262,90
276,23
1291,30
1734,04
1299,81
477,07
508,53
312,48
193,90
276,64
1734,04
477,07
312,48
118,58
118,58
557,23
1567,53
3063,85
985,60
193,90
215,12
50,00
118,58
433,68
1133,85
1983,75
1080,10
513,80
471,80
193,90
558,89
1133,85
1080,10
471,80
—
727,47
433,68
3117,60
1593,90
725,76
116,52
VII
17,54
184,06
295,54
1961.
1971.
1981.
42,50
43,02
258,99
3,90
•*
Princip je kod ovoga da se računskim putem mogu predvidjeti i orijentaciono izračunati dobni razredi po površini na principu, da u svaki dobni
razred dolaze prelazne starosne površine iz predhodnog mlađeg dobnog raz­
reda, ali u istom dobnom razredu ostaju i nadalje neke sastojine koje svo­
jom starošću moraju još ostati u tom razredu. I na kraju iz sadašnjeg dob­
nog razreda uslijed starosti dio sastojina površinski prelazi (logičko i po
povećanoj masi) u stariji dobni razred.
Kod formiranja I dobnog razreda je ovaj princip: u taj dobni razred
unose se prvo sve pošumljene čistine, zatim se dodaju površine dovršnih
sjekova prvo najstarijih dobnih razreda, ali i srednje dobnih razreda povr38
šine odgovarajućih uređajnih razreda, koje po svojim ophodnjama propi­
suju oplodnu ili koju drugu sječu i poslije čega le sastojine postaju branjevine.
Osim toga radi nekih većih intenziteta sječa, na pr. proreda, smanjuje
se i prosječna debljina stabala pa tako i starost i dio sastojina postaje re­
lativno tanji od prosjeka svoje dobi i ostaje nadalje do daljnjeg uraštanja
— debljanja u istom dosadašnjem svom dobnom razredu.
Zatim moramo znati da često puta moramo posjeći makar i čistom
sječom one male oaze loših sastojina bez obzira na zrelost (starost), ako
su toliko rijetke obrasta 0,4 i niže, da je daljne njihovo produženje gospoda­
renja nerentabilno.
SI. 4. Ribnjak u sklopu gospodarske jedinice, u pozadini predjel
Medveđak (odj. 57. i 58)
O prirastu
Sve kategorije šumarskih stručnjaka znaju što je prirast i kakvih sve
ima po vremenu (godišnji ili višegodišnjih, periodički, te tečajni i prosječ­
ni) zatim su prirasti visinski, debljinski, plošni (temeljnice) i kubni (mase),
a zna se i za prirast vrednosti itd. Svi ti prirasti bilo koje vrste drveća ovi­
se pretežno od ovih 7 faktora i to: 1. geološko-pedološkim,, 2. od staništa
boniteta, 3. od uzgojnog tipa, 4. starosti, 5. obrasta, 6. o kvaliteti i 7. od
dosadašnjeg načina gospodarenja.
Osobine prirasta su da je on teško razlučiv tj. nedjeljiv u stablu pa i
sastojini, jer je isti prirast sad produkciono sredstvo i vremenski stablo
povećava visinu, debljinu i drvnu masu, koji se ne odvajaju od producenta
nego se dodani ponovno spremaju za slijedeće produkcije godinu ili više
i postaju nova povećana produkciona sredstva sa zadatkom da stvaraju no­
ve priraste. I tako to teče — kreće što bi se reklo (per vitam aeternam)!
Prirast je dakle rezultanta mnogobrojnih faktora (sila) nekog verižnog
poligona. Naročito se ovo odnosi na šume bivših zz. u kojima je pašarenje
i žirenje, a posebno bespravna paša, znatno smanjivalo prihodnu sposob­
nost tih šuma. Inače je pravilo da se sječe manje od prirasta kako bi se
razlika ostavila kao akumulacija povećanju i poboljšanju glavnice.
39
Kretanje prirasta u navedenom razdoblju bilo je:
God. 1951. na obras. šum. površ. 6590,51 ha god. teč prir.
po ha
God. 1961. na obras. šum. površ. 6565,74 ha god. teč. prir.
po ha
God. 1971. na obras. šum. površ. 6583,23 ha god. teč. prir.
po ha
God. 1981. na obras. šum. površ. 6602,31 ha god. teč. prir.
po ha
29.134 m?> ili 4,4 m 3
35.037 m 3 ili 5,3 m:i
39.968 m 3 ili 6,0 m 3
56,700 m 3 ili 8,6 m 3
Normalni godišnji tečajni prirast po 1 ha iznosi 5,0 m 3 .
U tablicama iskazani veliki prirasti posljedica su prevelikog (znatnog iz­
nad normale) učešća srednjedobnih sastojina, a ti imaju inače največe pri­
raste. Zatim to je i posljedica učešća vrsti drveća, naročito lipe. U među­
vremenu su sigurno povećani i obrasti naših sastojina kao i njihova kvali­
teta.
Uredno i stručno vršene kroz tih 40 godina njege mladika, čišćenja,
prorede, oplodne sječe, konverzije kao i stalno vršena zaštita šuma najsi­
gurniji su faktor ovakvom poboljšanju šumskog fonda i prirasta, a to će
biti glavni i orjentacioni znak za povećanje etata.
O etatima
Etati, propisani i ostvareni, prikazani su u tabl. 7.
Tablica 7
II/l
1971—1980.
II/2
1981—1990
a) p l a n i r a ni/p r o p i s a n i
Glavni
65.742
161.149
Prethodni
126.858
133.091
133.513
151.810
137.680
211.220
192.600
294.240
255.323
348.900
Glavni
Prethodni
56.884
129.609
132.131
181.902
119.859
180.074
SVEGA:
186.493
314.033
299.933
Vrst
prihoda
I/l
1951—1960.
SVEGA:
1/2
1961—1970.
b) o s t v a r e n i
Svi ovi etati su posljedica stanja razmjera dobnih razreda, zdravstve­
nog stanja sastojina, prirasta, obrasta te stanja podmlatka kao i otvoreno­
sti šumskih predjela.
Konstatira se:
1) Propisani etati nisu prekoračivani osim kasnije kod prorede, a i to
je posljedica snjegoloma i sušenja lipe;
2) u intervalu od 40 godina prošlo se (prečešljalo) 4 puta kroz sve od­
sjeke odnosno sastojine, a neki odsjeci i više puta sa čišćenjem i proredama
40
a sve je uredno evidentirano u kontrolne knjige sječa te privredne karte
sječa sa naznakom godine i načina sječe.
3. Uspoređujući veličine prirasta i etata vidimo, da se tijekom 40 go­
dina stalno sjeklo manje od prirasta, pa se i drvni fond povećavao od 122
m 3 /ha na 162 m»/ha, na 191 m^/ha i, konačno, u 1981 godini na 252 m^/ha.
Poznato je, da je etat rezultanta mnogobrojnih komponenata u danim vre­
menskim i privrednim prilikama i kreće se između potreba i mogućnosti
šume. U našem socijalističkom poretku sretna je okolnost, da se potrajnost ne mora postići baš u svakoj gospodarskoj jedinici, nego se može i
na širem kao šumsko-gospodarskom području, regiji, itd.
Kod određivanja etata prilazi se sa šire nacionalne ekonomske platfor­
me i kompleksno se etatom rješavaju i ostali problemi (zaštite, investicija,
komunikacija, uska grla proizvodnje i drugo).
/. proizvodnja
u m^
2. proizyodrrja u dmarima
din
Odnos apsolutne (u t ) i ekonomske zrelosti (u2) (orig.)
U našim jednodobnim šumama glavni osigurač principa potrajnosti je
površinski odnos dobnih razreda, njihovi prirasti i obrasti, zdravstveno sta­
nje i kvalitet kao i stanje podmladka te izgrađenost šumskih komunikaci­
ja. Ukupan etat sastoji se od etata glavnog prihoda (pretežno zrele sastojine) i etata prethodnog prihoda (čišćenje proreda).
Etat glavnog prihoda redovno se ostvaruje oplodnom sječom s tri do pet
sjekova kroz pomladno razdoblje od 20 godina. Prvi je sijek pripravni, dru­
gi i treći naplodni, četvrti naknadni, a zadnji peti sijek je dovršni. Prore­
de se obavljaju redovito svake pete godine u sastojinama od 21 godinu
41
cpEdjo
s
•8
•a-
ON
Tj"
OO
c-j
fN
H
3ZOjn[3D
BAafuSo
">
o
10
3
*T
*5
\q
">
rs
0*\
.-H
IO
IO
•đafo
•uqaj
i
• T —
>
0
3 0
u
•o
c
^
1
rt
«rt
"u IH
c/5 5fl
0
>u
>(H
c
rt 3
J3
io
OO
NO
10
o
«1
0
u
3
U
I
ON
to
ä
S R
CD
a
I
I
to
Si*
2
$
NO
IO
IO
oo
-Ö
io
i~-
io
oo
o
o
rr-
o
IO
ON
m
TT
ON
> — i
3o
oo
OJ
oi
>
7)
IH
>
•"* - r t
poo
42
starosti do pred pripravni sijek. Etatna čišćenja vrše se u sastojinama I
dobnog razreda, ali starosti 11—20 godina, dok se sječe u sastojina staro­
sti do 10 godina nazivaju njega mladika, ali ta se masa ne računa kao etat.
O sortimentima
Važno je u godišnjem etatu znati koji i koliki se sortimenti mogu oče­
kivati, jer o tome ovisi svake šumarije društveni godišnji plan prihoda, ras­
hoda, dohotka, ostatka dohotka, fondova itd. Ovi podaci nalaze se u tabl. 8.
Iz prednje tablice vidimo nejednakosti kvalitete sječivih etata, koji os­
ciliraju logično najviše u trupcima F i L. Ove razlike u rudnom drvu su
posljedica manjeg traženja zadnjih 20 godina. Isto vrijedi i za pragovsku
oblovinu. Jednako tako prošlih 20 godina bila je i slaba potražnja za taninskim drvom.
No najviše na učešće sortimenata utječu blaži kriteriji našeg bivšeg
JUS-a, jer su kupci sretni da za svoje potrebe dobiju sirovine — materijale
koji će ih zadovoljiti.
Matematska prognoza šumskog fonda po masi
Polazi se od postavke da se budući šumski fond može računski prog­
nozirati odnosno izračunati na bazi da će taj iznositi prijašnjem šumskom
fondu dodavši mu tečajni prirast i od tog šumara odbiti posječeni etat.
Podaci su dani u tabl. 9.
Tabl. 9.
God.
1951.
1961.
1971.
1981.
Raniji fond + Prirast =
801.229
1061.671
1345.240
1686.766
+
+
+
+
291.340
350.370
399.680
567.000
=
=
=
=
Svega — Etat
1092.569
1412.041
1744.920
2253.766
— 192.600
— 294.240
— 255.323
— 348.900
=
Budući fond
= 899.969
= 1,117.801
= 1,489.597
= 1,904.866
god.
god.
god.
god.
1961.
1971.
1981.
1991.
Uspoređivanje etata izračunatog po raznim metodama
U cilju provjere točnosti određenog etata niže prikazujemo etat izra­
čunat po različitim metodama za svaku uređajnu godinu.
1951. godina
Indukativno izračunat po gosp. osnovi iz 1951. godine ukupni etat iznosti . . . 19.260 m'
Vw — Vn
1) Po formuli austrijske kameralne takse Ew = Zw ±
u
Kada se u tu formulu uvrste naši podaci dobivamo:
801.229 — 1,647.750
Ev = 29.134 ±
100
43
840.521
29.134
= 29.134 — 8.465 = 20.669 m *
100
2) Po formuli dr. prof. K I e p c a :
3,6
1
Ew =
x V
za glavni prihod
u
3
opet ako uvrstimo imamo
3,6
Ew =
x 118.867 =3,6 x 1189 - 4.280 m3
100
etat prethodnog prihoda po formuli:
p
1
3
1
Ep = Vmx
x
= 801229 x
x
100
q
100
2
ako je q = 2
1
24.036
Ep = 8.012 x 3 •
=
= 12.018 ms
q .
q
Ukupni etat iznosi dakle 4.280 + 12.018 = 16.298 mi
3) Po M a n t e l - M a s s e n u
2v
801.229
Ew =
ako uvrstimo E\v +
= 80.123 : 5 = 16.025 m»
u
100
4) Po H u n d e s ha g e n u
Vv
801.229
Ew =
x 2,5 =
x 2,5 = 8.012 x 2,5 = 20.030 m»
100
100
1961. godina
Indukativno izračunat etat po gosp. osnovi iz 1961. god. iznosi 29.424 m*
1) Po formuli a u s t r i j s k e k o m e r a l n e t a k s e
Vw — Vn
Ew = Zw ±
u
ako uvrstimo imamo
1,061.671 — 1,641.500
Ew = 35.037 ±
100
579.829
= 35.037
= 35.037 — 5.798 = 29.239 ms
100
2) Po formuli prof. dr. K 1 e p c a
3,6
v
Evv =
x
= za glavni prihod
u
3
44
3,6
=
x 154.232 = 3,6 x 1.542 = 5.551 m ' gl. pr.
100
Etat prethodnoga
p
i
3
1
Ep = Vm x —,
x
•= 1,061.671 x
x
100
q
100
q
ako je q = 2
1
31.851
= 10.617 x 3 x
=
= 16.000
q
q
Ukupni etat iznosi dakle 5.551 + 16.000 = 21.551 m*
3) Po M a n t e l - M a s s e n u
2V
2 x 1,061.671
Ew =•
=
= 21,233 ms
u
100
4) Po H u n d e s h a g e n u
Vv
1,061.671
Ew =
x 2,5 =
100
100
x 2,5 = 10.617 x 2,5 = 26.543 m»
1971. godina
Induktivno izračunat po gosp. osnovi iz 1971. godine ukupni godišnji
etat iznosi . . . 25.532 m»
1) Po formuli austrijske k a m e r a l n e
V\v — Vn
Ew = Zw ±
u
takse
Kada se u formulu uvrste naši podaci dobivamo:
1,345.240 — 1,645.750
Ev = 39.968 ±
100
300.510
= 39.968 ±
= 39.968 — 3005 = 36.963 m»
100
2) Po formuli prof. dr. K 1 e p c a
3,6
Ew =
• ' v
x
u
3,6
=
za glavni prihod
3
x 96.389 = 964 x 3,6 = 3.470 m*
100
4r,
ako je q = 2
p
Ep = Vm x
i
x
100
1
= 13.452 x 3 x
3
q
40.356
Ew =
x
100
=
q
= 20.178 ma ili svega etat 23.648 m»
q
3)Po
1
= 1,345.240 x
q
Mantel-Massenu
2v
2 x 1,345.240
=
u
100
= 13.452 x 2 = 26.904 m*
4) Po H u n d e s h a g e n u
Vw
1,345.240
Ew =
x 2,5 =
:
= 13.452 x 2,5 = 33.730 m»
100
100
dakle u ovom slučaju kada bi se uzeo procenat 2% etat bi bio 26.904 m»
1981. godina
Induktivno izračunat etat iznosi 34.890 m*
1) Po austrijskoj k a m e r a l n o j t a k s i :
Vw — Vn
Ew = Zn ±
u
1,687,208 — 1,650.500
= 56.700 ±
= 56.700 + 367 = 57.067 m »
100
2) Po formuli dr. prof.
3,6
1
Ew =
x V
u
3
glavni prihod
p
Ep = Vm x
x
100
1
1
x
= 50.616 x
q
Klepca:
3,6
=
x 260.136 = 2.601,4 x 3,6 =
100
1
3
-
q
1,687.208 x
1
x
100
=
q
q
ako je q = 2 onda je Ep = 25.308 m* ili svega etat 34.673 m*.
3) Po M a n t e l - M a s s e n u
2V
2 x 1,687.208
Ew =
=
u
100
46
9.365 m*
= 16.872 x 2 = 33.744 m*
16872 x 3 x
4) Po H u n d e s h a g e n u
Vw
1,687,208
x 2 =
Ew =
100
100
x 2 = 16.872 x 2 = 33.744 m«
Šumskokulturni radovi
Sječine se pomlađuju prirodnim načinom i vještački. Prirodno pomla­
đivanje osigurava se oplodnom sječom s podmladnim razdobljem od 20
godina u kojem se vremenu mogu očekivati bar tri uroda sjemena bukve.
Za osiguranje podmlatka u pripremnom sijeku priprema se i tlo nakopavanjem, drljanjem i si. Za vještačko pomlađivanje koristi se, u ovoj gospodar­
skoj jedinici, sjetva žira hrasta i kestena a i unošenje četinjača.
Zna se i postavka da se u našim šumama stvaraju mješovite (a ne či­
ste) visoke sastojine i zato se moraju unositi druge vrste drveća kao na pr.
hrastov žir u čiste sastojine bukve neposredno pred pripravni sijek bukve.
U toku pomladnog razdoblja često puta vrše se popunjavanja s biljkama
drugih vrsta. Jednako tako treba radi arondacije i pošumljavanja enklava
i poluenklava pa i razne zamjene zemljišta mnoge te neobrasle površine
brzo pošumiti makar i sa naslova proširene reprodukcije.
Na zakorovljenim dijelovima sječine podmladak se mora osigurati sad­
njom jačih sadnica uz duboku sadnju.
U branjevini nužno je već od prvih dana provoditi mjere zaštite kao
i njegu mladika. Njegom mladika osigurava se poželjan omjer smjese op­
timalnih vrsta te osigurava nesmetan razvoj najkvalitetnijih jedinki.
Propisani pojedini šumskokulturni radovi u pojedinim gospodarskim os­
novama prikazani su u tabl. 11.
Tabl. 10.
VRSTA RADOVA
Propisano ha
1951-1960. 1961-1970. 1971-1980.1981-1990.
Pošumljavanje red. sječina
Pošumljavanje starih sječina
Pošumljavanje čistina
Popunjavanje kultura
Popunjavanje sječina
Njega — čišć. mladika
Zaštita
Nakopavanje tla i korov
Intenzivne kulture (čišćenje)
Odvodni jarci
Konverzija
58,64
—
105,28
55,63
17,20
81,18
—
—
—
2.300 tm
—
7
41,40
—
—
129,19
0,50
19,97
79,99
5,87
86,29
594,77
6,00
—
240,61
96,41
—
71,89
33,19
1.000 t m 4.900 t m
—
—
121,48
—
2,35
84,00
501,82
345,27
515,72
7,88
Sporedni šumski užici
Prije, još i između dva svjetska rata (1919—1940), na području ove
gospodarske jedinice sporedni užici bili su značajni za podmirenje potreba
47
okolnih naselja. Brojna stoka i svinje seljaka imala je u šumi pašu i žirovinu, pa je dio sastojina uzgajan kao srednja šuma.
Od sporednih užitaka koristila se paša i žirovina, trava sa zakupljenih
livada i usjevi s oranica, stelja, gljive, ljekovito bilje, pčelarenje i divljač
(lov). Od svega toga danas je ostao uglavnom lov, ali se pojavio i novi
oblik — turizam.
Danas, kada je zemlja u velikoj mjeri industrijalizirana i motorizirana,
opao je i udio čistog seljaštva u cjelokupnom stanovništvu, a suvremeni
uzgoj stoke i svinja gotovo je posve isključio pašarenje i žirenje. Za krmljenje stoke koristi se trava s livada. U pravilu dražbuje se samo prvi otkos,
a drugi, otava, rijetko ili nikada. Mjesto košnjom, trava se koristi pašom
blaga. To se posebno odnosi na livade oko odjela u predjelima Vukojevci,
Kruščik, Fiškalova livada, Metici, Cipovi, Razbojište, Krajatica, Duga Sla­
tina, Okrugla Slatina, Jasenik, Meterov jarak, Šimljanski jarak i dr.
Žirenje može se dozvoliti samo u sastojinama starosti između 61 i 80 go­
dina, te pred pripravni sijek. Pred pripravni sijek žirenje se dozvoljava
samo u doba prvog padanja žira, tj. pišljivog i nesposobnog za nicanje.
Prigodom žirenja svinje i razrahle tlo i tako ga pripreme za bolji prihvat
žira iz kojeg treba nići nova sastojina.
Sabiranje stelje nije baš preporučljivo, te je dozvoljeno samo na prosjekartia i po putevima, tj. tamo, gdje je odnošenje listinca manje štetno.
Zbog mogućnosti prodaje, poduzećima »Kalnik« i »Podravka«, sakup­
ljaju se i gljive, pretežno vrganj (Boletus edulis). Divlje voće, treba osta­
viti za hranu pticama i divljači, a posebno divlji kesten za hranu jelenske
divljači.
Postoji i mogućnost zakupa zemljišta za obradu i za ribnjake, a zakupci su Poljoprivredno-industrijski kombinat (PIK) Virovitica i Opća po­
ljoprivredna zadruga (OPZ) u Virovitici.
Na koncu nabrajanja vrsti sporednih užitaka i prihoda kao kruna sve­
ga je najomiljeniji i najatraktivniji sport kroz vjekove — lov.
Lov je važna privredna grana, a bogati areali Bilo gore, raznovrsnom
divljači, odnosno faunom, uvijek su bili mamac za lovce. Postoje i primje­
njuju se propisane lovom privredne osnove, kojima se traži intenzivno
lovno-šumsko gospodarenje i uzgoj kako šuma, tako i lovne faune. Za lov
ovdje ima jelena, srnjaka, divljih svinja, lisica, zečeva i fazana.
Uvjeti za lovno gospodarenje su odlični: a) klima, b) paša, c) voda
(potoci i ribnjaci), d) areali branjevina (mir), e) komunikacije, f) lovačke
kuće, g) čeke, h) solista — hranilišta, i) puteljci, lovne staze uz rub šume
do livada.
Bilogorski jeleni imaju jako i krasno rogovlje s dometom do 230 po­
ena — bodova, znači i kandidata za zlatnu trofeju, te se mogu natjecati
s čuvenim beljskim jelenima.
O lovu, odnosno jelenima Virovitičke Bilogore pisali su mnogi i zaslu­
ge za uzgoj imali svi naši vrsni šumari — lovci, kao npr. inž. P. D r a g i š i ć, predratni upravitelj te Šumarije, a u ratnim prilikama bio je upra­
vitelj isto vrsni šumar — lovac inž. dr. Zvonko C a r .
48
Opširnije o lovstvu imademo prikaz u zborniku »Sto godina šumar­
stva Bilogorsko-podravske regije« (str. 251—268) od prof. dr. Drage A n d r a š i ć a.
SI. 5. Jelen kapitalac s rogovima 198, 97 bodova po Valderu.
Cijena odstrela 1 200 USA dolara
Kadrovi i briga za čovjeka
Za izvršavanje zadataka svakoj šumariji trebaju i odgovarajući broj i
profil kadrova i to proporcionalno prema veličini površine šumarije i nje­
nim temeljnim pokazateljima šumskog fonda, prirasta, etata i otvorenosti
šuma.
Prema nekada, kada je u Šumariji bio samo jedan inženjer — šumar
kao upravitelj, sa jednim pisarom, odnosno administrativcem i jednom čista­
čicom i kurirkom za poštu i drugo, a na terenu lugari i radnici — danas
se može slobodno reći, da je neporedivo bolje, lakše i produktivnije, jer
šumarija ima osoblje svih profila i sprema od NKV, KV, NDS, SSS do FS.
Danas prema ZUR-u, svaki radnik, na osnovu prava za rad prethodno
je upoznat sa Samoupravnim sporazumom o udruživanju, pismeno zasniva
svoj radni odnos (udružuje svoj rad) s drugim radnicima i društvenim
sredstvima. Naime po čl. 12 ZUR-a nitko (pojedinačno ni grupno — bila bi
to prčija), ne može steći pravo vlasništva nad društvenim sredstvima. Svi
radnici udružuju svoj rad na društvenim sredstvima i uz ostale faktore
(cijena, prirodnih uslova, itd.) stvaranjem proizvoda i prodajom istoga,
stvaraju dohodak — čl. 60).
Posebni članovi (da ne nabrajam) ZUR-a objašnjavaju vrste i katego­
rije dohotka, ostatka dohotka, čisti dohodak, osobni dohodak, fondove i
drugo.
Što se tiče udruživanja rada, osnovni oblik OOUR (kod nas u šumar­
stvu redovno Šumarija), zatim više OOUR-a čine RO (radna organizacija).
Kod nas su Šumska gospodarstva bazirana na načelima uzajamnosti, soli­
darnosti, zajedničkih stručnih službi, te povezanosti zajedničkih interesa.
Treći oblik udruživanja u SOUR (tj. Složena organizacija udruženog rada),
tu su razna Poslovna udruženja, ŠIDI-i, itd.).
49
•a
a
X>
0!
H
, o
fee
O V
O -H vC fN ro
06 5
^
IN f >
•*-<r r - < N r~ ro
<N r-<
m
—; co m ^- <vj oo
CO —I —t
r--— - a - i — r - o —
f - —i —< rsi co o m
O CO IO Tf lO — CO
COOTJ-OOTTOO
\or-(N
in
o in •* ** sp Lo ••*
"5JT<T*
<N
c 5 u o
~ w
I
o
3§
<N
81
03
CMn
moo
r-
(N
o">
r-u-j
NO
•^•rr,
-•O
CO(N
OON
r-ro
U CS
•
Cl
G
3
a
«
o r - o o "3G
E
C
v
2fo
E
C
t
a
o
3
vO(N
COO
~CN
usi
3
m <N
3
2
>
r o IN
<N\0
— -Ö
r~-oo
in n~i
^ « O f ] C > M r t
IN
IN
r-
C f t O O N O M ^
OM^) t-r> \o OMO
0(N*J.-<
-a
O
m
r- — U") « —H fN _ |
m (N
"E
£
i
u
ooco
CO»-i
3 C
^ 4 )
£
—<
I
'C
o
C3
I
a es
a«
3
C\ IO f^ ^t CO fN
O co i n CNI OO —i
vO i n -H
i—i
es
II SH as
2
T3
poquj
50
ößO
Ä
O
Baal's, Bupojdo
— IUAB]g
«H i—i -H ro ON *-< fM
"*- o m u i •—' r-- rsi
—* *o <N * H c \ r- co
(N ON fO ^O CO (N
<-H
io r— ^*- oo oo r - psi
«5
*«•5! a«S »5,g-y
: s> ooO s O >
apajcud
tupoipaid
,u
<
«
£ . 0 coOu:0 ? I >
oudn>[nnAS
i n ^ <-H -rf r o ( N <N
rfOvoO
O
10 "5f r - <—i *-- ro r s
\ 0 I** ON r ^ CN
0 ( N 00
^O
OtNiOr-top-rt-OCN
oO^DOOroO
^ i f l h
*-4
IO
--J-
^O r o t ^ ( ^ OO «N vO h .
OOoOl/)fOi^t>iri
LOrtNOLOrtrtorsjLO
ovi NO *o co *H o lo
< t m M
LO
LO
CN)
O
CO
*
s
CO
IO
LO
Ol
CO
CO
co
rtr^rtrtGNCNNOcoON
r^ r^ oo oo io lo r -
LO
» ( N O T t - m K ) ( N
CNCNrt
CN
co
^
ON
OO
CN
Ol
O0
rt
o
o
C N CO
CN
O
IO
NO
ON(
CO
O
rt
~^
CO
OcoON
r-NON
r- IH
<NrOO\C\
IT) ^H
r~
^O
<R
1
ON
CN
o
82
HJ
ON COLO
0 0 c o CN
O
Os r O ( N - t
<—
U
>u
OO
CN
rt
„
rt
rt
LO ^
O CO
LO CO
Hr
Hr
rt
-o
rt
Cfl
—>
£
r~ONr-.eN
C
NOCN
• n m
CNrt
N O U K N
I O *-H 0 0 O
I O CN * r r O
LOCN • *
co H-
HHIOICNCO
rt rt
3u
MH
3J
T3
OT"
r-~ c o
LO
rCOCO
ct
aa
o
rt
Ol
•*
<N ON
rt ON
ON I O
O N O
CNT
~
0
r-cN
ON
c
NO
ON
rt
CO T-H
ft
'—1
u
nj
c o c o loj c o c o c o .
C\CNr-if«-)C\(N\0\0
LOCO
rt rt
NOO
CNLONO^OCNCNNOCOC-.
rt
rt
LO CN 0O OO Ö-CO
LOrt
rt
HH
rt
o
rt
«
£
rt
HC/l
•a
O O O C N
•si-
O
<N
<N
ON
<—i Q \ vO I O
O
3
S rt CN
LOrtNOcOrtONLOONoCN OO 0O CN O NO LO
O
Tt
^H
OO
rt
HH
U
•a
B
C
61
O
Cfl
u
CNOO
rt
E
rt V)
o "^
4H
0
eo
NO 0ONO
ON _ r t
rt
CN00
rt1
sS
O
IO
NO
o
O
LO vOCN
ON t o LO
rt rt
NOON
rt CN
TT _
IS
o
oo oo oo 10 >o •—i
OO *-H
W
O
rOooio^r-HO(NiO
oOror^-O^CNTj-oO
LOrtf~-ooocNir~-cN
NOCNLONO'HON^-'-HON
O rt t-^. vO HH \ 0 I O
»-H
•*
IO
rt
rt
U
1-H^HfO
oo ^ •rt
t~
Tj
0
rt
IO
*-H
r~
HH
Ol
C <u
UT3
-O H
O r t
NOCN
>C/1
S «N-*
" C S
^« ^rt
|
•p-i
a | tst.li
S3
2
IH 3
43 X>
B39t'S EUpOfđO
— IUAHjS
4-i
•d°
< <
^
.co aoa-s.o.9
apajojđ
• uipoq}3jđ
S-SJ
,ej= St
a ^d
s-3ftg*ssjia
ouđm[n3AS
Ü
rt
>
C/5
<
ON
W
O
Ö
+ J
cn
1
rt
>
'd **
O N ON
UJ
rt-H
LONO
ON ON
- r t
Z
rt-nJ
rt 2 o
§
o
rtCN
rt
<
2
51
Pregled dobnih razreda po vrstama i godinama
Dobni
razredi
1 1—20 g.
II 21—40 g.
III 41—60 g.
ha
ms
ha
ms
ha
m-i
195 . hrast
196l. hrast
197 . hrast
198 . hrast
195l. bukva
196 . bukva
197 . bukva
198 . bukva
195 . grab
196 • grab
197 . grab
198 . grab
195 . lipa
1961 . lipa
1971 . lipa
198 . lipa
195 . brijest
196 . brijest
1951 . jasen
196 . jasen
195 . joha
196 . joha
197 . joha
198 . joha
195 . bagrem
1961 . bagrem
197 . b a g r e m
J981 . bagrem
195 . javor
1961 . javor
197 . javor
198 . javor
1951 . trešnja
195 . breza
195 . breza
195 . četinjače
1961 . četinjače
1971 . četinjače
198 . četinjače
1961 . ostalo
1971 . ostalo
198 . ostalo
1951 . SVEGA
1961 .SVEGA
1971 .SVEGA
1981 .SVEGA
93,39
46,57
55,17
131,87
85,07
97,58
274,56
157,94
166,33
913
332,50
363,24
210,66
455
453,17
348,41
231,52
24
1873
1806,66
1112,93
476,66
13
173,16
80,88
41,78
1366
856,30
935,36
457,55
64
5,18
1,07
9,32
10,96
28,69
40,86
24,20
18,01
5,02
0,80
31,09
69,08
73,93
39,08
2136
3282
1595
7,31
7,92
42,65
905
3,33
3,33
27469
37625
37777
7055
35413
36120
40849
7615
148980
122041
79507
19868
70623
105167
81347
20363
336,29
362,37
562,18
132,47
161,82
321,45
394,82
599,76
908,12
290,97
513,35
1036,86
390
154
9,96
1356
1062
4731
4841
4105
6048
0,17
0,30
1,14
3,27
4,72
1,20
83
25,46
9,59
11,97
10,93
25,32
11,13
2036
1,23
3
3
48,16
69
778,93
479,60
557,23
727,47
2136
3306
6338
921
150,38
115,16
3564,94
3025,34
1567,53
433,68
1346
6953
286,66
422,34
481,23
164,70
113,17
177,26
109,59
149,01
139,00
67,18
118,86
172,79
80010
122865
158726
176842
47932
32891
56651
84173
30354
42565
42528
114911
19458
34764
54043
128633
2,72
0,95
590
278
0,63
0,21
192
47
5428
343
824
403
1,03
2,77
293
12,06
8,91
30,27
2600
239
446
7713
15463
569
1,22
0,30
66,43
21
59
198
657
IV 61—80 g.
ha
m»
214
785
1441
5951
6385
66679
75427
124322
123786
24782
31162
67627
116407
62323
113592
180250
257270
47286
101227
224810
274927
2045
Tabl. 13.
563
1261
1273
3281
1976
1636
18016
20032
2511
294492
332630
271544
72050
57,10
199,02
1180,65
1706,88
3063,85
3117,60
978
7038
2,12
6,57
2,50
546
1122
677
2618
10540
9,48
45116
6922
21955
206630 "632797" 178890
333642
821,01 237396
985,60 320117
650852
824671
1593,90 528989
Tabl. 13
•5 ^-veta
Ö
1951 .
196 .
1971 .
198 .
1951 .
196 .
197] .
1981 .
1951 .
196 .
197 .
198 .
195 .
196 .
197 .
198 .
195 .
196 .
195 .
196 .
195 l.
196 .
197 .
198 .
195 .
196 .
197 .
198 .
195 .
196 .
197 .
198 .
195 .
195 .
196 .
195 .
196 .
197 .
1981 .
1961 .
197) .
1981 .
1951 .
196 .
197 i.
198 l.
D o b n i
r a z r e d i
V 81—100 g.
VI 101—120 g.
VII 121 g.
ha
m3
ha
m«
ha
m*
43,59
hrast
89,85
hrast
112,00
hrast
hrast
bukva 172,06
bukva 138,78
51,20
bukva
bukva
50,82
grab
25,21
grab
13,83
grab
grab
30,97
lipa
15,77
lipa
10,73
lipa
lipa
brijest
brijest
1,52
jasen
jasen
joha
joha
joha
joha
bagrem
bagrem
bagrem
bagrem
javor
0,62
javor
lavor
javor
trešnja
breza
breza
četinjače
četinjače
četinjače 0,12
četinjače
ostalo
3,69
ostalo
ostalo
Svega 298,96
Svega 273,92
Svega 193,90
Svega 752,76
12702
29145
42451
139214
51125
41002
14344
58555
15462
7683
4853
29370
9365
4594
3293
26083
—
35,65
57,88
112,73
163,43
121,91
3,79
33,01
5,53
14,37
17,97
100
9144
7825
940
27145
45056
15448
335
999
8680
1393
47
150
3543
3103
278
UKUPNO
ha
m*
1092,43
1320,03
1479,12
15,79
1263
1182,79
1010,68
1000,92
1,75
140
2641,99
2077,86
1707,47
1418,58
1678,59
1737,68
0,76
143
7,22
216
17,86
2,78
29,02
16,28
30,63
44,76
67,44
49
76,39
81,85
83,99
416
749
153
4,53
3,95
265
9
2071
28,23
9,59
11,97
26,33
47,41
110,45
35
345
1681
11,77
3290
1979
89070
84370
67329
258519
116,52
258,99
215,12
3,90
7
28394
69862
29060
1616
252,77
362,34
17,54
1403
6590,51
6565,74
6583,23
6602,31
186960
274206
372014
447837
187860
186231
195374
267085
258258
294682
310504
421479
146882
249295
367962
450284
3025
585
1793
1121
4929
5610
5778
19178
3135
4723
8177
8713
486
265
25825
2329
563
1261
4429
5846
9729
12991
36145
65217
33374
801229
1061671
1345240
1686766
Samoupravna radnička kontrola propisana je u čl. 551. Organi samo­
upravljanja, su radnički savjeti i Poslovni organi. Zatim su propisane razne
Komisije, ali u slučaju nesloge i nesuglašavanja po čl. 641, nadzor vrše
Općine preko svoga Društvenog pravobraonica samoupravljanja.
Radnik nije više najamnik već samoupravljač, koji odlučuje o svemu,
o planu, realizaciji, investicijama, raspodjeli, a mora znati privredne pro­
pise i instrumente. U svojoj delegatskoj funkciji suodlučuje o stanovanju,
stimulativnom nagrađivanju, sindikalnom radu, a naročito treba biti akti­
van u svojoj Osnovnoj organizaciji SK. On se brine o zdravlju svih radni­
ka i HTZ sredstvima, brine se za prevoz na rad i sa rada, za tople obroke,
te na koncu za štampu i blagovremene informacije kao i za stručno i kul­
turno uzdizanje, izlete, itd.
Prema popisu zaposlenog osoblja, na strani 460—462 c i t knjige, »100
godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije«, stanje kadrova je:
1. Upravitelj šumarije, dipl. inž. šumarstva
FS
1
2. referenta (uzgoj i iskorištavanje šuma)
dipl. ing. šumarstva
FS
3
3. Rukovodilac knjigovodstva, materijalni
knjigovođa, blagajnik, skladištar i
zamjenik
SSS
8
4. Poslovođa iskorištavanja šuma
SSS
3
5. Poslovođa mehanizirane otpreme građe
SSS
3
6. Referent za radne odnose
NSS
organa upravljanja
1
7. Poslovođa otpreme poslova iskorištavanja
KV
2
8. Vozač motornih vozila,
automehaničar — vozač
2
KV
2
KV
9. Kuharica, ekonom, domar
10. Mehaničar motorne pile i vozač
KV
2
KV
10
11. Traktorista
KV
8
12. Čuvari šuma (lugari)
NKV
2
13. Čuvari šuma (lugari)
KV
1
14. Sjekač — makljač
PKV
3
15. Sjekač tovaraš — šlajs
KV
45
16. Sjekač šuma
KV
13
17. Tovaraš
NKV
1
18. Kopčaš traktorista
NKV
2
19. Cestari
NKV
2
20. Čistačice
KV
1
21. Kočijaš
KV
1
22. Otpremnik
Ukupno:
117
Za ovakve divne rezultate u našoj šum. gospodarskoj jedinici kroz
navedenih 40 godina zaslužni su pretežno svi radnici kolektiva Šumarije
Virovitica, pod dobrim upravljanjem vrsnih stručnjaka pok. inž. M. B a1 a i ć a, a onda redom nasljednika inž. L. š a b a r i ć a , inž. N. K o l a r a
i sadanjeg šum. tehničara Dragutina K o v a č a .
54
LITERATURA
B o r o š i ć, J.: Šematizam.
D r n d e l i ć , M.: Uređivanje šuma na području bjelovarske šumsko-privredne
oblasti. Šumarski list, 1959.
D r n d e l i ć , M.: Monografija Šumarije Miokovićevo. Miokovićevo, 1977.
K l e p a c , D.: Uređivanje šuma. Zagreb,
V i š e a u t o r a : Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije. Bjelovar,
1974.
K l e p a c , D.: Osnovne postavke i principi gospodarenja u šumama svijeta i
u našoj zemlji. Šumarski list, 1980., br. 9—10.
Šumsko-aospodarske osnove s. j . Virovitička Bilo gora iz godina 1951, 1961, 1971.
i 1981.
Stota godišnjica Hrvatskog pjevačkog društva »RODOLJUB« u Virovitici. Viro­
vitica, 1980.
The Virovitica Management Unit »Bilo Gora«
During the Period from 1945 to 1981
Milan Drndelić
The author presents situation in the management unit »Bilo Gora« (Viro­
vitica Forest District) on the basis of data from four successive management
plan. The largest part of the management unit, approx. 5500 ha, was
owned by the boroughs, which had acquired the forests frpm a private land­
lord in 1929. The smaller part, approx. 1500 ha, belonged to the land communes
During the formation of the first management plan in 1951 the average
volume of wood per 1 ha amounted to 122 ms, by the second from 1961 this
amounted to 162 m;*, by the third 191 ms from 1971, and by the fourth from
1981 the volume of wood amounted to 252 m'Vha. These data demonstrate that
the forests of these managements unit have been properly managed.
55
IDEJE I PRIJEDLOZI
P R I M J E N A S U P E R L A K I H AVIONA ZA O T K R I V A N J E
Š U M S K I H POŽARA
Nikola Mrvoš
Čitavu djelatnost oko šumskih požara mogli bismo podijeliti na tri dijela:
preventivu, izviđanje sa dojavljivanjem i intervenciju gašenja. Što se tiče preven­
tive pokrenuta je, i u toku je, široka akcija podnuštvljavapja zaštite od požara.
Svrha te akcije je, da se putem školskih programa, sredstava masovnih medija,
predavanja ONO i DSZ i si. osposobi čitav front u borbi protiv požara, kao i to,
da ise svatko osjeća obaveznim intervenirati u slučaju pojave požara. Praktički
gledano, svakom građaninu naše socijalističke samoupravne zajednice treba pos­
tati jasno, da su npr. loženje vatre u šumi, bacanje opušaka, stakla ili krhotina
stakla i si. po šumi naizgled banalnosti, ali i to, da te banalnosti u danom
momentu mogu izazvati šumski požar, koji imože uništiti značajna materijalna
sredstva. Zadatak preventive je, kratko rečeno, poduzimanje takvih preventivnih
mjera, da do požara uopće ne dođe.
Gašenje provode profesionalne (izučene) vatrogasne jedinice, jedinice dobro­
voljnih vatrogasnih društava, a po potrebi vojska i građanstvo.
Izviđanju se, izgleda, pridaje najmanja pažnja. Izviđanje i dojavljivanje ne
zadovoljavaju kako po pokrivenosti (obzirom na veličinu naše obale) tako i po
prisutnosti tj. po vremenu motrenja. Nekada se čini, kao da su oni prepušteni
slučajnim prolaznicima, stanovnicima pojedinih naselja ili turistima.
Izviđanje šumskih površina, u vezi otkrivanja začetaka požara, stoji po sre­
dini između preventive i intervencije gašenja. Svatko zna da se tek nastao po­
žar može brzo i (relativno) lako ugasiti/lokalizirati. Pravovremeno javljanje o
izbijanju požara te brza i uspješna intervencija vatrogasne ekipe osnovni su
uvjeti za uspješno gašenje svakog pa i šumskog požara. Osim toga, prema ne­
kim podacima, 80 ili 90% štete se može izbjeći ako se plamen suzbije u začetku.
U protivnom, tek nastali šumski požar, može se ubrzo pretvoriti u vatrenu sti­
hiju, koju u nekim slučajevima (nepovoljni meteorološki uvjeti) ni najsuvreme­
nijim sredstvima (mislimo na avione) ne možemo lokalizirati.
Izviđanje se do s'kora vršilo iz mora i kopna, iz svjetionika, brodova, vi­
dikovaca, vatrogasnih tornjeva (ukoliko ovi na pojedinim važnim lokacijama
uopće i postoje). O šumskim požarima javljali su građani, turisti, radnijci, po­
ljoprivrednici, dakako i lugari i milicionari. Ovo izviđanje »s mora i kopna«
zapravo je do sada bila i jedina mogućnost (alternativa). Razvojem avijacije —
aviona a naročito helikoptera, danas su, međutim, stvorene nove mogućnosti
izviđanja. Izviđanje se danas miože vršiti iz »treće dimenzije« — iz zraka. Nova
tehnika, avijacija sobom nosi i nove nevolje. Spomenimo samo neke: velike
* Mr. Nikola Mrvoš. dipl.
•Chromos - premazi« Zagreb.
56
ing.
šumarstva,
stručni
suradnik
za
primjenu
proizvoda
u
RO
početne investicije, dugotrajno školovanje pilota, gorivo, uklapanje u regionalni
zračni saobraćaj, buka i ostalo. Zanemarujući neke od ovih teškoća (početne
investicije, školovanje pilota, buku) helikopteri bi bili idealni za izviđanje, kad
ne bi bilo onog stalno prisutnog financijskog momenta, po kojem helikopter
za -jedno uzlijetanje /slijetanje u prosjeku ultroši nešto oko 10000 (novih) di­
nara. Kod izviđanja tireba biti stalno prisutan, tijekom cijelog dana, tijekom
cijele sezone od svibnja do rujna, dakle kroz najmanje pet mjeseci u godini.
Na redovnu primjenu helikoptera za izviđanje (avione ne bismo ni spominjali)
zbog velikih troškova iluzorno je, stoga, i pomišljati.
SI. t. Superlakl avion u Cypress Gardenu na Floridi, SAD
(Snimak: N. Mrvoš, 1980)
Pa ipak ovaj naš prijedlog vezan je uz avijaciju. No počet ćemo od po­
četka. Prvom letijelicom smatra se zračna jedrilica braće Otta i Gustava Lilienthal,
koji su između 1891 i 1896 g. na napravi sličnoj ptičjim krilima, izvršili preko
200 letova. E r a motorne avijacije počinje polijetanjem prvog aviona na pogon
pomoću benzinskog motora 1903 g., djela braće Orvilla i Wilbuira Wright. Iskus­
tvo stečeno vjekovima predstavljalo je osnovu za nagli -razvoj zrakoplovstva na
samom početku ovoga stoljeća. Redali su se prvi uspjesi i rekordi na američ­
kom i evropskom tlu, u pogledu idužine preleta i potignute visine. Historija
zrakoplovstva (raspolaže podacima kada su prvi puta avioni upotrebljeni u vojme
svrhe, kada je prvi puta uveden domaći, kada internacionalni putnički avio sao­
braćaj, kada je prvi puta pređena brzina zvuka (1250 km/h) itd iitd.. U -tome
svemu ,razvoju došlo je do usavršavanja i podjele aviona za različite namijene, n a
57
vojne (lovce, bombardere, izviđačke), putničke, sportske, za specijalne
(poljoprivredu) i si.
namjene
Ustavimo se na .sportskim avionima. To su avioni laike konstrukcije, namije­
njeni za prijevoz do 20 osoba. Mnogi od rujih isu jednosjedi Mi dvosjedi. Najno­
vija svjetska energetska kriza pogađa, međutim, svu motorizaciju i avijaciju pa
tako i sportsku avijaciju. Počela su se tražiti inova rješenja u vidu izrade vrlo
laganih konstrukcija aviona s minimalnom potrošnjom goriva. Tako je došlo
do tzv. superlaganih sportskih aviona (engl.: microlights ili ultralights aircrafts).
O njihovoj konstrukciji i letjenju reći ćemo nekoliko riječi.
Superlaki avioni (glavni proizvođač SAD, ali se polako počinju proizvoditi
i u Zapadnoj Evropi) predstavljaju najjeftinije letjelice. Interesantno je, da su
oni po obliku vrlo nalik na prve motorne avione izrađene početkom ovoga sto­
ljeća. Razlika je u upotrebljenom laškem i jačem (konstruktivnom materijalu,
boljim finesama upravljanja kao i u daleko povoljnijem odnosu snage i težine
motora, što je sve rezultat napretka nauke i tehnologije materijala i obrade.
Izgradnja jednog superlakog (SL) aviona zahtjeva jednostavnu i laganu kon­
strukciju od aluminijskih cijevi, tridesetak kvadratnih metara poliesterskog platna
(dacron) stotinjak tekućih rnetara tankog čeličnog užeta (sajle) i si. Dakako, tu
su i motor, elisa, sistem za upravljanje, točkovi odnosno specijalni čamci (float
sistem),), sjedište i poneki instrument (variometar, brzinomjer, visinomy'er) i dr.
Težine je 6 0 . . . 120 kg. Motor je snage 15 . . . 35 kW. Za uzlijetanje treba 15 — 27
m piste ili travnjaka (livade) ili ceste; za slijetanje upola manje. Ukoliko je
opremljen sa float sistemom, tada piste za uzlijetanje i slijetanje predstavljaju
sve površine mora, jezera i rijeka. Potrošnja goriva je 4 — 8 l/h, zavisno o zrač­
nim strujanjima.
Obuka pilota u našoj zemlji, predviđa se, bit će otprilike kao tza jedriličare,
s akcentom proučavanja mikrometeorologije. Pilot je opremljen kacigom i ma­
lim padobranom. Zimi m u j e potreban ski-skafander.
Maksimalna brzina koju postiže jedna superlaka letjelica je 90 km/h, mini­
malna 25 km/h, a brzina krstarenja iznosi 5 0 . . . 60 km na h. Ova brzina kr­
starenja smatra se ujedno i brzinom kruženja i izviđanja.
Sum kojeg razvija motor sličan je šumu motorkotača-skutera. Neki proizvo­
đači ugradili su specijalne bešumne izlazne lonce, tako da se ovakve letjelice,
što se zvuka tiče, u letu jedva i zamjećuju.
Korišćenje SL aviona posebno bi trebalo uvesti za izviđanja na od šumskih
požara najugroženija područja, na Jadranske prostore.
Smatramo da bi u jedan suvremeni sistem organizirane zaštite šuma od po­
žara svakako trebalo uvrstiti primjenu superlakih aviona za izviđanje. U prvo
vrijeme svaka bi zajednica općina na priobalnom području trebala posjedovati
jedan takav avion. Sto se tiče pilota/pilotiranja, taj bi se problem rješavao u za­
jednici s aeroklubovima. Početne investicije nisu velike; jedan SL avion stoji
otprilike kao osobni automobil srednje klase. U rečenu okvirnu cijenu (u de­
vizama) nisu uračunati carina i porezi. Obzirom na namjenu SL aviona (opće­
društvena zaštita imovine) oni bi trebali biti oslobođeni carine i poreza prilikom
uvoza.
Na određenom području SL avion bi uzlijetao desetak puta dnevno u vre­
menu između 9 i 18 sati. Kroz tridesetak minuta koliko bi trajao svaki poje58
dinačan let — izviđao bi svoj teren — otoke, poluotoke, obalu. Za cijelo vri­
jeme bio bi u vezi i obavještavao bazu (stacionar), a 'to može biti vatrogasna
jedinica, stanica milicije, šumarija i si., o eventualnim začecima šumskih po­
žara. Za mjesto uzlijetanja/slijetanja može poslužiti bilo koja uvalica na moru.
Procjenjuje se da bi jedno izviđanje stajalo, ukupno sa svim troškovima
1000 — 1600 dinara. U početku bi troškovi bili bliži gornjoj granici, a kasnije
kad bi se SL avioni izrađivali kod nas (bar jednim dijelom, npr. osim motora),
tada bi ise oni približili donjoj granici.
SI. 2. Superlaki avion u izviđanju
(Iz prospekta)
SL avioni ne bi mogli izviđati za vrijeme jačih vjetrova i nevremena. Ova
loša strana donekle je kompenzirana time, što su, uzmimo, za vrijeme kišnog
vremena, opasnosti od požara znatno smanjene.
Ima još mnogo specifičnosti vezanih uz primjenu SL aviona, koje bi trebalo
razmotriti, ali koje bi se, kao i svaka nova stvar, morale provjeriti u praksi.
Stranih iskustava nema, barem ne što se tiče predmetnog izviđanja šumskih
područja u vezi s otkrivanjem začetaka šumskih požara. Policija u Los Angelesu
nedavno je uvela ovakve letjelice za patroliranje i kontroliranje saobraćaja. Tvrde
da su mnogo pogodnije od helikoptera.
O mogućnosti primjene SL aviona za izviđanje šuma priobalnog područja
treba da se izjasni kolegijalno stručno tijelo koje sačinjavaju predstavnici VSH,
Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo SRH, RHMZ, RSUP, ONO i
DSZ, šumarstva i turističkih organizacija. Ono što se može odmah tvrditi jest
to, da SL avioni pred helikopterima imaju prednost i to obzirom na ekonomič­
nost (oko 20 puta su jeftiniji), prisutnost (proizlazi iz prvoga), školovanje pilota
(kod helikoptera je daleko složenije, dugotrajnije a time i skuplje) te buku (stal­
na buka od helikoptera i turizam nespojivi su).
59
Činjenica je da današnji sistem obrane šuma od požara, unatoč uloženim
naporima, ne zadovoljava, jer su štete od šumskih požara u priobalnom području
u porastu. U takvoj situaciji svaki pokušaj koji utječe ina smanjenje ovih šteta
trebao bi biti dobrodošao. Jedan od tih pokušaja j e i naš prijedlog, koji u stvari
predstavlja suštinski nov način izviđanja kako u nas tako >i u svijetu.
L I T E R A T U R A
J a n i ć , Č. i dr.: Vazduhoplovno jedriliearstvo I. Savezna uprava za civilnu vazdušnu plovidbu, Beograd, 1969.
D i m i t r o v , T., V u č e t i ć , S.: Hidirometeorologija i zaštita šuma od požara.
»Suvremeno vatrogastvo«, 7/8, 1983.
. . . Šumski požari u SRH. Bilten o požarima RSUP, SRH, 1983.
.. »American aerolights«, »Eipper formance« — prospektni materijal.
U NEKOLIKO REDAKA
U SSSR-u i šumarstvo od prije 15 godina bavi se uzgajanjem oraha u cilju
proizvodnje ploda te je do sada podignuto preko 90 tisuća ha plantaža.
U 12. broju iz 1983. godine mjesečnika »LESNOJE HOZJAJSTVO« nalazi se
10 članaka o ovoj vrsti. Tako Barsjegan piše o racionalnijoj metodi vegetativ­
nog razmnožavanja oraha, Gončarenko o proučavanju populacije oraha i izboru
perspektivnih odlika, Badalov o korišćenju hibridizacije, Žuravskaja o izboru
oprašivanja, Esajan o genetskom fondu oraha u Armeniji, itd.
Kiselost
Zdarski vrh
1982. godine
1973. godine
između 25 i
(pH) tla pod smrekovim sastojinama u česko-moravskoj oblasti
od 1940. godine, kada je pH u sloju od 1—3 cm iznosio 3,55 do
povišena za 13,0"/». Najveće je povišenje iznosilo između 1965. i
tj. 7,2%. U sloju tla do 15 cm kiselost je povišena za 9,0%, u sloju
35 cm za 6%, a u sloju između 50 i 60 cm 3,9%. (L. p., 12/83)
»LESNICKA PRACE« u br. 12/83. donosi i podatke o registriranim najstari­
jim stablima iz šuma Šumave. Najstarija smreka, inače posječena 1832. godine,
imala je 525 godina, postigla je visinu od 58,9 m, pp 160 cm, a drvnu masu
40,4 m 3 . Po drvnoj masi pretekla ju je jela, posječena 1835. godine, koja je
doživjela 400 godina, postigla visinu 49,6 m, pp 208, a drvnu masu 65,0 ml.
U belgijskom časopisu »BULLETIN DES RECHERCHES AGRONOMIQUES«
(Gembloux) u svesku Tome 17, n ° 3 — 1982. (a koji je stigao početkom ove
godine) nalazi se i članak K. Badia Nkanka o utjecaju vitamina E (dl — a —
tocopherol) na vegetativno razmnožavanje i n v i t r o za Eucaliptus rudis Endl.,
Larix x eurolepis Henry i Quercus boreali's Minchx. U sva tri slučaja okorjenjavanje je uspjelo s preko 90%. Koncentracija E vitamina iznosila je 1 mg/l.
60
OSVRTI 1 SUPROTSTAVLJANJA
MEĐU NAMA I OKO NAS
Proteklu je već podosta godina otkako sam se aktivno bavio unapređenjem
organizacije rada i racionalizacijom proizvodnje u iskorištavanju šuma, koristeći
se tadašnjim dostignućima nauke o radu i fiziologije rada u šumarstvu. U vezi
s tom aktivnošću zastupao sam mišljenje, da se prvenstvena briga treba poklo­
niti pronalaženju mogućnosti stalnog zaposlenja šumskih radnika, njihovoj struč­
noj izobrazbi i njihovom adekvatnom nagrađivanju u skladu s potrošnjom ener­
gije i drugih nedaća u radu. Isto tako sam bio mišljenja, da svi naši poduhvati
na planu racionalizacije vrijede samo toliko koliko iskazuju ekonomičnost — kao
podlogu boljitka šumskom gospodarenju. Izostajanjem ekonomičnosti, izostaje
stručnost — kao smisao za dobro gospodarenje, a u vezi s tim i jamstvo za
bolju sutrašnjicu. Bez ovoga pokazatelja, mogla se svaka inicijativa poistovjetiti
sa šarlaitainstvom u struci, ili — kako se to danas kaže — tehnokraćijom. Nešto
pobliže o tim aktivnostima moguće je doznati i ocijeniti u objavljenim člancima
stručne i druge štampe. Od stručne štampe navodim:
»Šumarski list« br. 5—6/55, str. 196 — »Nagrađivanje radnika i službenika u šu­
marstvu«,
5—6/58, str. 212 — »Utvrđivanje normi i praćenje produktiv­
nosti na poslovima sječe i izrade drvnih sortimenata«,
11—12/58, str. 417 — »Racionalizacija transporta u iskorište­
nju šuma«
11—12/60, str. 405 — »Savjetovanje njemačkog društva za šu­
marsku nauku o radu«,
7—8/61, str. 279 — »Osvrt na uvođenje motornih pila u šu­
marstvo«,
1—2/64, str. 37 — »Upotreba eksploziva u suvremenom šu­
marstvu«.
»Šumarske novine« 3/56, str. 6 — »Osvrt n a radno mjesto tehničara i čuvara šuma«.
»Vjesnik Društva lugara SR Hrvatske« br. 3—4/61, str. 76 — »Stručna obrazova­
nost šumskih radnika u Zapadnoj Njemačkoj«.
Radi upotpunjavanja svojega stručnog znanja, proveo sam 6 tjedana u 6 raz­
nih škola za izobrazbu šumskih radnika u Zap. Njemačkoj. Ovaj boravak je bio
upriličen po »Institutu za šumarsku nauku o radu« u Reinbecku kod Hamburga,
kojim je rukovodio nama dobro poznati sveuč. prof. Dr. Hugo H i l f . Taj isti
stručnjak i naučenjak iz oblasti nauke o radu, boravio je jednom prilikom (1958)
— po uputi Poslovnog udruženja iz Zagreba — u sječini Golubovac, Šumarije Vin­
kovci. Sa svojim pomagalima, koja je nosio u džepu, uvjerio se na licu mjesta
o stanju i načinu održavanja ručnog alata kojim su tada rukovali naši radnici.
Tom prigodom glasio je njegov stručni i dobronamjerni savjet: »Nemojte forsirati
uvođenje motornih pila dok radnici ne ovladaju sa stručnim održavanjem i
efikasnijim korištenjem ručnog alata«.
61
Mogao se očekivati i drugačiji savjet, koji bi bio nestručan i neobjektivan, tj.
tla se što prije napusti sječa sa tim zastarjelim i neproduktivnim ručnim alatom
i da se što prije prijeđe na rad sa suvremenim motornim pilama, koje — uzgred
rečeno — proizvodi i prodaje njegova zemlja, a u čijoj proizvodnji možda učes­
tvuje i poneki naš šumski radnik, koji je lamo dospio i uslijed naše nebrige za
njegovu lakšu i bolju zaradu kod kuće.
Godine i960, prisustvovao sam u Zap. Njemačkoj savjetovanju tamošnjeg »Dru­
štva za šumarsku nauku o radu« (Geffa) na temu: »Sniženje troškova racional­
nim šumskim radom«. Pored mnoštva demonstracija na terenu u pogledu pri­
mjene mehanizacije, sa svrhom olakšanja i zamjene živoga ljudskog rada, pri­
kazana je i ova na priloženoj slici, gdje se želi prikazati, kako se motorna pila
može koristiti i tamo, gdje je nježna upotreba inače nekorisna, čime se ujedno
postigla i racionalizacija posla.
Racionalno korištenje motorne pile
Na slici je prikazana demonstracija racionalnog korištenja motorne pile i u
slučaju tankog prorednog materijala u kojem slučaju bi se inače koristila ne­
racionalno. Proredni materijal je u komadima dovučen na sabirno mjesto, gdje
se prerađuje u metarsko drvo. Motorna pila je preko zglobova na laganom po­
stolju. Jedan radnik dodaje komade pod pilu, a drugi poput poluge istu pomiče
i prepiljuje oblice, te ih drugom rukom baca u stranu. Tako je povećana učesta­
lost piljenja i pila je postala solidno iskorištena, a njezina težina i nepoželjne
vibracije su prenesene na postolje, umjesto da ih trpi radnik. Učestalost piljenja
je doprinijela njezinoj ekonomičnosti, kao i boljoj zaradi radnika.
Sa stečenim saznanjem i poimanjem o racionalizaciji šumskog rada i eko­
nomičnoj upotrebi motornih pila, mipisan je i članak » O s v r t n a u v o đ e n j e
m o t o i r n i h p i l a u š u m a r s t v o « . Svrha članka je bila, da se u tadanjem
nedostatku radne snage ukaže na mogućnosti rješavanja ovog problema i dopri62
nese povećanju proizvodnje na poslovima sječe i izrade, kako olakšanjem živog
ljudskog rada izobrazbom i brigom za radnika, lako i razumnim uvođenjem
motO'rnih pila. Očigledno je, da sam bio protiv nestručnog ponašanja i brzople­
tosti u odsutnim trenucima te ponovnog zaleta u pogledu mehanizacije sječe i
izrade, pa da ne prođemo sa novim, boljim i efikasnijim motornim pilama, kao
što smo prošli sa 2-rućnim prije desetak godina. Zato u tekstu ovoga članka
i stoji: »Mnogi uzroci tadanjem neuspjehu postoje još i danas u nepromijenje­
nom obimu i obliku, bez obzira na sadanje 1-ručne pile«.
Da bismo se mogli uvjeriti u intencije spomenutog članka navest ću samo
neke misli i izvode iz istoga:
Ublaženje problema radne snage nastojalo se postići na više načina:
— »sve veća mehanizacija na širokom planu«,
— »tjedan od načina je i zavođenje motornih pila u šumarstvo«.
— »Radi komplicirane tehnike rada sa motornim pilatma valja imati u vidu:
1. Da put do rada sa motornom piloni vodi preko ručne pile,
2. da je radini sat motorne pile osjetljivo skuplji od radnog sata našega rad­
nika,
3. da još do danas nismo iskoristili sve mogućnosti povećanja učinka i olak­
šanja rada sa ručnim alatom,
4. da motorna pila izikuje veće opterećenje i veći utrošak energije od ručne
pile po radnom satu,
5. da tehnička izobrazba naših šumskih radnika nije na nivou, koji iziskuje
rad sa motornom pilom,
6. da motorna pila mije univerzalni šumski alat, koji zamjenjuje uvijek ručnu
pilu,
7. da se motorne pile trebaju zavoditi više radi siticanja iskustva, nego radi
polučivanja ozbiljnijeg efekta«,
— »Ekonomičnost motornih pila treba motriti u odnosu na ručnu pilu i donju
granicu debljine stabla koje se pili.«
— »Primjenom motorne pile, piljenje se uspijeva racionalizirati, odnosno uči­
nak povećati za 4 puta, ali ne i druge operacije k a o što su: klaštrenje, koranje itd.«
— »O stupnju ekonomičnosti u našim uslovima, naša se operativa još nije
izjasnila.«
— »Motorna pila je najekonomičnije korištena u posadi sa 4 radnika. No ta­
kova organizacija rada opet je najnepovoljinija po zdravlje obzirom na
prekomjerno i trajno opterećenje ljudskog organizma« (misli se na 1 mo­
tori« tu).
Umjesto zavođenja motornih pila, vidi se nadoknadu manjka radne snage
u ekonimičnijem i efikasnijem »provođenju pobrojanih i obrazloženih mjera,
kao što su:
1. Stručno obrazovanje i omogućavanje radniku napredovanje u struci.
2. Sređenjem stanja na polju tarifne politike — Uključivši satnicu i normu.
3. Opskrba radnika sa kvalitetno priznatim ručnim alatima i odgovarajućim
priborom za njegovo održavanje.
63
4. Omogućavanje radnicima obnavljanje i stručno održavanje šumskog alata.
5. Prevoženje radnika na posao i sa posla, gdje god to dozvoljavaju sao­
braćajne prilike.
6. Nabavkom iz uvoza kvalitetnog ručnog alata i pribora za njegovo stručno
održavanje,
7. Formiranje, bar u republičkim centrima, specijaliziranih radnji za nabavu
i prodaju priznatih i kvalitetnih alata, pribora, zaštitnih sredstava pri
radu . . .
Sprovođenjam navedenih mjera iskoristile bi se postojeće rezerve i vlastite
mogućnosti za olakšanje rada i povećanje učinka, odnosno zarade šumskog radniki, što bi imalo za posljedicu priliv novih i mlađih radnika čime bi prestala
potreba za uvođenje motornih pila pod svaku cijenu«.
U zamjenu za brzopletno uvođenje motornih pila pod svaku cijenu, po­
nuđene su dakle još neophodne i domaće mjere. U koliko se ne bi vodilo računa
o ekonomičnosti rada sa motornom pilom, u tom slučaju bi se wise stimulirao rad
tuđe radne snage (one na izradi motorne pile) nego vlastite na sječi šume. U
ono vrijeme, kao i danas, bilo je stručnjaka, kojaima je bilo jednostavnije i pri­
mamljivije uvoziti skupocjene motorne pile, negoli se uhvatiti u koštac s pred­
loženim jeftinijim mjerama. Brzopletno su se uvozile i primjenjivale 2-ručne mo­
torne pile koje su nestale iz proizvodnje. To uvoženje i uvođenje novih — prem­
da praktičnijih motornih pila, moglo bi imati za posljedicu, ako ne jednake, a
ono svakako nepoželjne efekte. Zato je ovaj članak bio upozorenje na ozbiljnost
i solidnost pristupanja mehanizaciji sječe sa novim pilama, kao i izazov stručnja­
cima iz operative, da sa vlastitim podacima iz prakse, dobivenim u radu bez i sa
motornim pilama, dokažu korisnost i efekte istih. Time bi se izbjegla sumnja
u njihovo racionalno korištenje i njihovu ekonomičnost u našoj praksi. Među­
tim, stručnjaci iz prakse nisu se pojavljivali, kako sa svojim iskustvima na tom
planu, tako i sa drugim nedaćama u radu bez i sa motornim pilama.
Jedino je u ono vrijeme našao za shodno prof. R. B e n i ć , da iznese svoje
mišljenje u »Šumarskom listu« tor. 11—12/61, str. 470. sa uvodnim obrazloženjem:
»S obzirom na to da je navedeni članak (misleći na moj »Osvrt . . . « ) izazvao
izvjesnu pomutnju u redovima stručnjaka, koji su ga shvatih kao poziv na uzdrža­
vanje od mehanizacije sječe i izrade motornim pilama, smatramo da je potrebno
da se bar u kratkim ortama osvrnemo na neke izvode autora, sa kojima se ne
bismo mogli složiti« .
Istina je, da iz posebne obrazivosti
htio polemizirati putem stručne štampe
uzdržavanje« i još nekim imputiranim
teklih 13 godina, pojedinci se pozivaju
izjasnim o tom pisanju.
prema fakultetskim siručnjacima nisam
o toj »pomutnji«, nekakvom »pozivu na
i neodrživim mislima. Međutim, u pro­
na to pisanje, pa sam prisiljen, da se
Nepojmljivo je, da se u tom članku moji navadi o osebinama motornih pila,
dobivenih iz domaće stvarnosti i strane stručne literature, koja je na kraju
članka navedena, preinačavaju u »prigovore« motornim pilama, da se izvlači
nekakvo moje »stanovište da je mehanizacija kod nas suvišna«, jer tih izraza
nema u mojem tekstu, a to je potencirano u odgovoru. Međutim, bez obzira
64
na početne i žestoke prigovore, ne bi se mogao steći dojam o mnoštvu pobijenih
i insceniranih »prigovora« motornim pilama. Radi upoznavanja i pojašnjenja,
navest ću nekoliko citata iz toga pisanja; koje je poželjno znati radi kasnijeg
tretiranja ove teme:
— Prof. R. Benić navodi samo »neke izvode autora sa kojima se ne bi
mogli složiti«,
•— »Slažemo se sa inž. Oštrićem da motorna pila nije univerzalni šumski
alat...«,
— »Jedan od značajnih prigovora motornim pilama . . . na prvi pogled
stoji...«,
— »uz mehanizaciju ne treba zaboraviti i na racionalizaciju ručnog rada«,
— »treba priznati, da je za ovladavanje tehnikom rada motornom pilom
prethodno potrebno poznavati rad ručnim oruđem«,
— »mehanizacija sječe . . . ne isključuje racionalizaciju ručnog alata i rada«.
Dakle, sve su to intencije u kojima smo na istoj liniji. Ali ne smatram
zadovoljavajućim odgovorom u pogledu dokaza ekonomičnosti motornih pila
navađanje planske kalkulacije troškova, tj. teoretskog podatka, umjesto da je
za taj dokaz upotrebljavana knjigovodstvena analiza stvarnih troškova sa terena,
ej. iz praktičnog rada. Potom iz takvog teoretskog podatka proizlazi neodrživ
zaključak: »Prema tome već je danas motorna pila jeftinija od ručnog rada.«
Zatim, tvrdnju »stvarni utrošak energije za samo piljenje u toku radnog
dana je kod motorne pile manji nego kod ručnog rada« morao bi obrazložiti
stručnjacima iz područja nauke o radu i fiziologije rada u šumarstvu, navedenim
na kraju mog »Osvrta«.
Sve u svemu, stiče se dojam, da spomenuto pisanje nije bilo tako pogubno
za intencije iznijete u mojem članku, kako to 13 godina kasnije prikazuju inter­
pretatori ranijih događaja, u vezi sa mehanizacijom rada u šumi i uvođenja
motornih pila. Izgleda, kao da — pozivajući se na autoritet prof. R. Benića,
zlorabeći njegovo pisanje i potencirajući njegove »prigovore« — nastoje dati
podršku svojem mišljenju.
Nakon ovoga podugog uvodnog obrazloženja, prelazim na glavnu temu,
koja me je i potakla na ovo pisanje.
Prigodom proslave lOfMe obljetnice šumarstva po Šumskim gospodarstvima
u Vinkovcima i Slav. Brodu, izdan je » Z b o r n i k o 1 0 0 - t o j o b l j e t n i c i
š u m a r s t v a j u g o i s t o č n e S l a v o n i j e « p o JAZU — Centar za znanstve­
ni rad u Vinkovcima 1974. godine. U »Zborniku« na str. 185 štampan je članak
kolega D. BEDŽULA—M. SLABAK na temu: » R a z v o j m e h a n i z a c i j e š u m ­
s k i h r a d o v a n a p o d r u č j u i s t o č n e S l a v o n i j e — stanje i perspek­
tive«, koji se tu našao kao njihov prilog za dokumentaciju i upoznavanje stručne
javnosti o toj temi. Sigurno je, da ne bih reagirao n a njihov način infor­
miranja stručne javnosti, da me u tom članku ne prozivaju, pripisujući mi
na njima svojstven način etiketu nazadnog stručnjaka, s obzirom na moje
suprotstavljanje uvođenju l j ruonih motornih pila na poslovima sječe. Doznao
sam to tek sada, kada u miru dospijevam čitati do sada nepročitano.
Iznenađen sam također, da se ove kolege usuđuju iznositi ijavnosti svoje mi­
šljenje, svoju verziju događaja u struci iz vremena dok su još bili u školskim
klupama, a da se pritom nisu obazirali na tadašnje događaje i na to što su
65
javno iznosili suvremenici tih događaja. Svoje mišljenje iznose dakle bez struč­
nog i dokumentiranog pobijanja ranije iznijetog. Ukoliko bi se neki kolega ili
zainteresirani historiograf bavio ovom temom, našli bi se u nedoumici. Ujedno
bi se uvjerili, da je ono, što su stariji kolege iznosili vjerno i dokumentirano,
umjesto na plodno tie palo u vodu, jer (mlađi imaju svoj stil rada, koji opisuju
u svojim nedovoljno dokumentiranim zapisima uz preinačivanje intencija i dobrih
namjera. Pojavili su se dakle neki novatori, koji su zapostavili ranija stručna
saznanja i nametnuli svoja. Da je tome tako, evo dokaza:
U spomenutom članku između ostalog, piše:
— »Velike teškoće Oko (izvršavanja plama sječe, a naročiti nedostatak dobrih
šumskih radnika u t o m periodu obnove i izgradnje ratom opustošene (zemlje, bio
je povod da se pokuša povećati proizvodnost sječe i izrade uvođenjem motornih
lančanih pila. To su bile dvonuone pile američke i engleske proizvodnje.«
— »U početku su ostvareni dobri rezultati, ali se pokazalo da tada još nismo
bili spremni za uvođenje takove mehanizacije . . . te potpuno nestaju iz upotrebe
1951. godine«.
— Razlozi za neuspjeh u primjeni dvoručnih motornih pila bili su:
— slaba obučenost radnika,
— nedostatak rezervnih dijelova,
— nedostatak obučenih mehaničara,
— slaba organizacija rada,
'••"•••—pile koje su bile vrlo teške (50,65 kg), a rješavale su efikasno samo po­
sao oko obaranja i tnupljenja, t j . dio posla n a sječi li izradi.«
— »Tokom 11961. godine ponovno se prišlo primjeni motornih lančanih pila.
Te su pile bile mnogo prikladnije za rad n a sječi i jaradi od pila koje se po­
kušalo primijeniti 1948. godine.«
— »Prilikom uvođenja tih pila bilo je ponovno suprotstavljanja kako struč­
njaka (inž. Oštrić 1961.) (tako i radnika. Na planu razuvjeravanja stručnjaka prof.
R. Benić odgovara inž. Oštricu u stručnoj literaturi pobijajući sve prigovore u
navedenom članku inž. Oštrica.«
— »Teškoće su se sastojale u otporu radnika da prime novo sredstvo za rad.
Tradicija i iskustvo sa ručnim alatom bili su vrlo veliki, a prihvaćanje mehaniza­
cije skopčano je s mnogo problema. Najveći problem bio je u tom, što se pila
trebala primijeniti masovno, pa je valjalo obučiti veliki broj radnika. Nisu posto­
jale norme 'rada i materijala, što je zaista imoglo dovesti u pitanje osobne do­
hotke sjekača.«
, — » . . . teškoće su bile savladane . . . postepeno »u uvedeni i dobri servisni
mehaničari, tako d a je u kratkom roku od 2 godine potpuno prestao rad s ručnim
pilama, .motorne pile su uglavnom potisnule iz upotrebe i s j e k i r u . . . U nizin­
skim šumama motorna pila će još dugo biti nezamjenjiv stroj.«
— »Prosječni efekti po radnom danu sjekača iznosili su u SG »Hrast« 1961
god. 1.66 m 3 . . . dok u 1973 god. ovi radnici na sječi izrade na dan 7,84 r n 3 . . . «
— »Pri uvođenju sjekačke grupe su bile vrlo velike (1 motorist s 5 i više
r a d n i k a ) . . . Velike radničke grupe postepeno su smanjivane . . . da bi se u pos­
ljednje 2—3 godine radilo sa p o 2 radnika u grupi od Ikojih su oba obučena za
rad s pilom . .. Uskoro će svaki radnik biti opremljen motorkom . . . «
66
— » . . . ali je primjena pile donijela i negativne efekte, jer je došlo do pc
jave profesionalnih oboljenja... oštećenja s l u h a . . . i oštećenja krvnih kapilar a . . . Prilikom uvođenja motornih pila vazoneuroza je predstavljala problem,
jer se počela brzo širiti među radnicima.«
Da bi autori inkriminiranog članka čitaoce uvjerili, da su u početku bili
zaista ostvareni dobri rezultati u radu sa tim motornim pilama, poslužili su se
podacima dobivenim istraživanjima prof. R. Benića iz 1948. godine prilikom pro­
sječanj i trase na autocesti Zagreb — Beograd u šumskom predjelu Brčkovac (Šu­
marija Županja), objavljenim u »Šumarskom listu« str. 249 de 1948 god. Bila
je to čista sječa u nizinskoj srednje-dobnoj sastojini. Prema ovim podacima
povećani su:
— »produktivnost rada za 75*/o
ekonomičnost rada
lo'/o
ekonoQTtska efikasnost lOOVu, tj. 2 puta u odnosu na ručni alat«
Međutim, ovi podaci nikako ne -mogu poslužiti za dokaz o učincima tih pila
u svim ostalim sječinama sa kudikamo različitijim i nepovoljni]im uslovima ra­
da. Prema tome je i .tvrdnja, da su »u početku ostvareni dobri rezultati« neosno­
vana i neuvjerljiva. Kako se u citatu navodi, zbog nespremnosti struke da ih
prihvati za izvršavanje planova sječe i izrade u periodu obnove i izgradnje
ratom opustošene zemlje, te u 1961. godini otkrivenog suprotstavljanja stručnjaka
zaduženih za izvršavanje planova sječe, ove pile su davale sve slabije rezultate,
dok napokon u roku od 3 godine nisu nestale iz upotrebe — po mišljenju autora
•— iz neopravdanih razloga. U 'tekstu članka se navodi, d a je samo u SR Hrvat­
skoj iz upotrebe izbačeno 1350 komada tih pila do 1951. \godine.
Dakle, što drugo već optužba pred javnošću i povijesti struke i ondašnjih
stručnjaka zaduženih za izvršavanje planova sječe i izrade u tako 'kritičnom
vremenu, koji nisu znali i htjeli iskoristiti :taj — po mišljenju autora — efika­
san i produktivan alat. Jer, nisu »i dali truda da obuče radnike u rukovanju sa
tim pilama, (mehaničare na njihovom održavanju, niti su znali sprovesti odgova­
rajuću organizaciju rada sa tim pilama, kako su to s (uspjehom izvršili njihovi
nasljednici.
Ove pile su se po svoj prilici mogle korisno upotrijebiti u eksploataciji pra­
šuma po njihovim proizvođačima, ali nisu mogle doći do izražaja u našim uslovima sječe, radi čega je bila uzaludna sva poduzimljivost da ih se iskoristi, kao
i želja da ih se proglasi uporabivim za naše uslove rada. Pored svesrdnih zala- ,
ganja ondašnjih stručnjaka zaduženih za poslove sječe, navedene tvrdnje autora
ne bi mogle služiti njihovoj časti i ugledu. Umjesto 'karakteristika samih pila
i uvjetima rada sa njima, razlozi za njihov neuspjeh se pripisuju ondašnjim
stručnjacima zaduženim za poslove sječe i izrade. Umjesto već poznatih razloga,
javnosti se plasiraju novi, koji su također neuvjerljivi i neosnovani.
Pored živih sudionika u radu sa t i m pilama, njihovu uporabivost je ocijenio
kolega Ing ŠURIČ, koji u »Drvarskom glasniku br. 3/54, pod naslovom »Upo­
treba motornih testera u eksploataciji šuma« iznosi i slijedeće:
»U našoj zemlji ne postoje uslovi za rentabilno uvođenje motornih
Radničke nadnice s u niže nego u razvijanim zemljama, a naši šumski
su vesti IU rukovanju sa ručnim alatom. Nabavna cena, kao uvozna roba,
merno je visoka, a znatne su tekšoće u održavanju i nabavci rezervnih
testera.
radnici
nesrazdelova.
67
Tereni su relativno 'teški, jer se najveći đeo seča vrši u planinskim krajevima.
Pretežno se obavljaju prebornc iseče, p a je drvna masa po 1 ha malena.«
Ovi općeniti navodi vrijede u mnogočomu i za područje jugoistočne Slavonije
o kojem j e riječ. Budući da nigdje misu demantirani u stručnoj štampi, smatram
smionim iznositi drugačiju verziju neuspjeha u radu sa 2-ruoraim motornim pila­
ma, jer su tobože mogle izvršavati samo »dio posla na isjeći i izradi«, a »efi­
kasno su rješavale samo posao oko obaranja i trupljenja.«
Deset godina kasnije (1961.) pojavile su se n a tržištu nove i prikladnije 1-ručne
motorne pile. Premda mnogo prikladnije — vidi se iz citata — ponovno' je (tj.
kao i ranije!) uslijedilo suprotstavljanje njihovom uvođenju i to ne samo struč­
njaka — od kojih se 'imenuje pisac ovih redaka — nego i radnika.
Propisno suprotstavljanje je izvedeno i dokumentirano sa već spomenutim
mojim »Osvrtom«. Dakle, suprotstavljao s a m se mehanizaciji i racionalizaciji po­
slova sječe i izrade, premda se takvo uvjerenje ne bi moglo proizvesti iz mojega
članka — ukoliko ga pažljivo dobronamjerno čita objektivan stručnjak.
Što se pak tiče citiranog otpora radnika, smatram ovu tvrdnju također neos­
novanom i uvredljivom ,za naše ljude. Takav otpor se ne navodi kao razlog od­
bacivanja 2-Tučnih motornih pila, premda ga je stvarno bilo, što je poznato svim
sudionicima u njihovom korištenju, ali ne radi tradicije i iskustva odbijaju no­
vo sredstvo za rad, već radi njihove neakonomionosti u pogledu zarade osobnog
dohotka i mepodesnosti u rukovanju sa njima. Općenito je poznato, da naši rad­
nici i seljaci (odakle se regrutira veći dio šumskih radnika i prevoznilka) s odu­
ševljenjem i lakoćom prihvaćaju svako novo sredstvo za rad, samo ako osjete
da je korisno. Prisjetimo se samo, sa kakvom brzinom i oduševljenjem su rad­
nici — kako oni kod kuće, tako i oni zaposleni u inozemstvu — prihvatili meha­
nizirani rad i nova sredstva za rad, te kako su naši seljaci brzo i bez sentimental­
nosti rasprodali svoje divne konje i sjeli za volan traktora.
Ova tvrdnja je neodrživa i prema izlaganju prof. Banica, koji u svom već
citiranom članku, u prilog dokaza za primamljivost motornih pila za radnike
navodi: »nije malen broj radnika, koji se odlučuju na nabavku vlastite pile«.
Kako je u citatu navedeno, radi savladavanja suprotstavljanja stručnjaka i
njihovog razuvjeravanja od činjenica i podataka iznijetih u »Osvrtu«, bilo je
potrebno putem stručne štampe nešto uraditi »na planu razuvjeravanja«. Tom
su prilikom «pobiijani svi prigovori« koje s a m navodno iznio u »Osvrtu«. Istina,
pored dobrih, iznijete su i slabe osebine, pa je simptomatično, da se sada spo­
minju samo nekakvi prigovori, koji su svi od reda pobijeni pa pisanje u »Osvrtu«
postaje bezvrijedno. Kakvi su to bili prigovori i na koji način ih je pobio prof.
Benić, vidljivo je iz naprijed navedenih citata i obrazloženja.
U »Osvrtu« je upozoreno na probleme, koji nas očekuju prilikom uvođenja
motornih pila i mišljenje, da se ne uvode na brzinu i pod svaku cijenu. Autori
članka u »Zborniku« ističu, da je bilo mnogo i velikih problema, zbog masovne
primjene, obučavanja velikog broja radnika, te normiranja rada i materijala, što
sve skupa n e izgleda uvjerljivo. Jer, iz priložene tabele br. 4 u tekstu članka se
vidi, da je ŠG »Hrast« nabavilo tek 1966. godine 2 komada, u 1968. god. 3 koma­
da, i u razdoblju 1969—1972. god. 133 kom. motornih pila. Dakle, nije se nabavlja­
lo baš tako brzo i bilo je podosta vremena («sam godina!) za pripremu, obu­
čavanje radnika i mehaničara, te formiranje normativa rada i materijala. Za
ovo posljednje su postojali obilni strani podaci. Izgleda međutim, da je potrebno
68
Ishoditi poene za izmišljeno suprotstavljanje stručnjaka i otpor radnika, te savla­
davanje problema — čega u stvari nije niti bilo.
Nije vremenski definirano kada je to »u kratkom roku od dvije godine pot­
puno prestao rad s ručnim pilama« i u kojem je to roku iz upotrebe potisnuta
i sjekira. Zato je ovoj tvrdnji teško vjerovati. Svaki neupućeni čitaoc bi po­
mislio: sjajan uspjeh — sjajni stručnjaci!
Međutim, kako drugdje, tako i u istočnoj Slavoniji postoje sastojime u koji­
ma se obavijaju proredne i uzgojne sječe u kojima je razumno koristiti samo
ručni alat — pilu i sjekiru. Ako nije tako, onda smo radnicima dali u ruke ubo­
jiti alat— motorku, koja radnicima narušava zdravlje, a ubija racionalizaciju
sredstava i rada. Ako je iz upotrebe potisnuta lagana i britka ručna pila za
prerezivanje tankog materijala, moglo bi se reći da tu nešto nije u redu i po­
sumnjati u organizaciju rada pri sječi i izradi tanjih stabala, kao i efikasno i
racionalno korištenje motornih pila. Autori članka u »Zborniku« kao da ne zmaju
ili neće da znaju, da motorna pila nije alat u šumi za sve i sva, da ona ima
svoju graničnu upotrebu — praktičnu i ekonomsku.
Da je sjekira s>tvarno postala pomoćni alat u tako snažnoj mehanizacijji, uvjerio sam se, nažalost na vlastitom i tuđem kupljenom ogrijevnom drvu. Bez
obzira na promjer, težinu manipulacije sa tolikim komadima i dr. oblice se uopće
ne cijepaju, a Ukoliko ih ima prapolovljenih, onda j e to učinjeno uzdužnim pro­
pisivanjem sa motornom pilom. Ovakav rad je posljedica potpune mehaniza­
cije sječe i izrade, a možda služi i za dokaz racionalnog korištenja motornih
pila?
Tek u 1973. godini postignut je zadovoljavajući učinak sa motornim pilama,
tj. nakon 7 godina rada sa njima, t j . 7,84 m:s umjesto ranijih 1,66 m ' . Iz ovoga
se podatka može zaključiti, da je na mjestu bilo moje upozorenje u »Osvrtu«, da
se motorne pile trebaju zavoditi više radi sticanja iskustva negoli radi polučivanja ozbiljnijeg efekta.
Sto se tiče veličine sjekačkih grupa, odnosno organizacije rada sa motor­
nim pilama, sudeći po svemu, u jugoistočnoj Slavoniji je postojao svojevinstan
stil j način rada. Sjekačke grupe se mijenjaju kao maramice, bez obrazloženja
I dokumentacije o optimalnoj veličini. Uopće nisu korištena strana iskustva, da
je motorna pila najekonomičnije korištena u posadi sa 4 radnika (vidi »Osvrt«),
niti domaće preporuke, da je »motorna pila najbolje iskorištena u radnoj grupi
od 3 radnika, od kojih bar dvojica treba da su vješti rukovanju i radu pilom«
(vidi prof. R. Benić: »Mehanizacija sječe i izrade u eksploataciji šuma«, »Šu­
marski list br. 11—12/61).
Navedeni citati opet potvrđuju ispravnost navoda u »Osvrtu« »da motorna
pila iziskuje veće opterećenje i veći utrošak energije od ručne pile«, te da »naj­
novija naučna ispitivanja na polju fiziologije rada ukazuju da je rad sa motor­
nom pilom zapravo otežavanje rada za radnika«. Istina s ovim navodima o
vazoneurozi demantiraju izvod i tvrdnju prof. R. Benića o manjem utrošku
energije u radu sa motornom pilom negoli kod ručnog rada. Napominjem,
da je ovaj navod u »Osvrtu« najprije nazvan kao prigovor motornim pila­
ma, da bi ga kasnije naveli kao činjenicu, iznijetu po autorima članka
a »Zborniku«. Dakle, od prigovora je postala činjenica. Bit će interesantno dozna­
ti, kakve će sve posljedice prouzročiti motorna pila u rukama svakoga sjekača,
ili kako će se u tom slučaju moći opravdati njihovo racionalno korištenje. Živi
bili, pa vidjeli!
69
Sve u svemu, proizlazi iz pisanja spomenutih kolega: Suprotstavljanja me­
hanizacije bilo je 1948. godine, Bilo ga je i 1961. god. Tek 1971. god. stupanjem
na scenu nove generacije stručnjaka, za struku su nastupili bolji dani. Kakve
su tek perspektive, kada se »sječu, kresanje te eventualno trupljenje obavljati
tzv. p r o c e s o r i . . . Isto tako usitnjavanje (i vezanje) granja i sve oblovine tanje
od 7 cm sigurno će se izvršiti na samim sječinaima.« Ovo posljednje izgleda da
i nije tako daleko od ostvarenja. Nedavno sam pročito u »Večernjem listu« od
3. I I I 1983. str. 6, '»Iverje umjesto nafte«, d a će za pokusni rad u ovdašnjim šu­
mama uvesti iz Švedske takav stroj. Da li smo takav poduhvat prethodno pred­
ložili, napadali i branili u stručnoj štampi, nije mi poznato. Poznato mi je, da
smo uvozili i montirali strojeve u nerentabilne tvornice i da je ovakva praksa
na. samrti.
S obzirom na izvanrednu mogućnost plasmana šumskog otpada na licu
mjesta u njegovom izvornom obliku na području istočne Slavonije, zahvalju­
jući postojanju bližih potrošača u seoskim naseljima, ideja o njegovoj preradi
je sumnjive vrijednosti. Promjenom njegovog oblika i oplemenjivanjem izgleda,
te bezuvjetnim povećanjem njegove cijene ne bi se postigli željeni rezultati.
Seoska domaćistva su i do sada trošila malo nafte za izvor toplotne energije
u svoim gospodarstvu, radi čega im i nije potrebna takva zamjena. Oduzimati
im opet izvornu toplotnu energiju radi podmirenja daljnjih potreba, također ne
bi imalo gospodarskog opravdanja. Naši preci su za podmirenje potreba na ogrijevnom i drugom drvu kod ovih žitelja osnivali zaisebne komunalne organiza­
cije (imovne općine), a nove generacije ih kane ostaviti bez ogrijeva (kao da je
to briga njih samih), ili ih raseliti.
Slažem se, da je ne samo otpadak, već drvo općenito, efikasan izvor toplotne
energije i zamjena za kritičnu naftu, ali se ne bih mogao složiti, da će se taj
problem efikasno riješili na predloženi način. Ovaj način samo prerađuje ono,
što se može potrošiti i bez preradbe u svrhu zamjene za tobožnju naftu. Efikas­
no rješenje je moguće postići samo efikasnijem pristupu ka povećanju proiz­
vodnje drvne mase, kako bi i šumarstvo postalo proizvođač i toplotne energije.
Golih površina, sposobnih samo za proizvodnju drvne mase imamo u izobilju,
besplatne vlage i sunčeve energije također. Potrebno je samo razumijevanje,
dobra volja i ulaganja poput onih u istraživanje nafte. Sirovinama za tu proiz­
vodnju — suncu i vlazi — još se ne nazire iscrpljenje, kao što je to slučaj sa
naftom i plinom, a drvo je najuspješnije akumulirana sunčeva energija, pogodna
za pohranu i manipuliranje, bez opasnosti za eksploziju i druge nevolje.
U utrci i pohlapnosti za povećanjem standarda izbacili smo iz upotrebe peći
za dirva i tamo, gdlje to nije bilo neophodno, te nabavili i montirali modernije
peci na naftu i struju. Ne samo drvni otpad nego i drvo je postalo neupotrebljivo.
Za domaćinstva su to bila kratkovidna, bolje rečeno, kratkotrajna rješenja. Kuć­
ni budžet je lakše prebolio ove promašaje. Društveni budžet, odnosno narodno
gospodarenje moralo bi se zasnivati na dugoročnim rješenjima. Ne ulagati i tro­
šiti postignuto u opremu i strojeve, koji također sutra mogu postati neupotreb­
ljivi, te još upotrebljivo otpisivati u otpad. Takva sudbina bi po svoj prilici mo­
gla zadesiti i stroj za briketiranje šumskog otpada.
Pored opisanog razvoja mehanizacije sječe, u članku u »Zborniku« infor­
mira se čitaoce i o razvoju mehanizacije transporta posječene drvne mase od
panja do potrošača (DIK »Spačva«) i glavnih stovarišta. Bilo bi interesantno
70
doznati, da li prikazani obim mehanizacije i njezinih troškova, uključenih u
troškove transporta ide paralelno — ako ne sporije — sa realnom vrijednošću
prirasta drvne mase ili se ta disproporcija prenosi putem povećanih cijena šum­
skih proizvoda na potrošače. Ekonomska opravdanost tolike mehanizacije mogla
bi se dakle dokazati samo studioznom analizom svih zavisnih faktora u kompa­
raciji sa drugačijim ili ranijim načinom transporta. Međutim, u članku se — po­
red golog navođenja redosljeda u primjeni i tehničkih podataka iz prospekta —
takvi podaci nr iznose.
Samo na prvi pogled moglo bi se primijeniti:
— lakši strojevi, sa većom plohom gaženja, možda i bez lako povredljivih
zračnica, brže ; lakše bi se kretali po uglavnom vlažnom zemljanom terenu i
imanje bi razvaljivali kritične prolaze u šumi, čime bi sami sebi olakšavali prolaz,
— lakši strojevi bi manje provaljivali zemljane i provizorne, kao i manje
lomili i oštećivali moderne asfallne vlastite i tuđe prometnice. Osposobljavanje
i modernizacija istih, mogla bi biti lakša i jeftinija,
— jednostavnijim vučnim strojevima i njihovim prikolicama lakše bi se ovladalo rukovanje i omogućilo bolje iskorištenje.
Ovako: — više hidraulika, više problema — više kvarova i zastoja. Dok je
u kvaru hidraulik ili ekran, mora stajati vozilo i obratno,
— kompliciranije rukovanje i skuplje održavanje.
— Umjesto prevoženja teških željeznih kranova u oba pravca, bilo bi bolje
i jeftinije prevoziti koristan teret — drvo.
Teškim strojevima pr svoj prilici bolje odgovaraju kameniti tereni, a opre­
ma vučnih sa kranovima prilagođena je manjim količinama na stovarištima.
Prostranim šumama, sa koncentriranom drvnom masom, odgovarala bi drugačija
organizacija utovara i prijevoza, pogotovo kada potrošač ima mogućnost isto­
vara.
S/tiče se utisak, da je mehanizacija sama sebi svrhom, pri čemu se zapos­
tavlja njezina stručna i gospodarska opravdanost. Umjesto toga, uveden je po­
jam »ekonomska nužda«. Mehanizacija bez detaljne i stručno dokazane oprav­
danosti i gospodarske koristi mogla bi služiti samo za trofeje njihovih predlagača. Kubici zlatne hrastovine namijenjeni plaćanju glomaznih i skupih uvoznih
strojeva i njihovih rezervnih dijelova, bili bi korisnije upotrebljeni za podmirenje
troškova kupovine nezamjenjivih strojeva, sirovine i drugih roba iz uvoza po­
trebnijih privredi zemlje.
Osim toga, moglo bi se reći, da što god bliže stablima i šumi budemo dovodili
glomazne i teške strojeve, da će biti manje stručnog gospodarenja sa šuma­
ma i da ćemo imati slabije rezultate prilikom uzgajanja šuma. Njihovo uzga­
janje teče sporo i ovisno uglavnom o prirodnim faktorima koju činjenicu ne bi
bilo na odmet respektirati i prilikom njihovog korištenja. Kuda prolazi teška
mehanizacija, tu mladik ne niče, a umjetno pošumljavanje je skupo i proble­
matično.
Nedavno sam se uvjerio na licu mjesta u prorednoj sječini Topola, Šumari­
ja Vinkovci, kako je običan profesionalni šumski prijevoznik, ili »posljednji Mohikanac« u odumiranju, racionalno organizirao izvlačenje trupčića i rudnog drveta u toj sječini.
71
Traktor sa prikolicom ne može se niti smije, (a nije ni racionalno), kretati po
svoj površini i pobirati drvni materijal za odvoz. Uz traktor je radio i jedan
konj, koji bez poteškoća i bez štete u šumi prikuplja raštrkani materijal i pri­
vlači ga do prolaza, ikojim je omogućeno kretanje traktora kroz sastojinu. Konj
je jeftiniji od traktora, pokretljiviji i brži, a nije mu potreban benzin, niti rezer­
vni dijelovi. Njegovi troškovi pogona i održavanja dakle n e . osciliraju, niti su
ugroženi, kao što je to slučaj s ekipažom — kako se ta mehanizacija zvučno
naziva. Nema kvarova i zastoja. Jedino, alko stoji kad se odmara gricka kukuru­
zovinu ili pase travu iz dosade.
U odnosu na prednje, može se reći, da izvlačenje sa mehaniziranom ekipa­
žom ne bi moralo postojati »iz ekonomske nužde«, da smo ovim konjima i nji­
hovim goničima poklonili saimo dijelić pažnje i brige, koju poklanjamo traktori­
ma i KoOkumima, te njihovim vozačima. Posve mehanizirani transport u šumi,
ili izvlačenje drvne mase, u potpunosti je ovisno o benzinu, a tu je stanje kri­
tično, a za vrijeme rata bilo bi još kritičnije kad govorimo o benzinu.
S obzirom na poodmakle godine od objavljivanja mog članka, moglo bi se
reći, da su teme zastarjele i da su izgubile na aktuelnosti. Međutim, ima tema,
koje ne zastarjevaju i nikada ne gube na aktuelnosti. Naglasak na korištenju
vlastitih mogućnosti iskorištenju vlastitih unutarnjih rezervi prije odlučivanja
na uvoz tuđe i skuplje opreme i strojeva ima svoju trajnu vrijednost. Ovakvo
rezoniranje se može potcijeniti ili odbaciti, ali se posljedice takvog suprotstav­
ljanja brzo odbijaju o glavu. Brzopleto ponašanje je ujedno i nestručno, koje za
posljedicu ima negativne efekte. Negativne efekte je moguće privremeno kamu­
flirati u vlastitom djelokrugu ili ih prenositi na druge sudionike u proizvodnom
lancu, ali je sigurno da se nestručnim ponašanjem malo po malo doprinosi de­
stabilizaciji privrede i nepoželjnoj devalvaciji domaće valute. Današnje prilike
potvrđuju navedeno.
Borba za prosperitet u struci, te podrška racionalnosti i ekonomičnosti, teme
su dakle koje su uvijek aktuefae. Stoga je uvijek aiktuelno govoriti i o anoma­
lijama na tom plaou.
Ivan Oštrić, dipl. inž. šum.
Vinkovci
12
Šum. list CVIII (1984), 73
STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI
17. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ
»MEHANIZACIJA U I SKORI ŠCI VAN JU ŠUMA«
Zalesina, 28. VIII do 3. IX 1983.
Godine 1967. utemeljen je međunarodni skup profesora i istraživača evrop­
skih šumarskih fakulteta i instituta iz područja iskorišćivanja šuma. Od tada,
svake godine u drugoj zemlji, kontinuirano se održava ovaj skup, potvrđujući
na taj način opravdanost osnivanja. Simpozij postaje mjesto izmjena znanstve­
nih i stručnih informacija živom riječi, koje ponajbolje omogućuju kompara­
ciju nivoa dostignuća u razvoju iskorišćivanja šuma pojedinih zemalja kao i
buduće pravce razvoja.
Ove godine organizacija 17. međunarodnog simpozija pripala je Šumarskom
fakultetu u Zagrebu, pod neposrednom koordinacijom predstojnika Katedre za
iskorišćivanje šuma prof. dr. Stevana B o j a n i n a .
Izabran je organizacioni odbor s predsjednikom, zamjenikom predsjednika
Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, dipl. inž. Tomislavom
K r n j a k o m te članovima:
— dipl. inž. Božidar
Bačak
— direktor ŠG »Mojica Birta«, Bjelovar
— dipl. inž. Slobodan G a l o v i ć — tajnik Općeg
prerade drva i prometa Hrvatske u Zagrebu
— m r dipl. inž. Tomislav
udruženja
šumarstva,
H e s k i — direktor ŠG Vrbovsko
— dipl. inž. Velimir l g r č i ć — savjetnik za mehanizaciju Općeg udruže­
nja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske u Zagrebu
— prof, dr Mirko V i d a k o v i ć
fakultetu, Zagreb.
— član JAZU i profesor na Šumarskom
Prema uobičajenoj praksi pripremljen je teoretski program i program eks­
kurzija. Za mjesto održavanja teoretskog dijela programa ekskurzija odabran
je Gorski kotar, a dio ekskurzija odvijao se na području Šumskog gospodar­
stva »Mojica Birta« — Bjelovar.
Teoretski dio simpozija održao se u rustikalnoj dvorani hotela u Delnicama 29. i 30. VIII 1983. godine. Na početku Simpozija učesnike su pozdravili,
istaknuli njegovo značenje i zaželjeli uspjeh u radu, drugovi dipl. inž. Tomislav
K r n j a k — ispred Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, dipl.
inž. Velimir l g r č i ć ispred Općeg udruženja, u ime učesnika jedan od osni­
vača Simpozija prof, dr Eugen R o n a y (ČSSR) i domaćin, koordinator prof,
dr Stevan B o j a n i n. Održana su 24 referata od kojih 17 po učesnicima iz
deset zemalja Evrope i jedan iz USA, a šest referata održali su profe'sori šu­
marskih fakulteta iz Beograda, Ljubljane i Zagreba.
73
Učesnici
Naslov referata
I BUGARSKA
1. Prof. dr habil. Stoitschko Christov
2. Doc. dr Dmitar Mladenov
3. Dipl. inž. Wassil Dim. Wassilev,
viši znanstveni suradnik
Povećanje efikasnosti kod prijevo­
za drva kamionima u NR Bugar­
skoj
Sadašnje stanje i tendencije raz­
voja tehnike i tehnologije eksplo­
atacije šuma u NR Bugarskoj
Specifičnosti prvog zahvata kod
njege sastojina i njihov uticaj na
izbor parametra lakih žičara
II DEMOKRATSKA REPUBLIKA
NJEMAČKA
4. Prof. dr inž. habil,
Waldemar Pampel
Razvoj tehnologije i sredstava ra­
da kod kresanja grana, s obzirom
na utjecaj intenziviranja šumskog
rada
III ČEHOSLOVAČKA
5. Prof. dr Eugen Ronay, d r Sc.
6. Prof. dr Jaroslav Dejmal
(dipl. inž. Otokar Rada)
Razvoj izrade drvne sječke (iveranja) u šumarstvu ČSSR
Preduvjeti daljeg razvoja mehani­
zacije procesa sječe, izrade i trans­
porta drva u Čehoslovačkoj
IV MAĐARSKA
7. Prof. dr Imre Herpay
8. dr Rumph Janos
Bolja otvorenost šuma, manja in­
vesticija u strojeve
Procjena radnih sustava kod sječe
i izrade pomoću tehnike mrežnog
planiranja
V NORVEŠKA
9. Forstl. kand. Kjell Wibstad
Transportni
troškovi
norveške
šumske industrije (drvne)
VI POLJSKA
10. Prof. d r habil Edward Kaminski
11. Doc. d r Zbigniew Laurov
12. Prof. dr habil Zenon Müszynski
Mehanizacija eksploatacije šuma u
NR Poljskoj
Mehanizirana eksploatacija šuma
u Poljskoj
Iskorišćivanje kore kao važan pro­
blem kod mehanizacije guljenja
kore drva
VII RUMUNJSKA
13. Prof. dr Georghita Ionascu
74
Učinci i tendencije kod transpor­
ta drva pomoću žičara u Rumunj­
skoj
14. dr dipl. inž. Maria Popa
dipl. inž. Valentin Popa
VIII SAD
15. Prof. dr Thomas J. Corcoran,
M. A. Nieuvvenhuis i H. M. Schütz
IX SAVEZNA REPUBLIKA
NJEMAČKA
16. Prof. dr Georg Eisenhauer
X SSSR
17. Doc. dr N. S. Kolbas
XI ŠVEDSKA
18. Prof. dr Andreas Staaf
XII JUGOSLAVIJA
19. Prof. dr Roko Benić
20. Prof. dr Stevan Bojanin
21. Prof. dr Marjan Lipoglavšek
22. Prof. dr Sreten Nikolić
23. Prof. dr Edvard Rebula
24. Prof. dr Stanislav Sever
Povećanje produktivnosti rada po­
moću
potpunog
mehaniziran ja
gradnje šumskih puteva u Karpa­
tima u Rumunjskoj
Sistem sječe i izrade ie planira­
nja i gradnje puteva kod reguli­
ranja smjera transporta
Istraživanja u svrhu poboljšanja
rada motornom pilom
Efektivne metode gradnje i eksplo­
atacije šumskih puteva
Neka gledišta o kombinaciji stro­
ja za sječu, kamiona i osobnog
automobila, kod sječe i izrade
Značenje nastavno-pokusnih šum­
skih objekata Šumarskog fakulte­
ta, Zagreb
Analiza rada kod transporta tru­
paca kamionima
Opterećenost bukom rukovaoca žičare kod izvlačenja drva
Uslovi i efekti mehanizacije privla­
čenja drveta šumskim traktorima
na srednje strmim i strmim tere­
nima
Određivanje potrebnog utroška vre­
mena kod sječe i privlačenja na
osnovu karakteristika sastojina
Tehnički problemi pri istraživanju
mehanizacije u iskorišćivanju šu­
ma
Diskusija se odvijala neposredno poslije svakog referata.
Na poziv organizatora radu Simpozija prisustvovao je i dao svoj doprinos
veći broj domaćih stručnjaka, praktičara iz šumskih gospodarstava i drugih
organizacija šumarstva SR Hrvatske i šire. Za tu priliku na raspolaganju sta­
jali su im prijevodi sažetaka referata, te službeni prevodioc na Simpoziju prof,
dr I. M i k l o š.
U uzornoj organizaciji Šumskog gospodarstva Delnice odvijao se prvi dan
programa ekskurzija, koji je obuhvatio obilazak radilišta u odjelu 55 b g. j .
»Crni Lug« šumarije Crni Lug, posjeta novom objektu nacionalnog parka »Risnjak«, te obilazak centralnog stovarišta u montaži na pilani DIP-a Delnice u
75
Lučicama. Zamjenik direktora ŠG Delnice dipl. inž. Ivan P l e š e , upravitelj
Šumarije Crni Lug dipl. inž. Mihajlo M e r l e i drugi stručni radnici iznijeli
su podatke o šumskom gospodarstvu, šumariji i objektima te niz odgovora na
pitanja stranih gostiju iz područja iskorišćivanja i uzgoja šuma, ekologije, soci­
jalne politike itd.
U ime Šumskog gospodarstva Delnice dipl. inž. Ivan Pleše uručio je gosti­
ma monografiju »20 godina Šumskog gospodarstva Delnice«.
Dana 1. IX 1983. godine ek'skurzioni program nastavljen je na području Šum­
skog gospodarstva Vrbovsko, upoznavanjem s osnovnim podacima gospodarstva
i potom obilaskom radilišta u g. j . »Litorić« — odjel 60, gdje su prikazana do­
stignuća na sječi i izradi, privlačenju, transportu drvne mase i otvaranju šuma.
Time je ispunjen program predstavljanja dostignuća šumarstva SR Hrvatske
na području prebornih šuma.
SVMPOSllSl
ACHANISERUNG
Do« FORSTNUTZUNG
28. Oa ZALESMA
03.09. JUGOSLA-
1983.
*•»
Prof. dr Stevan Bojanin, koordinator 17. međunarodnog Simpozija,
prilikom otvaranja
Dostignuća u uzgoju, otvaranju, mehanizaciji u iskorišćivanju šuma, orga­
nizaciji rada i zaštiti jednodobnih hrastovih, mješovitih i bukovih sastojina
prikazana su seriozno, a s puno duha u najboljoj šumarskoj tradiciji na pod­
ručju ŠG »Mojica Birta« — Bjelovar i to na području Šumarija Vrbovec (g. j .
»Bukovac — Novakuša« i »Česma«) i Bjelovar (g. j . »Česma« i »Bjelovarska
Bilogora«).
Učesnici Simpozija posjetili su zatim tvornicu iverica »Česma« u Bjelova­
ru, te muzej maršala Tita i etnografski muzej u Velikom Trojstvu.
76
77
Simpozij je završio radom zaključnim diskusijama 2. IX 1983. godine, da
bi 'se učesnici 3. 9. 1983. godine ujutro vratili u Zagreb i potom razišli.
Prof. dr Stevan B o j a n i n sa suradnicima u ime Šumarskog fakulteta u
Zagrebu i svoje ovim putem izražava zadovoljstvo i zahvalnost zbog ozbiljne
; besprijekorne suradnje s osobljem Šumskih gospodarstava Delnice, Vrbovsko
i »Mojica Birta« — Bjelovar na velikom poslu oko uspješne pripreme, provo­
đenja i završetka programa 17. međunarodnog simpozija. Posebno se z a h v a ­
l j u j e drugovima T. Krnjaku i članovima organizacionog odbora, zatim I.
Tomcu, I. Plešeu, M. Merleu, upravi Nacionalnog parka »Risnjak«, T. Heskom,
I. Plešeu, B. Bačaku, Z. Zemčaku, Z. Motalu, B. Tomičiću, D. Bjelobabi, B. Tiš­
mi, T. Prki, F. Mamicu, te I. Spaiću, V. Sertiću, I. Kneževiću, B. Prpiću i A.
Tomaševiću.
Naredni 18. međunarodni simpozij održat će se 1984. godine u Norveškoj.
Učesnici simpozija dali su visoku ocjenu dostignućima u operativnom šu­
marstvu SR Hrvatske, suradnji znanosti i operative i brizi oko usavršavanja
kadrova u operativi.
Ponijeli su vrlo dobre utiske ne Samo o našim šumama i šumarstvu, već
podjednako o našim ljudima i našoj zemlji.
0 tome svjedoče faksimili nekoliko pisama upućenih dekanu Šumarskog
fakulteta i prof, dr Stevanu Bojaninu od strane učesnika Simpozija.
Ante KRPAN, dipl. inž.
Šumarski fakultet u Zagrebu
Katedra za iskorišćavanje šuma
78
fip?
U
SVERIGES
LANTBRUKSUNIVERSITET
Skogsvetenskapliga lakultetcn
GARPENBERG
Anders Staaf/LE
1985-09-21
Dekan Prof. Dr. Ivan Spaić
Šumarski Fakultät
Universität in Zagreb
Simunska 25
41 000 Zagreb P.f. 178
Jugoslawien
Als Teilnehmen des 17:ten Internationalen Symposiums über die Mechanisierung
der Forstnutzung, von 28. August bis 3. September 1983 in Kroatien, will irh
meinen herzlichen Dank aussprechen.
Wir haben ein sehr gut vorbereitetes und wohlorganisiertes Symposium
erlebt.
Bei der intensiven Forschungs- und Entwicklungsarbeit im Bereich der
Mechanisierung der Forstnutzung gibt die Jahrliche Zusammenkunft von
Forstleuten aus Mitteleuropa sehr fruchbringende Kontakte.
Wir wissen, dass diese wichtige Arbeit für alle Menschen in den Waiden
grosse Veränderungen bringt. Wir haben in dieser Zeit einen schnellen
Wechsel von reiner muskelarbeit zu motcraanuellen oder maschinellen
Arbeitsformen erlebt.
Daher halten wir es für sehr wichtig und zehr wertvoll, dass wir
Kollegen aus den forsttechnischen Bereichen zusammen kommen um Er­
fahrungen und neue Kentnisse mit Vorträgen, Filmen, Diskussionen,
Fragen und Exkurssionen austauschen können.
Es ist notwendig für uns, für unsere Lehr- und Forschungsarbeit, dass
wir voll über die aktuellen Situationen in der Waldarbeit in Europa
informiert sind.
Dieses Jahr wären Kollegen von elf Ländern in Zalesina, Kroatien,
Jugoslawien zusammengekommen. Wenn wir jedes Jahr das Gastland wechseln,
erhalten wir auch zehr wertvolle Kontakte mit vielen Forstleuten in
ganz Mitteleuropa.
Wir wissen alle, dass das Mittel für die Forstproduktion in unsere
Länder und den übrigen Länder in der ganzen Welt, sehr beschränkt ist.
Dafür ist es sehr wichtig, dass die Forstleute über alia Grenzen
hinweg, gut. Zusammenarbeit um z.B. optimale Produktionsformen zu finden.
Noch einmal, meinen herzlichen Dank für eine wunderbare Woche und für
die grosse Freundlichkeit in Ihren schönen Land!
Mit vorzüglicher Hochacntung
l,
—j
Anders Staaf
Prof. em.
\
I
79
Bundesforsdiungsanstalt für Forst- und Holzwirtschaft
Institut für Arbettswissenscbaft (Iffa)
Imlilul für ArbgiliwintrudiiH, Vorwrlnbuad), W57 «efnbelt
'
2057 RaJobsk, den
Herrn
Prof. Dr, Stevan Bojanin
Universität in Zagreb
Forstwirtschaftliche (Šumarski)
Fakultät
Lehrkanzel für Forstnutzung
Simunska 25
41000 Zagreb - P.f. 173
Jugoslawien
_i
2 6 . 9 . 1 9 8 3
Vorwerksbuidi
P«rnjuli (040)72:3059
ZttdiHi Eie/Gr
1-13
Lieber Stevanl
Für das außerordentlich interessante Symposium, das Du so
glänzend organisiert hast, möchte ich Dir sehr herzlich
danken. Ich bin zum ersten Kai in Jugoslawien gewesen
und bin mit dem denkbar besten Eindruck aus Deinem Land
zurückgekehrt. Das Entgegenkommen und die Gastfreundschaft
auf allen Seiten waren überwältigend. Besonders beeindruckt
haben mich auch die Waldungen. Ich hat to mir nicht vorge­
stellt, daß es in Jugoslawien noch Tanncnvaldunjcn piit so
optimaler Zusammensetzung und hohen Vorräten gibt. Ebenso
war es mit den slawonischen Eichen, deren Vuchsformen ja
unvergleichlich gut sind. Zusammen mit den interessanten
Vorträgen, den Gesprächen und dem Gedankenaustausch mit don
Freunden und Kollegen, den Diskussionen boi den Waldbildern
und der unübertrefflichen Gastfreundschaft war es ein ganz
besonders gelungenes Symposium. Ich lege Dir einige Bilder
bei, die ich von rseinen Dias habe machen lassen. Falls Du
sie nicht selbst behältst, leite sie doch an die Personen
weiter, die auf den Bildern zu sehen sind.
Ich hoffe, Du hast Dich nach der doch für Dich sehr an­
strengenden Vorbereitung und Durchführung dor Tagung inzwi­
schen etwas erholt. Dir und Doincui Mitarbeiter nochmals
herzlichen Dank, mit den besten Grüßen bin ich
stets Dein
,/
Ut-t
I
i / t
Hi,
Skogbrukets og Skogindustrienes
Forskningsräd
(SSFR)
W
BOX l i t BUNDtCN
OSLO 3, NORWAY
It
(C2)-«Co60. OSLO
©
TRANSPORTAVDELINGEN
FOHSKNISCSVOEN 1 »
Professor Dr. Stefan Bojanin
Forstvi rtschaftliche Fakultät
Lehrkanzel für Forstnützung,
Postfack 178
41000 Zagreb - Jugoslavia
DwM ryfTYauf rtf.
Dsr«t br«v/Youf lattir
Vir rtf./Gu* r»f. K U / S n a a
Da'u/Dtt«
12/9-1983
Sehr geehrter Herr Kollega.
Meinen besten Dank fUr ein sehr interessantes Symposium
in Zalesina und Exkursion in (Croatia.
Das Symposien hat uns viele gute Vortrage gegeben. Sehr
interessant war die Orientierung von deiner Untersuchung
"Arbeitsanalyse beim Transport von Blochholz mittels der
Lastkraftwagen", ich hoffe, dass wir während des Symposiums in Norwegen nächstes Jahre Möglichkeiten unsere
Analysen zu vergleichen haben.
Eine Exkursion auf der Strecke Opatija nach Bjelovar hat
uns ein sehr gutes Bild der Kroaten gegeben. Die fruchtbare Landschaft und die schöne Wälder haben auf mir einen
Eindruck gemacht, den ich nicht vergessen kann.
Mit freundlichen Grüssen
/'M>J.fc
Kjell Wibstad
81
P r o f . D r . h a b i l . E d w a r d Xarririaki
•.Virschauer L a n d w i r t 3 c h a f t l i c h e
Rakowlecka Uly:.26/30
02-528 Warschau, p o l e n
Waracheu, den 27,Oktober 1.98?
Universität
Herrn
Prof.Dr.Steven Bojjanln
Forstliche
Fakultät
Lehrkanssel für Foratnutsung
Simtfnska 25
41 Z a g r e b ,
Pf,178
•Jugoslawien
Sehr geehrter Herr Kollege!
Nochmals herzlich danke ich Ihnen als dem Organisator fflr
die Einladung zurr XVII. International«
Syirpos.tum z.F.'der Mecha­
nisierung der Fortstnutsunfsarheiten, das in Z-znereb vnn Pp,Au­
gust bis ^.Septßirber 1903 stattfand. Das Syrrporiurr .wnr ,'iiif. e i ­
nem hohen Niveau unci '.var musterhaft organisiert. ^esondcTu in­
teressant waren die nundr'?1 son und Schaufln In' G"l flnde, PAo
ermöglichten den Sympor.iutrtnilnehrrern
schaft in Kroatien
.sich mit d"r Foroiwlrt-
vertraut zu rächen, die prächtigen PMnlien-
und Tanv^nrSlder ZJJ besi Antigen sowie die anrew^ndeten itcd"rn°n
Holzgewirmungairothoden
kennenzulernen..
Wir besuchten such
manche HcIzinduBtrieuiHonvhrreri, ICa erg-jb sich, dass di'»
Forstwirtschaft und die.
Holzinduetri'i in Jugoslawien ein rocht
hohes "iveau erreicht hat..
Besondere Beachtung verdient
eine ungcwObn.l j ein Caot-
freuhdachaft und Herzlichkeit .unserer jugoslawischer WArfce.'.yo-*
wohl beir neferatentei] in fcalesiria als auch wlhrend der P"hiuen im Gelände waren die Symposiumtoilnehmer sich rr.it groeeer
Herzlichkeit und Gastfreundschaft
Ich bitte
negeg.net.
Sie, geehrter Herr Kollege, meinen besten thnk
und die besten Grösse
auch für Ihre Mitarbeiter zu Ü b e r w e g e n ,
welche sich zur ausgezeichneten Organisation des Sympoeiums bei­
getragen und den Symposiumsteil nehmern ernsten
Viel
Herzlichkeit
und Gastfreundchaft geseilt haben.
Ich gratuliere Ihnen d*is gelungene Symposium und überweise
meine beuten Grösse.
Mit v6rzüglicher Hochachtung und kolle­
gialem Grusa verbleibe
ich
Ihr sehr ergebener
Edward
P.S.
AlM&^^-T,
Ich'bitte Sie, wich nicht Übel zu rehrr^n, đaas
ieset*
Brief mit .einer Verspätung fibersandt wird. Sie wir dadurch verursacht, dnss gleich nach reinem Rückkehr aus Zagreb ich irieh
nach Perlin zur' FAO-KOK-Koni'eroni begehen msst.« und nach d^m
Heimkehr erkrankte und rrusste eine gewisse Zeit hindurch rt-n
Bett hüten.
ULOGA ŠUMA U GOSPODARSKOM ŽIVOTU NAŠIH NARODA
U PROŠLOSTI
Komisija za ekonomsku isto rij u Jugoslavije,
Redakcija »Acta historico-oeconomica Iugoslaviae«,
Zgodoviinsko društvo Ljubljana,
Biotehnička fakulteta u Ljubljani
uz financijsku pomoć Savjeta republičkih i pokrajinskih SIZ-ova za znanstveni
rad u SFRJ i pod pokroviteljstvo Gozdnega gospodarstva Kočevje organizirali
su znanstveni skup o »ulozi šuma u gospodarskom životu naših naroda u proš­
losti«. Skup je održan od 7. do 9. studenoga 1983. god. u Šumarskom domu Glažuta (u šumskom kompleksu Velika planina) i izlaskom u šume na Kočevskom Rogu.
Na početku rada skup su pozdravili:
Ing. Stavko P r e l o ž n i k , direktor Šumskog gospodarstva Kočevje,
Dr Danica M i l i ć u ime Saveza istoričara Jugoslavije,
Dr Veja M e l i k u ime Sveze zgodovinskih društava Slovenije,
Dr M a č e k u ime Biotehničke fakultete u Ljubljani i
Dr Darja M i h e 1 i č u ime organizatora skupa — Zgodovinskog društva Ljubljana.
Na skupu obrađene su slijedeće fteme:
Dipl. ing Antom P r e l e t s n i k (Kočevje): Prikaz područja Šumskog gospodar­
stva Kočevje,
Dr Ivan H e r c e g (Zagreb): Šume kao objekt ekonomske politike i izvor za
održavanje gospodarskog života,
Dr Danica M i l i ć (Beograd): Šume kao prirodni uslov za neke privredne
djelatnosti,
Dr Jože M a č e k : Razmerje med kmetijstvom in gozdarstvom v gozdovinski
retrospektivi,
Mr Joško J e l a s k a (Split): Zaštita šuma u statutima i drugim aktima
srednjovjekovnih komuna,
Dr Šime P e r i c i ć (Zidar): Politika Mletačke republike prema šumskom fon­
du u Dalmaciji,
Prof. Erna U m e k (Ljubljana): Določila o gozdovih u urbarjih,
Dr Anko B o š t j a n (Ljubljana): Ortenburški gozdni red iz 1406,
Dr Darja M i h e l i č (Ljubljana): Bamberški gozdni red za Kanal in Koroško iz 1584,
Dr Nikola V u č o (Beograd): Šume u procesu prvobitne akumulacije kapitala
u Srbiji,
Dipl. ing. Oskar P i š k o r i ć (Zagreb): Posebni doprinos šuma imovnih općina
za općedruštvene potrebe,
83
Dr Smiljana Đ u r o v i c (Beograd): Privredni program vlade Milana StojadLnovića i promane u dotadašnjem sistemu eksploatacije šuma i položaja drvne
industrije u Jugoslaviji 1935 — 1938. godine,
Mr Stane G r a n d a (Ljubljana): Nekatera vprašanja glede slovenskih gozdov
v času med obema vojnama,
Dr Nikola Ž i v ' J c o v i ć (Beograd): Iskorišćavanje šuma i drvne industrije od
strane nemačkog okupatora na tlu Jugoslavije u drugom svatskom ratu,
Dr Branislav M a r o v i ć (Titograd): Razvoj šumarstva i drvne industrije u
Cmoj Gori 1945 —1956. godine.
Nakon održanih nekoliko referata vodila se diskusija o izloženim temama,
koja će se nesumnjivo dobro poslužiti nekim autorima u konačnoj redakciji nji­
hovih referata. Promatrajući sa stanovišta šumarstva možemo konstatirati, da
povjesničari pa i ekonomisti po struci zadovoljavaju kada obrađuju da­
lju prošlost, ali ne i bližu. Na to je sa strane šumara upozoreno i na ovom sku­
pu. Tako se opet pokazao nedostatak šumara-ipovjesničara, kaiko je to već i prije
naglašeno u Šumarskom listu (broj 10—12/81, str. 485—492). To, međutim, ne
znači, da izneseni materijal neće dobro poslužiti za pisanje povijesti šumarstva,
dakako očišćenih od pojedinih nerealnih navoda ili ocjena koji su svojstveni
onima, :koji ne poznaju i šumarstvo kao djelatnost na uzgajanju i iskorišćivanju
šuma.
Skup je održan, kako j e već navedeno, u Šumarskom domu Glažuta. To je
jedan lokalitet, dolinica, u šumskom kompleksu Velika planina udaljen dva­
desetak kilometara od Kočevja. Šumarski dom i nastamba za radnike Šumskog
gospodarstva, koji su mahom «vi Bosanci, neki n a radu već i po nekoliko godina.
Dom je uređen (vodovod, centralno grijanje, elektrika, restoran, dvorana s tele­
vizorom) i Gospodarstvo namjerava otvoriti ga i za širu javnost, za boravak u
vrijeme odmora ili za zimske sportove.
š u m s k o gospodarstvo Kočevje, ikako je u svom referatu izložio Ing. Prelesnilk,
pokriva VI šumskoiprivredno područje (Slovenije) i gospodari sa 46 000 ha šuma.
Dvije trećine s u u društvenom vlasništvu (svojedobni posjed knezova Auersperga)
a jadna trećina su privatne, seljačke, šume. Prva navedena godina je 1330.,, kada
su ortenburški vlastelini zbog malog broja domaćeg stanovništva, naselili ljude
iz Koruške i Tirola te se sve do drugog svjetskog rata u Kočevjanskoj krajini
nalazio stanoviti broj Njemaca. U drugoj polovici XV stoljeća, 1471. godine, zbog
navala Turaka opat se smanjuje broj stanovnika, što se ponavlja i polovicom
XIX stoljeća, kada su »i polja obrastala šumom« pa u toku II svjetskog rata.
Prvi zapis o šumarstvu datira iz 1614. godine (reguliranje sječe). Polo­
vicom prošlog vijeka nekoliko godina proizvodi se staklo koristeći potašu bu­
kovih šuma (odatle naziv lokaliteta Glažuta), a dio drva pilio se na parnoj pilani
u Loškom potoku, koja je osnovana 1865. ili samo 10 godina nakon prve parne
pilane u Austriji. Polovicom XIX stoljeća, 1858. godina izrađena je i prva »oređajna osnova«, koja je propisivala golu sječu i sadnju smreke kao vrste koja će
davati najveću rentu (podignuto je 130 ha smrdkovih kultura). Početkom deve­
desetih godina prošlog stoljeća za šumski posjed Kočevski rog gospodarsku osnovu izrađuje Leopold H u f n a g i i uvodi preborno gospodarenje. Izra­
d a ove gospodarske osnove bila je i podloga za njegovu knjigu »Prak­
tično uređivanje šuma« (njemačko izdanje 1911. god., a hrvatsko u prijevodu Veseli
Miletić 1926.). Hufangelova unutarnja podjela šuma i danas je na snazi.
84
Osnovom je izvršena predradnja za podizanje pilane, 'koju je Auersperg i podi­
gao usred šume na cea 850 met. nadm. visine. Pilana je bila parna, a potrebna voda
bila je osigurana nakapnim površinama j bazenima — cisternama. Voda jednog vre­
la koristila se za kućanstvo. Pilana je imala 13 primarnih i sekundarnih janrnaea,
jer je uglavnom izrađivala bukove talovete, koji se izvozili preko Trsta u Italiji
i dalje. Izgrađeno je bilo i 62 km šumskih željeznica i koturača. Auersperg je
izgradio pilanu ali je nije neposredno koristio, nego j e izdavao u najam. Rad u
pilani obustavljen je oko 1928. godine.
Ta pilana, odnosno mjesto gdje se ona nalazila, bila je jedan od ciljeva ek­
skurzije, koja je održana 9. studenoga susretljivosti Š. g. Kočevje (na raspola­
ganje je stavilo besplatan prijevoz autobusom). Danas su ostali temelji pilane,
bazeni za vodu i neke obnovljene zgrade a Š. g. to područje pretvara u svojevrsni
muzejski prostor šumarstva i Narođinooslobodilačke borbe.
Nedaleko od ovog mjesta nalazi se i rezervat šumske vegetacije R a j h e n a r s k i p r a g o z d . Rezervat je osnovao prigodom uređivanja šuma L. Hufnagl i
zauzima površinu od 51 ha. Biocenoza rezervata jest zajednica Abieto-Fagetum.
I na kraju jedan podatak. Podatak, koji je, u dogovoru s kolegama iz Sum.
gospodarstva prisutnih na raspravi iznio Ing. Prölesniik, o posađenim površinama
na području njihovog gospodarstva. Podatak je zapravo odgovor na neka iznijeta
mišljenja o radu šumskih gospodarstava uopće odnosno da se ona bave gotovo
isključivo eksploatacijom a n e i uzgajanjem. Taj podataik glasi, da je Šumsko
gospodarstvo u Kočevju za vrijeme svog postojanja izvršilo sadnju na 2600 ha.
Kako na njihovom području nije bilo većih površina golijeti ili nepošumljenih
površina, sadnja je četinjača izvršena u bukovim sastojinarna panjača, dakle u
cilju melioracije i konverzije zatečenih sastojana.
Svi referati bit će objavljeni u »Acta historico-oeconomica lugoslaviae« i talda
ćemo u Šumarskom listu obavijestiti o sadržajima referata.
O. Piškorić
85
ZAŠTITA PRIRODE
DRŽAVNI REZERVAT PRIRODE »BOKY«
(Slovačka Socijalistička Republika)
Rezervat prirode BOKY je jedan od najsjevernijih lokaliteta termofilnih bilj­
nih zajednica u Evropi smještenih na interesantnim geološko<morfološkim tvore­
vinama, koji zajedno čine prirodne ljepote kulturno estetskih vrijednosti. Slovački
savez zaštitara prirode (SZOPK), oblasni odbor u Zvolenu je predložio to u su­
radnji sa VŠLD Zvolen i izborio 1964. godine da rezervat prirode BOKY postane
državni, znači dobro od općeg društvenog interesa naroda ČSSR.
Godine 1977/78. Katedra za zaštitu šuma na šumarskom fakultetu VŠLD-a u
Zvolenu je istrasirala i obilježila pješački put dužine od 5,1 km. Trasa pješačke
staze prolazi kroz najljepše dijelove irezervata. Cijelu trasu se može proći za
2 saita i 45 minuta umjerenog hoda. Duž cijele trase planirano je 13 stajališta na
kojima se mogu uočiti i promatrati karakteristični primjerci flore, faune i geomorfoloških tvorevina. Rezervat je smještan na južnim obroncima Kremnickych
brda uz državnu cestu Zvolen — Hronska Dubrava — Banka štiavmica koja pro­
lazi dolinom rijeke Hron, ukupne površine od 176,49 hektara. Geološka podloga
su andezitni anglomerati koji se pojavljuju i na površini tla kao stijenje raznih
oblika u skupinama kao tornjevi, i si. Kraj je pokriven rijetkim listopadnim
šumama, u kojima prevladava hrast kitnjak (Quercus petraea), cer (Quercus cerris).
Jedna od rijetkih biljaka je mišakinjica (Minuartia hirsuta, ssp. frutescens, kuriöka chlpata kriökovitä slovač.) koju nalazimo na toplim sunčanim dijelovima
u udubljenijima stijenja. Ona ima drvenasti podzemni dio, linearne uske listove
sa sjedećim cvjetovima u hrpicama. Cvate u svibnju. Šume se dijele po tipo­
vima (na osnovi podjele važećoj u ČSSR) na hrastov tip s primjesom bukve,
u malom dijelu. U podnožju brda i uvalicama nailazimo na bukov tip sa pri­
mjesom hrasta, u dolinama lipovo^javorov tip a na stjenovitim obroncima drenovo-hrastov tip. Medunac (Quercus pubescens) je rijetka vrsta te je zaštićen,
cer je ovdje na svojoj najsjevernijoj granici areala. U rezervatu BOKY se na­
lazi jedna od najstarijih cerovih šuma u Slovačkoj (220 — 240 godina). Od ostaliih
Vrsta drveća i grmlja ovdje možemo naići na:
w
86
girab — Carpimus betulus
sitnolisna (kasna) lipa — Tilia cordata
velikolisna (rana) lipa — Tilia platyphylla
javor — Acer pseudoplatanus
javor mleč — Acer platanoides
običnu bukvu — Fagus silvatica
trešnju — Prunus avium
krušku — Pirus communis
brekinju — Sorbus torminalis
mukinju — Sorbus aria
rašeljka — Cerasus mahaleb
svib — Cornus sangvinea
dran — Cornus mas
Rezervat prirode BOKY obiluje i sa divljači. Na južnim stranama naročito
u jesen i u zimu se može prepoznati p o tragovima, a na određenim mjestima i
vidjeti: jelen (Cervus elaphus), srnjak (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus
scrofa), lisica (Car^is vulpes), jazavac (Meles meles). Također se može naići na
risa (Lynx lynx) i medvjeda (Urus arctos).
»Čertova skala« najinteresantniji geomorfološki oblik u rezervatu
prirode Boky
Foto Mačko
»Šuma predstavlja skup važnih životnih činilaca sa kojima se odvija životni
piroces bitan za čovjeka. To nije samo proizvodnja drvne mase, nego je šuma
ta koja ima zemljozaštitau, vodozaštitau, klimatsku, zdravsrveno-rekreacijsiku, kulturno-eštetsku i druge funkcije. Šuma predstavlja bogatstvo i ukras svake zemlje
i postupno je zato da joj poklonimo našu pažnju i zaštitu a*ko želimo da od
nje imamo koristi sada i za buduće generacije.«
Ovo su poruke kojima Slovački savez zaštitara poziva sve građane da po­
kažu razumijevanje i interes da čuvaju rezervat prirode BOKY u Slovačkoj so­
cijalističkoj republici.
L I T E R A T U R A
M a c h o , Š.: Stalna prirodna rezervacia Boky.
Pamiat'ky a priroda, 1978, č. 2, S. 32— 33.
M a g i c , D.: Chränene uamie Boky pri Budči.
ČS. oehrana prirody, 1968, č. 6. S. 71 —79.
. . . : Štatna prirodna rezervcäcia Boky, Sprievodca p o naučnom ehodniku, 1979.
Mr Nikola Lukić,
Šumarski fakultet u Zagrebu
87
KISELE KIŠE — GORUĆI SVJETSKI PROBLEM
Problem kiselih kiša već je pred deset godina razmatrala Međunarodna
konferencija UN za zaštitu čovjekove okoline. O ovoj opasnosti svjetskih raz­
mjera u slijedećem tekstu govori Don Hinricksen.
Prave kisele kiše pojava su sjeverne hemisfere. U Poljskoj kisele kiše nagri­
zaju željezničke tračnice Gornjeg Šljonska, pokrajine koja je najzagađenija ot­
padnim tvarima u atmosferi. Kulturni spomenici Krakova također su žrtve ke­
mijskih spojeva. Kisele kiše uz ostale štetne supstance vežu se sa mramorom i
ubrzavaju propadanje antičkih spomenika Grčke kao što je Partenon i Akropolis.
Katedrala u Kolnu dijeli istu sudbinu.
U Skandinaviji, jednoj od najugroženijih regija svijeta, život u brojnim je­
zerima ozbiljno je ugrožen. Od 90.000 švedskih jezera, 20.000 jezera je jače zaga­
đeno, a u 4.000 jezera izumrle su sve ribe. Situacija u Norveškoj još je alarmant­
nija. Gotovo 80% jezera i rijeka na jugu ove zemlje već je u odumiranju ili vrlo
kritičnom stanju. Nadležne vlasti upozoravaju da je 13.000 km? jezerskih povr­
šina ostalo bez riba.
Zapadnonjemački stručnjaci smatraju da su kisele kiše razlog zbog čega pro­
padaju velike šumske površine. U posljednjih 5 godina osušilo se 1.500 ha bavar­
skih crnogoričnih šuma, a prema prognozama uskoro će propasti 80.000 ha šuma
u Bavarskoj i Baden Württembergu jer su već danas znatno oštećene.
S druge strane Atlantika stižu slični alarmi. Prema službenim izjavama ka­
nadskih vlasti u pokrajini Ontario, više tisuća jezera je izrazito kisele reakcije,
a nebrojena druga jezera očekuje ista sudbina u koliko se ne dogodi neko čudo.
U Sjedinjenim državama znanstvenici upozoravaju da su na Istoku tisuće jezera
već danas tako kisela, da ih se može nazvati ribljim grobljima. To osobito vri­
jedi za pokrajinu Adirondack.
Svi su znanstvenici jedinstveni u zaključku da kisele kiše nastaju od 'sum­
pornog dioksida i dušikovog oksida koji se oslobađaju s procesima sagorijeva­
nja fosilnih goriva kao što je ugljen, nafta, zemni plin, prvenstveno u termocentralama. Ovi spojevi nastaju i u procesima metalurgije, a dušikov oksid i pri iz­
garanju goriva u motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.
U posljednjih 30 godina kisele kiše su u takvom porastu upravo radi činje­
nice što su brojne termocentrale i metalurški pogoni prešli na vrlo visoke dim­
njake, da ne bi zagađivali neposredni okoliš. Ironija sudbine! Na taj je način
omogućeno širenje otpadnih plinova i prašine djelovanjem vjetrova na vrlo ve­
like prostore. Poznato je da oblaci S0 2 , nošeni vjetrovima prevale u 5 dana put
od 1000 — 2000 kilometara. Pogoni za preradu nikla i bakra u Sudbury-Ontario
nose u tom pogledu neslavni rekord, jer su registrirani kao najveći svjetski pro­
ducenti sumpornog dioksida. Samo jedan 400 metara visoki dimnjak »izbljuje«
u godinu dana više od 1 milijun tona SO^, kojeg vjetrovi raznose u krugu od više
stotina kilometara.
88
Ovi štetni otpadni plinovi vežu se na visinama sa vodenom parom i kisikom
iz atmosfere, te pod utjecajem sunčevog svjetla stvaraju »juhu« u kojoj je otop­
ljena sumporna i dušičasta kiselina koja daljnjom oksidacijom prelazi u dušič­
nu kiselinu. U nekim visoko industrijaliziranim pokrajinama u procesima sago­
rijevanja prisutan je i plinoviti klorovodik koji prelazi u solnu kiselinu i tako
učestvuje u sastavu kiselih kiša. Kad ova đavolja »juha« dospije kišom, snijegom
ili kao prašina u jezera i rijeke, vode postaju kisele. Naravno zakiseljuju se i
kopneni ekosistemi. Limnolozi smatraju kiselom kišom oborinski talog čija pH
vrijednost leži ispod 5,6.
Kao i mnoge druge pojave, kisela kiša nije novost i nije samo proizvod in­
dustrijske epohe. Pojava je stara koliko je stara i naša zemlja, odnosno uvjeto­
vana je i prirodnim procesima kao što su erupcije vulkana ili veliki šumski po­
žari. Ovo prirodno zakisel javan je nipošto nije glavni uzročnik kiselih oborina
na sjevernoj hemisferi. 'Prirodne koncentracije S 0 2 i NO x znatno su ispod onih
količina koje daje industrijsko zagađenje. Samo u 1980. godini industrija SAD
je poslala u atmosferu preko 26 milijuna tona S 0 2 i oko 22 milijuna tona NO x .
Prema podacima OECD evropski dimnjaci isporučuju godišnje 60 milijuna tona
SO2 u atmosferu. Koncem pedesetih godina kisele kiše su se ustalile u Belgiji,
Holandiji i Luxemburgu. Deset godina kasnije obuhvaćene su Njemačka, Fran­
cuska, Velika Britanija i južni dijelovi Skandinavskog poluotoka. Istovremeno
kisele kiše padaju na istoku SAD i Kanade. Prošle godine u Norveškoj je pala
kiša kisela poput limunske kiseline. Na jugu ove zemlje sniježne mećave ne do­
nose samo lagani sniježni pokrivač već i zastrašujuću crnu prevlaku. U SAD u
gradu Kane-Pensyllvania pada i prava octena kiselina, a u Wheeling-u, Zapadna
Virginija, gotovo koncentrirana kiselina.
Kako je moguće da unatoč ogromnih količina SO2 i NO x u SAD i Evropi
nema i još više kiselih površinskih voda? Kako kisela kiša ubija ribu i kako ra­
zara tlo?
Jezera i tekućice su vrlo različiti, a jednako tako i tla na zemlji. Priroda
koja povremeno daje kisele kiše stvara u nekim predjelima obrambene zone,
jer alkalična tla podnose velike količine kiselih oborina. To jednako vrijedi za
jezera čija su dna izgrađena od karbonatne podloge. No jezera i tla izgrađena
od starih glina i ilovine ili od granitnih stijena, a to je gotovo čitava Skandina­
vija, nemaju mogućnost obrane. Treba međutim naglasiti da kisele kiše nisu ne­
posredni uzročnik pomora riba, već samo instrument masovnog ubijanja. Naime,
iz poznatog norveškog prirodoznanstvenog projekta »Kisele kiše — i njihov utje­
caj na šume i ribe« proizlazi sljedeći zaključak: riba nije direktna žrtva kisele
kiše, ali osjetljivih vrsta poput lososa, pastrve, crvenoöke, piora i arktičke zlatovčice, padom pH vrijednosti populacije nazaduju, a zatim ugibaju radi izvjes­
nih kemijskih procesa koji se dešavaju u vodi posredstvom kiselih kiša. Istra­
živači su ustanovili da nižu pH vrijednost redovito prati povećana koncentracija
toksičnih metala kao što je živa, aluminij, olovo, cink i kadmij. Čini se da upra­
vo aluminij koji sa kopna dospijeva u vodu zadaje taj smrtonosni udarac, jer
je njegova toksičnost najveća kad p H vrijednost vode iznosi 5,0. Toksičnost teš­
kih metala raste sa stupnjem kiselosti vode — ako p H vrijednost iznosi 5 ili
manje, ribe ugibaju zajedno sa svojim predatorima i ostalim vrstama. Tako po­
činje proces osiromašenja n a vrstama, a nagle promjene u sastavu ihtiofaune
neminovno vode u ekološko propadanje vodenih sistema. Na kraju u ekosistemu
preživi po koja vodena buha i po koji par jegulja.
89
O djelovanju kiselih kiša na šume i šumska tla za sada se ne mogu dati pot­
puni podaci. Međutim dok norveški projekt govori o kiselim kišama kao posred­
niku u procesu ugibanja riba, njemačke studije ukazuju na kisele kiše kao di­
rektnog krivca za propast tisuće hektara crnogoričnih šuma. Jedno je sigurno:
posredstvom kiselih kiša oslobađaju se teški metali u tlu, a time raste i njihova
toksičnost. Ujedno kisele kiše ispiru kalcij i kalij i tako oduzimaju stablima ne­
ophodna hranjiva. Nedavno je ustanovljeno da se zakiseljuju i temeljne vode.
Kisele oborine prodiru kroz tlo u vodonosne slojeve zajedno sa oslobođenim teš­
kim metalima. U švedskoj pokrajini Bohuslan na zapadnoj obali, 49% ispitanih
bunara imalo je pH vrijednost ispod 5,5. Znanstvenici Švedskog instituta za pro­
učavanje zagađenja okoliša ustanovili su u mnogim vodovodima velike količine
bakra, cinka, pa i kadmija. Ova otkrića potvrdila su ono što su ljudi već ra­
nije primijetili: kućno posuđe od aluminija korodira, pitka voda imade loš okus,
a svjetlokosoj djeci nakon pranja glave, kosa pozeleni radi bakra u vodi. Uzga­
jivači peradi koja pije vodu iz vodovoda tvrde, da koke nose jaja sa vrlo slabom
i lomljivom ljuskom.
Znanstvenici strahuju da problem koji je tek djelomično objašnjen krije u
sebi nove i za sada nesagledive opasnosti. Sigurno je da su kisele kiše postale
jedan od najvećih problema ovoga stoljeća. Razmjeri ove svjetske pošasti nisu
potpuno sagledivi, a neizvjesno je i pitanje kada se može očekivati radikalno
rješenje ovoga zla. Dok se znanstvenici prepiru oko sporednijih pitanja, a odgo­
vorni organi ne reagiraju u očekivanju zaključnih činjenica, na sjevernoj hemis­
feri i u drugim dijelovima svijeta padaju i dalje kisele kiše. Očekivati slijedeću
kišu čija će pH vrijednost možda odgovarati limunovom soku ili octenoj kise­
lini nije nimalo ugodno.
Evropski program monitoringa nad zagađenjima atmosfere na velikim uda­
ljenostima postoji od 1977. godine. Ustanovljeno je da najveći dio sumpora koji
pada na evropske zemlje potječe iz drugih zemalja. Problem kiselih kiša je stoga
općenit, jer pojedinačne mjere koje poduzima pogođena zemlja ne mogu biti
efikasne.
Na savjetovanju eksperata u Salzburgu 1981. g. istaknuto je da danas posto­
je uređaji za pročišćavanje fosilnih goriva prije njihove upotrebe, kao i uređaji
za pročišćavanje otpadnih plinova. Pojedine tehnologije odsumporavanja sma­
njuju sadržaj sumpora za 95%. Savjetovanje u Salzburgu održano je u okviru
posebnog Programa, koji je na temu kiselih kiša pripremila Privredna komisija
OUN. Godine 1979. 34 zemlje potpisale su Konvenciju o atmosferskim zagađiva­
njima koja prelaze granice zemalja. Konvenciju je do sada ratificiralo 12 zemalja.
Ostali potpisi očekuju se uskoro, čime će Konvencija konačno stupiti na snagu.
Prema Biltenu Svjetske organizacije za zaštitu prirode
Ing. Drago Böhm
Republički zavod za zaštitu prirode, Zagreb
90
A U S T R I J S K I ŠUMARI O ZAŠTITI ŠUMA OD I M I S I J A
U 1983. G O D I N I
Austrijski časopis »ALLGEMEINE FORSTZEITUNG« u dva broja, 5. i 8.,
1983. godine sadrži članke o suvremenoj opasnosti za šume, o opasnosti od štetnih
plinova iz suvremenih tvornica t j . imisija. Br. 5. sadrži dio materijala sa skupa
Koruškog šumarskog društva, koji je održan 5. i 8. lipnja 1983. god. u Ossiach^i
nedaleko Beljaka (Villach-a) a br. 8. dio materijala sa »Austrijski šumarskog sku­
pa«, održanog od 15. do 18. lipnja 1983. godine u Gmundenu (pokrajina Salz­
burg).
Moto petog broja je indijanska poslovica
»Kad posljednje stablo padne,
posljednja kad bude ulovljena riba
i kad posljednja bude zatrovana rijeka,
spoznat ćeš,
da se novac ne može jesti.«
Slijede:
»Nekoliko misli o odumiranju šuma« (Koruško šumarsko društvo),
W. SCHUTT: Kisele oborine — evropski problem,
G. GLATZEL, E. SONDEREGGER i M. KAZDA: Utjecaj kiselih oborina na
šumsko tlo,
Helga KOLB: Meteorološki aspekti kiselih oborina,
E. DONAUBAUER: Štete od imisija u austrijskim šumama i
O b a v i j e s t o izdavanju plakata Austrijskog šumarskog društva o emisija­
ma i štetnosti emisija za šume. Plakat će biti višebojan, veličine 43 (visina) X 61
(dužina) cm.
Priloženo je i 9 fotografija u boji o izgledu stabala oštećenih od imisija.
Tema »Austrijskog šumarskog skupa« u Gmundenu bila je »ZAŠTITA ŠU^
MA — OBAVEZA SVIJU« uz akciju »OMLADINA ZA ŠUMU«. Prema »Allgemeine
Forstzeitung-u« na skupu su održani niže navedeni referati.
1. Predsjednik Austrijskog šumarskog društva dipl. Ing. WALTER PURRER
navodi u uvodniku lista da je na tom zasijedanju sudjelovalo oko 500 učesnika
iz svih krajeva Austrije, te iz inozemstva. Organizatori su bili Austrijsko šumar­
sko društvo i Šumarsko društvo za Gornju Austriju i Salzburg. Spomenuta te­
ma je obrađena predavanjima poznatih znanstvenika i praktičara. Parola »O b av e z a s v i j u « dobiva na značenju zbog sve većeg propadanja šuma, k a o posljedica za šumu stalnog zagađenja zraka, a koje ne mogu više spriječavati sa­
mo vlasnici šuma i šumari. Zaštita šuma od zagađenja zraka »moguća je samo
ako je društvo kao cjelina svjesno te problematike. Radi toga je na zasijedanje
bio pozvan i široki krug zainteresiranih osoba, koje u svom dnevnom poslu ni^
su zadužene za zaštitu šuma — kao što je to otprilike 3.000 članova šumarskih;
društava.
91
Kao završna akcija provedena je i akcija »Omladina za šumu«. Oduševlje­
nje školske omladine Gmundena pokazalo je da će to biti početak za mobilizi­
ranje omladine sa ciljem da zainteresira cijelu Austriju za spas šuma.
2. Prof. dr. RUPERT RIEDL (Zoološki institut Univerze u Beču) u članku
» E v o l u c i j a i s p o z n a j a « razmatra teoretske osnove predavanja »Čovjek i
priroda — Odakle dolazimo, kamo idemo« — održanom na ovom skupu (Str.
189—193).
3. Dr FRITZ TERSCH — (iz Šumarske sekcije Saveznog ministarstva za po­
ljoprivredu i šumarstvo i docent na Sveučilištu u Beču) održao je predavanje o
štetama u šumama. On iznosi mišljenje da na temu » Š t e t e u a u s t r i j s k i m
š u m a m a « inventura šuma prikazuje stanje austrijskih šuma, ali ipak ne obu­
hvaća sve štete, a pogotovo ne njihove uzroke. Zbog toga mora Savezno mifrristarstvo i Šumarski institut više voditi brige i više razvijati svoja iskustva o tim
štetama, a u okviru svojih personalnih i financijskih mogućnosti. On razmatra
štete na drvnim zalihama na stablima u '% — u gospodarskim i zaštitnim šu­
mama, te uspoređuje stanje 1961. sa stanjem iz 1970, te 1971—80. Kod toga za­
ključuje da su oštećenja u porastu. Razmatra štete od truleži, kao i ostale štete,
štete u mladićima i letvenjacima, te govori i o potrebi pravovremenog provođe­
nja proreda.
4. Dr. Dipl. Ing. GERHARD GLATZEL — (profesor Instituta za šumarskju
ekologiju Sveučilišta u Beču) obradio je na spomenutom savjetovanju temu
» U g r o ž e n o s t š u m e u s l i j e d š t e t n i h t v a r i u z r a k u « . Pojam »umi­
ranja šuma« objavljen u časopisu »Der Spiegel« prije otprilike godinu i pol upo­
zorio je milijune ljudi na zbivanja, koja su do tada zapažali samo stručnjaci.'
Gotovo dnevno masovni mediji donose nova obavještenja o štetama i nove h>i-<
poteze o mogućim uzrocima propadanja šuma. Nova oboljenja šuma mogu se
spoznati po raznim simptomima, naročito po promjenama na iglicama i razrjeđivanju — propadanju krošnje. Simptomi se ne mogu — prema prof. SCHUTT-'u
(sveučilište München) uvrstiti među nikakva poznata obilježja šteta. Mnoge obo­
ljele sastojine nalaze se i u područjima udaljenim od industrijskih postrojenja
s vrlo malom koncentracijom štetnih sastojina u zraku. Intenzivna znanstvenla
nastojanja da se ustanovi lanac abiotskih i biotskih uzroka oštećenja i zapaže­
nih simptoma nisu do sada donijela nikakav potpuni uspjeh.
Štetni sastojci iz zraka mogu biljkama i životinjama u ^ekosistemu škoditi
bilo izravno, bilo neizravno (indirektno) uslijed promjena svojstava tla. Izravni
i neizravni učinci (efekti) su povezani. Šumski ekosistemi su otvoreni sistemi, te
uslijed vanjskih utjecaja podliježu stalnim promjenama. Od kraja ledenog do­
ba — kao pionirskog stadija, najveći dio šumskih ekosistema razvio se do da­
našnje zrelosti. Na to je upozorio već prije 20 godina F. Hartmann. Uslijed kemijskih utjecaja na okoliš nastaju nagle promjene. U prirodnoj selekciji kod
otpornih genotipova — šumske sorte se ne mogu brzo prilagoditi novo nastalfoj
situaciji. Ako se tako dalje nastavi budućnost će pripasti biljkama kratkog vi­
jeka, koje se brže prilagođuju novim uslovima, a ne šumi.
Autor se pita, da li se šume još mogu spasiti? I kao optimist odgovara sa
»da«. Jela još nije izumrla, a mnoga tla se mogu oporaviti. Međutim opstanak
šuma ne ovisi samo od zbivanja u okvirima šumskog gospodarenja (šumarstva),
nego i izvan njega. Mjere za održavanje šuma su ovisne i od korisnika fosilnih
goriva, od zagađivača zraka i konačno od ljudi, politički odgovornih — koji po92
litički odlučuju, dakle od sviju nas. Autor vjeruje da se šuma ipak može spa­
siti.
5. Docent — dipl. Ing. dr. EDWIN DONAUBAUER (Institut za zaštitu šuma
Saveznog zavoda za šumske pokuse u Beču) obradio je temu » Š t e t e n a š u ­
mama biotskog porijekla«.
Vegetacija koristi ogromnom broju vrsta kao životni prostor i kao izvor
prehrane. Pod zaštitom šuma podrazumijevaju se nastojanja svih disciplina, ko­
je obuhvaćaju uzroke i posljedice djelovanja, te suzbijanje šteta u šumama (šu­
marska entomologija, fitopatologija itd.). Šume podliježu stalnoj dinamici, po­
jedine vrste drveća bivaju forsirane. Uzgojni koncepti se mijenjaju. I saznanja
se mijenjaju. Autor govori o štetnim insektima, kukcima, leptirima i nabraja ih
pojedinačno. Nadalje spominje i štete od truleži, uzrokovane i antropogenim
činiocima. Civilizacija i ljudsko blagostanje su u historijsko vrijeme uništile ve­
like — prije pošumljene površine zemlje. Ljudi današnjice ipak (ukoliko uži­
vaju u blagostanju) ugrožavaju pomalo svoj vlastiti okoliš. Biološka ravnoteža
je u prirodi sama od sebe uspostavljena, ukoliko to čovjek nepokvari; sprečava
se prenamnoženje štetnih insekata, te nije potrebno ni direktno kemijsko suz­
bijanje. Tako otprilike pišu mnogi novinari u štampi, a mnogi ljudi usvajaju
takvo mišljenje i smatraju da će se takva ravnoteža i u šumi ustaliti. U biotske
preventivne mjere ubraja se provođenje svih uzgojnih mjera, kao i izbor od­
ređenih vrsta drveća i njegove provenijencije, te neprekidna kontrola stanja šu­
ma. U okviru sprečavanja šteta ubraja se i uzgoj korisnih životinja — od čega
su u prvom redu poznate ptice i mravi. — Ipak je pretežni dio šuma na zadovolj­
stvo sviju zdrav, a naša je zadaća da ih talkvim i održimo.
6. Dipl. Ing. RUPERT WEISS (direktor šuma Salzburg-a) održao je na pred­
metnom skupu predavanje na temu: » Š t e t e o d t u r i z m a « . Uspoređujući
ugrožavanje šuma od kiselih kiša i onih šteta, uzrokovanih turizmom, ove po­
sljednje s u bitno manje. Kad je 1. siječnja 1976. stupio u Austriji na snagu novi
Zakon o šumama, dnevna štampa se usredotočila na tzv. »Otvaranje šume«. Po
novom Zakonu je korištenje šume u svrhu odmora određeno kao pravo. Ipak
je zabranjeno zalaženje u kulture do 3m visine, na površine koje služe kao po­
strojenja šumskih pogona, te u zabrane. Podizanje šatora, jahanje, kampiranje,
kao i vožnja šumskim cestama dozvoljeni su samo uz suglasnost vlasnika šu­
ma. Pravi oporavak može čovjek naći samo u zdravom, ekološki netaknutom
životnom prostoru — u šumi. A često je šuma ugrožena od industrijski razvijenog
turizma. Novi Zakon o šumama, kroz »otvaranje šuma« upravo upućuje na šumu
kao mjesto oporavka i odmaranja. Ipak se u zadnjih 10 godina godišnje krči
preko 200 ha šuma u sportske svrhe (prvenstveno za staze za skijanje), a spe­
cijalno u pokrajini Salzburg.
Ipak izletnici često smetaju, odnosno počinjaju štete vlasnicima šuma. Do­
gađa se da izletnici — možda i iz neznanja — krše zakon, te dolazi do pritužbi
od vlasnika šuma. To čine i oni koji traže gljive ili jagode, a često uznemiruju
i visoku divljač u šumi. Manja su oštećenja šumskog posjeda po izletnicima kao:
struganje kore, kidanje vrhova i grančica, kao i oštećivanje ili trganje biljaka,
te oštećivanje uređajnih i graničnih oznaka. No to se još događa u podnosivim
okvirima.
Zagađivanje šuma po izletnicima raznim otpatcima od lima, najlona i pla­
stike, jedva da utječe na proizvodnju drveta, ali i o tome moraju vlasnici šu93
m a voditi brigu. Uklanjanje tog otpada iz šuma prepušteno je u većini slučaje­
va vlasnicima šuma, iako bi to po zakonu bila dužna učiniti općina. Zadnjih go­
dina postoje uspješne akcije za odgajanje pučanstva za više čistoće i reda u
šumi. Kod toga sudjeluju sva moguća udruženja sa ciljem da očiste šumu od
otpada.
Zakon o šumama, nadalje, zabranjuje loženja vatre u šumi kao i u opasnoj
zoni svima koji nemaju za to ovlaštenja. Usprkos te zabrane broj šumskih po­
žara je znatan. Podaci za 1981. g. govore »samo« o jednoj oštećenoj površini od
124 ha, te 349 slučajeva šteta, uzrokovanih šumskim požarima. Od toga je 249
požara ili 71% nastalo uslijed nemara ili nepoznatih uzroka. Godina 1976. bila
je poznata kao sušna, te je te godine u Austriji uništeno od šumskih požara 357
ha gospodarskih šuma i 116 ha zaštitnih, dakle ukupno 473 ha. Ukupno je te go­
dine bilo 547 požara, od čega 450 ili 82% iz nemara ili od nepoznatih uzroka.
Ipak, po mišljenju autora, najveće štete u gospodarenju šumama nastaju od
prekomjernog i nekontroliranog otvaranja šume za svrhe alpskog skijaškog spor­
ta.
7. Pretsjednik Austrijskog šumarskog društva Dipl. Ing. WALTER PURRER
iz Graz-a obradio je temu » Z a š t i t a š u m a — o b a v e z a z a s v e « i iznio
zaključke n a temelju održanih referata i diskusija.
Velik dio šteta u šumi nije danas više uvjetovan o gospodarenju sa šumama
i može se ukazati n a tri oblasti na koje šumarstvo jedva da ima utjecaja. To
su štete od zagađenja zraka, štete od turizma u širem smislu i na kraju na ve­
likim područjima štete od prevelikog brojnog stanja divljači.
Predavanja na skupu austrijskih šumara pokazala su da štete koje su vid­
ljive u austrijskim šumama, a još više opasnosti, kojima su šume izložene, da­
leko prelaze uski krug šumarstva. Čovjek živi u industrijaliziranom umjetnom
svijetu, u kojem tehnika prevladava, a krajolik i šuma čine samo pozadinu i
okvir toj slici. Živi se u jednom tehniziranom svijetu, a to je ozbiljno optereće­
nje za odnose između čovjeka i okoline, između čovjeka i prirode, te čovjeka
i šume.
I gospodarenje šumama može uzrokovati štete. Šumama se već stoljećima
gospodari, no zadnjih desetljeća je to gospodarenje intenzivno. Drvo postaje sve
traženija sirovina. Iz osnovnog principa potrajnosti proizvodnja drva uspostavlja
ie ravnoteža između upotrebe (iskorišćavanja) drveta, pomlađivanja šuma i dalj­
njeg uzgoja šuma. Zakoni o šumama koji su stari više od 100 godina imaju
za cilj u gospodarenju uglavnom potrajnost, održavanje i iskorišćavanje šuma
i sprečavanje šteta. Ali uprkos tome i gospodarenju šumama mogu se uzrokova­
ti štete, a pred time ne smiju zatvarati oči niti šumari niti vlasnici šuma.
Zahtjevi za očuvanje šuma od za šumu štetnih zagađenja zraka
Na ovom skupu austrijsko šumarsko društvo o rješavanju problema zaga­
đenja zraka izjasnilo se ovako: Zaštita šuma i zaštita okoline s jedne strane i
priveda s druge strane sukobljavaju se ondje, gdje postoji mišljenje da su bolesne
šume i bolesna okolina nesumnjivo posljedica održavanja »zdrave« privrede.
Zapaženo je širenje šteta od imisija u šumama. Stoga Austrijsko šumarsko dru­
štvo hitno traži da se poduzmu slijedeće mjere:
94
a) Korišćenje takvih energenata, koji uzrokuju najmanje štete. Smanjivanje
količine sumpora (u lož-uljima), iz sredine 80-tih godina na stanje iz 70-tih godina
nije dovoljno,
b) smanjivanje graničnih vrijednosti emisija i imisija,
c) stvaranje koncepta za izmjenu i prestanak rada svih starih postrojenja,
koja ne drže korak s graničnim vrijednostima emisija,
d) pomaganje takvih mjera putem fonda za zaštitu okoline,
e) isključivanjem onih štetnih tvari, na koje se do sada malo pazilo kao što
su npr.: dušični oksid, klorovodik, amonijak, ugljični dioksid, oksidanti, prašina,
teški metali, te rastopljene soli, kao mjere predostrožnosti za zaštitu prirode,
f) propisivanje ugradnje aparata za trajno registriranje kod svih emitenata,
te obavezno objavljivanje tih podataka mjerenja,
g) uspostavljanje mreže mjerenja i nastavno izrada katastra za emisiju i imisiju, uz obaveznu kontrolu na temelju zakona i propisa,
h) uspostava i forsiranje plana za istraživanje kompleksa pitanja s tim u
vezi.
Austrijsko šumarsko društvo je uspjelo u ovaj skup uključiti i širu javnost.
Ako se uspije uvjeriti da je sprečavanje šteta obaveza za sve, tada i šumari i
vlasnici šuma moraju preuzeti na sebe dio tih obaveza i odgovornosti.
8. Dr. PETAR KAR iz Vocklabruck-a obradio je temu » A k c i j a — o m l a d i ­
n a z a š u m u « . U okviru skupa u Gmundenu, na kojem su učestvovale brojne
osobe iz politike, privrede, uprave i školstva, organizirana je i školska omladina
iz Gmundena s postavljenim planom rada od predavanja do praktičnog -rada.
Učestvovali su učenici 8. razreda (14 godina), a punu podršku tome dalo j<e na­
stavno osoblje. Oduševljenje omladine, da podnese dio odgovornosti za spas šu­
ma, bilo je veliko. I to svjedoči, da će se odgoj omladine kretati u pravilnom
odnosu prema šumi.
9. 0 ovom skupu opširno su, uz brojne fotografije, obavještavali i austrij­
ski dnevni listovi i tako upozoravali i najširu javnost o propadanju šuma u nji­
hovoj domovini.
Drago Hanzl,
dipl. inž. šum.
Slavonska Požega
^
^
95
KNJIGE I ČASOPISI
ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA
II izdanje, 2. svezak,
Zagreb, 1983.
Krajem prošle, 1983. godine, Ured­
ništvo je predstavilo i drugi 'svezak dru­
gog izdanja Šumarske enciklopedije.*
Drugi svezak u kojem su obrađene na­
tuknice od Grad. do Pl. na opsegu od
730 stranica s oko 83.000 redaka; 30»/o
od toga su ilustracije s više od 700 slika,
tehničkih nacrta i drugih crteža. Izvan
paginacije u ovom svesku nalazi se i 16
stranica priloga u boji, 6 stranica u crno-bijeloj tehnici, te 6 geografskih kara­
ta. U ovom svesku obrađeno je 675 na­
tuknica ili 86 više nego, u granicama
i'stog alfabetara, u prvom izdanju. Po­
većanje broja stranica nije posljedica
samo povećanja broja natuknica nego i
opširnijim prikazima nekih natuknica obrađenih i u prvom izdanju Enciklope­
dije.
Što je novo u ovom u odnosu na
prvo izdanje? Tu su kraći prikazi kao
biografije mlađih stručnjaka, opisa no­
vih vrsta kao npr. još dva hrasta kitnjaka
(balkanskog i transilvanskog),
hrasta drmun i hrasta gradun (oba na
Kraškom području), Alšinerovog negnjila itd., ali i dužih, cijelih rasprava.
Za šumara uzgajivača to je nova na­
tuknica h o r m o n i , od kojih su neki
neophodni i za proizvodnju sadnica vege­
tativnim načinom.
Hormoni pospješuju rasten je, izaziva­
ju cvjetanje ali i koče razvoj biljaka
(herbicidi). Međutim »široka i često ola­
ko shvaćena primjena umjetnih biološ­
kih vrlo aktivnih tvari uzrokovala je i
mnogo ekoloških problema« upozorava
* Prvi svezak drugog izdanja dovršen j e 1980.
godine — Vidi i Šumarski list br. 3—4/81., str.
187.
96
Enciklopedija odnosno autor teksta prof.
Z. Devide.
Nova natuknica p e s t i c i d i obrađe­
na je na devet i pol stranica od 4 auto­
ra. Nakon uvoda slijedi prikaz insektici­
da (općenito, probavni, dodirni, dišni, sistemici, primjena), zatim aviokemijsko
suzbijanje insekata u šumama, feromoni,
rodenticidi, herbicidi i arboricidi.
Posebno navedimo i natuknicu k a r ­
t o g r a f i j a . Uz tekstovni dio nalazi se
i »karta« sekcija specijalki za SFRJ mje­
rila 1:100 000, 1:200 000 i 1:500 000, što će
vrlo dobro doći u slučaju narudžbi po­
trebnih specijalki. »Karta u različitim
mjerilima«, u boji, vrlo dobro će poslu­
žiti za one koji se upoznaju s mjerilima
karata tj. već od učenika osnovnih ško­
la.
Niz natuknica iz I izdanja je dopu­
njen i prerađen kao npr. klima i klima­
tologija, meteorologija, krš, park, da ih
je gotovo nemoguće uspoređivati. To je
osobito izraženo s nekim natuknicama s
područja drvne industrije. Tako su pot­
puno prerađene natuknice ljepila, pila­
ne, piljenje, ploče i stolarstvo.
U ovom izdanju Š. E. natuknica lje­
pila prerađena je, kao natuknica l i j e p ­
l j e n j e , od nepune 3 stranice u prvom
izdanju na 10 stranica. Prikaz p i l a n a
zauzeo je 14 stranica (prije 7), p i l j e ­
n j e 18 stranica (prije 8), p l o č e čak
50 stranica prema prijašnjih 5,5. Ploče
su obrađene kao slojevito drvo (furnirske ili šperploče, stolarske ili panelploče), i kao ploče od usitnjenog drva (ive­
rice i vlaknatice — lesonit, fazer-ploče),
MDF ploče i lake građevinske ploče, tj.
ploče iz drvne vune vezane cementom.
Na 4 stranice sitnog sloga obrađeno je
i »projektovanje tvornica furnirskih i
stolarskih ploča«. Također je i natukni­
ca »stolarstvo« iz I izdanja promijenila
naziv u n a m j e š t a j i povećana sa 14
na 53 stranice. Stoga se s pravom u pri­
kazu ovog sveska Š. E. na promociji ka­
že, da »drvni tehnolozi time dobivaju
svoj priručnik, pa i više od toga: svoj
iscrpan u d ž b e n i k . «
U ovom izdanju u natuknici »krš«,
(kras, kras, karst)« dodana je i termi­
nologija za dio karakterističnih oblika
karbonatnih stijena, kraških stijena. Dio,
jer nisu obuhvaćene na pr. škrape, pa
vrtače i dr. Na konstataciji da »osim
općenito
raširenog
narodnog
naziva
»krš«, u sjevernim hrvatskim čakavskim
krajevima postoje toponimi Kras i Krasica« dodajem, da u okolici Imotskog
narod riječ »kras« upotrebljava za pre­
djele sa izrazitijom pokrovnošću kame­
na. U ovom izdanju novim tekstom pri­
kazana je vegetacija, a tekst o izboru
vrsta za pošumljavanje sveden je na
desetak redaka »pošumljavanja golih ka­
menjara« koje ima »prvenstveno zaštit­
nu a manje gospodarsku svrhu, glavni
cilj uspostave prvobitne ravnoteže i samoobnove šume«. Smatram, da je u da­
našnje doba, u doba u kojem se po­
stavlja zahtjev za gotovo sve, a ne sa­
mo neposredno privredne investicije, tre­
balo dodati i rečenicu, radi laika, da i
zaštitna uloga šuma ima gospodarsku vri­
jednost (za turizam i dr.). Međutim i na kr­
šu ima dosta kamenjara na kojima se mo­
že uzgojiti i proizvodna šuma — od pio­
nirskih vrsta — borova, (pa i uz primje­
su čempresa) već s prorednim materija­
lom, deficitarnim
celuloznim
drvom,
itd. Skraćena je i »povijest radova na
pošumljivanju krša«, ali je dodan po­
datak o Fondu za pošumljivanje krša
(između dva rata) te neke ustanove u
novoj Jugoslaviji sve do SlZ-a u Hrvat­
skoj. Izostavljeni su iz I. izdanja i pri­
kazi o gospodarskom podizanju krša, o
planiranju radova, o tehnici pošumljivanja i njege kultura.
Za p a r k o v e , koji su obrađeni na
12 stranica i prikazani na dvije stranice
u boji, Z. P o t o č i ć kaže: »koliko nam
je poznato, to je u nas prvi cjelovit pri­
kaz parkovne arhitekture od najstarijih
vremena do danas«. Zainteresirani će
naći i navedenu dosta brojnu literaturu
kako na našem, tako i na stranim je­
zicima. K tome treba dodati i tekstove
općenito o nacionalnim parkovima (jed­
na stranica u ovom, naprama desetak
redaka u prvom izdanju Š. E.), pa o
park-šumama i, u trećem sve'sku, prirod­
nim parkovima.
Pod natuknicom »N a r o d n o o s 1 ob o d i 1 ač k a
borba«
prikazana je
»organizacija i rad šumarskih ustanova
na oslobođenim teritorijima za rata
1941—1945.« uz popis narodnih heroja,
poginulih i umrlih u NOB-i, te žrtava
fašističkog terora 1941—1945. šumara,
lugara, šumskih i drvodjelskih radnika.
Od 12 foto priloga u boji (na 16 stra­
nica) za praksu od posebnog su intere­
sa oni o štetnicima hrasta, štetnika štet­
nicima jele i ishrani bilja (vidljivih sim­
ptoma nedo'stataka pojedinih hraniva,
sve originali). Od geografskih karata u
boji su vegetacijska karta Hrvatske, fitogeografskog rasčlanjenja
Jugoslavije,
već spomenuta kartografija, Köppenova
klasifikacija klime, klimatskozonska ve­
getacijska područja krasa i petrografska
karta Jugoslavije, »originalnu, još nigdje
objavljenu« (Z. Potočić).. No time ni'su
iscrpljeni kartografski prilozi, jer ih ima
iu crnobijeloj tehnici kao npr. područja
rasprostranjenosti glavnih tipova poten­
cijalne vegetacije u Istri, klimatski tipo­
vi Hrvatske prema Thornthwaitovoj kli­
matskoj klasifikaciji, i dr.
Možemo zaključiti, da već letimičnim
listanjem uočavamo vrijedne prinove u
ovom, drugom, izdanju nastavka Šumar­
ske enciklopedije i smatramo da bi se
trebala naći u svakoj šumarskoj i drvoprerađivačkoj organizaciji i u društve­
nim prostorijama tih organizacija, kako
bi bilo omogućeno svakom radniku da
od vremena do vremena »priviri« u nju,
odnosno da bude sastavni dio stručnog
obrazovanja i upoznavanja struke u ko­
joj radi.
O. Piškorić
(
)7
ŠUMARSTVO
God. XXXV br. 5—6.
i god. XXXVI br. 2.
1.
Broj 5—6. XXXV. godišta (u 1982.
god.) ŠUMARSTVA posvećen je, kako se
naglašava u Reći Uredništva, 40. godiš­
njici Revolucije i 35. godina izlaženja
ovog časopisa, organa Saveza inženjera
i tehničara šumarstva i industrije za pre­
radu drveta SR Srbije. »Šumarstvo Sr­
bije«, na'stavlja se u uvodniku, »u tom
periodu beleži zaista dinamičan razvoj,
sa karakterističnim prelomnim tačkama
i značajnim poduhvatima koji su iz os­
nova izmenili pogled na šumarstvo i po­
ložaj struke u društvu. Iz tih razloga
bilo je neophodno, da se kritički oceni
pređeni put . . . pa je i koncepcija jubi­
larnog dvobroja »Šumarstva« bila temat­
ski unapred određena«. Za ostvarenje
zamišljene koncepcije Redakcija je obra­
de pojedinih tema povjerila određenim
autorima, što je kasnije »iziskivalo og­
romne napore Redakcije u realizaciji za­
misli«. Ti napori su bili u zakašnjenju
dostave rukopisa s posljedicom znatnog
zakašnjenja izla'ska ovog jubilarnog bro­
ja (mjesto krajem 1982. godine izašao je
u 1983.). A rukopis »prikaz razvoja in­
dustrije« uopće nije ni stigao."
Osvrt na minulo razdoblje obrađeno
je u člancima: R. Đ e k i ć, B. T o š ov i ć i D. N i k o l i ć : Razvoj šumar­
stva SR Srbije u periodu 1945—1980.
(str. 7—40).
S. V l a t k o v i ć : Razvoj šumarstva
SAP Vojvodine u periodu 1945—1980.
(str. 41—58),
D. S i m e u n o v i ć i G. D u k i ć :
Šest decenija Šumarskog fakulteta u Be­
ogradu (str. 59—90),
D. M i r k o v i ć : Stanje kadrova u
šumarstvu (str. 91—96),
* To nije osamljen slučaj, pa se i Uredništvo
»Revue forestiere francaise« tuži, da s istih raz­
loga nije moglo u cijelosti ostvariti koncepciju po­
sebnog broja Revije, 1981. godine, s temama o
»uzgoju šuma listača«.
98
M. J o v a n o v i ć : Institut za šumar­
stvo i drvnu industriju u razvoju šu­
marstva Srbije ('str. 97—108),
V. G u z i n a i J. M a r k o v i ć : Do­
prinos Instituta za topolarstvo šumar­
skoj nauci i praksi (str. 109—124),
I. J a k o v l j e v i ć , D. D r e n i ć i
Z. S i m i ć : Rad i razvoj Srednje šu­
marske škole u Kraljevu (str. 125—142),
Ljiljana V a s i l j e v i ć
i D. I v e t i ć : 25 godina obrazovnog centra »Mom­
čilo Popović Ozren« u Beogradu (str.
143—156, Centar za obrazovanje za drvoprerađivačku struku zanimanja od II
do V stupnja, a od šk. god. 1982/83. i
za zanimanje III i IV stupnja tehničara
za ozelenjavanje naselja, uređenje pre­
djela i za cvjećarstvo),
V. P e t k o v i ć : Doprinos vodoprivrednih organizacija ukupnom pošumljavanju u Srbiji (str. 157—168), te
B. S t o j k o v i ć i Ružica S t o š i ć :
Dve decenije »SIMPA« ('str. 169—186,
»SIMPO« je industrija pokućstva, jastu­
ka, tapetarije i dekorativnog sukna u
Vranju).
Ovaj svezak »Šumarstva« sadrži i
članke:
A. M i l o v a n o v i ć : Sastanak posle
pedeset godina od upisa na fakultet (upisalo se 140 studenata, a diplomiralo
93, od kojih 23-jica nisu više živi; prilo­
žen je i popis svih diplomiranih),
J. S t o j a n o v i ć :
Učešće šumar­
skih stručnjaka i studenata šumarstva u
NOB (s popisom istaknutih ili stradalih
tokom rata),
M. S i j a n : Bibliografija radova u
»Glasniku« Šumarskog fakulteta.
Objavljen je i niz fotografija brojnih
autora na čelu s nestorom šumarske fo­
tografije Stevanom K o l a r e v i ć e m , a
praznine su popunjene vinjetama, već
pokojnog, dra Milorada G 1 i š i ć a.
Prvi članak u br. 2/83. je B. J o v anovića,
Lj. S t o j a n o v i ć a
i N.
J o v i ć a : Neka razmatranja i termini
u vezi prevođenja niskih i degradiranih
šuma u viši uzgojni oblik. Osnovna je
postavka autora, da »je pri melioraciji
degradiranih šuma, kao i pri podizanju
novih šuma (kultura), potrebno voditi
računa o štetnosti i opasnosti proizvolj­
ne, ekološki nedopustive zamene vr"sta i
stvaranja monokultura. Pogotovo kada
se od lišćarskih, mešovitih zajednica
(postklimaks), koje po prirodnoj sukce­
siji dolaze posle četinara (preklimaks) i
na boljim zemljištima od ovih — ide
obrnutim putem, pa se radi momentalne
ekonomske koristi, nanose duboke i traj­
ne ekološke štete šumi«.
Stoga »pre nego se poduzimaju bilo
kakve mere, u bilo kojoj devastiranoj
šumi ili goleti, treba upoznati njenu pro­
šlost — pre svega ishodnu fitocenozu i
i'shodno zemljište, njihovu promenu (re­
gresivnu sukcesiju) i njihovo današnje
stanje«. Međutim, kao svako pravilo ta­
ko i ovo ima iznimaka, a to je Kraško
područje. Obnova šumske vegetacije na
golom kršu ili jače degradiranim a dendroflornim elementima obraslih površi­
na bez alepskog i crnog, pa i primor­
skog bora, u cilju podizanja boljih sastojina gotovo je nemoguća. Uspjeh sad­
nje (ili sjetve sjemena) listača do sada
je bio vrlo dubiozan ne zato što se ne
bi primile (sjeme niklo), nego što biljke
tijekom nekoliko godina iščeznu. Boro­
vi, naprotiv, ne 'samo da se održe nego
se danas šire i na susjedne površine. No
nakon jedne generacije borova, u staro­
sti od 50—60 godina na sječinama (npr.
poslije rata na Čičariji) ili u prorjeđenim sastojinama (na Kamenjaku u Istri)
podiže se sastojina listača, crnog jasena,
bijelog i crnog graba, pa i hrasta prirod­
nim načinom.
Autori su predložili i nazive (termi­
nologiju) za pojedine načine obnova sa'stojina i to:
— k o n v e r z i j a je prevođenje izdanačke (niske) u visoku šumu odgova­
rajućim uzgojnim mjerama p r i r o d n e
obnove,
— r e k o n s t i t u c i j a je obnova sa­
stojina, sjetvom ili sadnjom, i s t o m ili
i s t i m v r s t a m a koje su sačinjavale
prethodnu šumu,
— supstitucija je p o t p u n a
za­
m j e n a v r s t e ili v r s t a prethodne
šume,
— rekonstrukcija
je
obnova
šume uz 'stanovitu z a m j e n u
ranije
ili r a n i j i h v r s t a , npr. da se pri­
jašnja šuma kitnjaka obnavlja sjetvom
žira na bolje očuvanim dijelovima, a cr­
nim borom na jače degradiranim.
Ostali su članci:
M. J o v a n o v i ć
i N.
Teržan:
Hemijski sastav drveta plantažnih topo­
la,
M. M a t o v i ć :
Reliktna zajednica
Pančićeve omorike (Erico picetum ornoricae mixtum) u kanjonu Mileševke,
Gl. M a c a n : Rezultati pošumljavanja goleti i ostvareni troškovi u zavis­
nosti od tehnologije rada na objektu
»Ravnine« u šumi »Goč — Gvozdac« (korišćenjem mehanizacije smanjuje se po­
treba živog rada do 76htt/o, a direktni troš­
kovi do 58%, ovisno o vrsti mehaniza­
cije).
U »Prilozima
ljeno je:
i saopćenjima«
objav­
Ljubisav M a r k o v i ć : Zavisnost kva­
liteta semena crnog bora od dužine ču­
vanja u konzervisanom stanju,
Aleksandar M a n č i ć : O jednoj mo­
difikaciji Lindstromovog metoda za pro­
storno istraživanje korenovog sistema,
Milutin S i m o n o v i ć : Predlog za
dopunu oznaka jedinica za mehanički
rad i moment sile, odnosno moment
sprega,
Milivoje M i h a i l o v i ć :
Izletnička
šuma Baba Velka, okosnica Titovog ga­
ja,
Stojan
Evtimov:
Pošumljavanje
goleti i pojava prirodnog podmlatka cr­
nog bora u okolini Bosilegrada,
99
Svetislav V l a d i s a v l j e v i ć :
Dra­
gutin Kralovec — Josipović i
Nenad S i m i ć : Pančićeva nagodba sa
POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO
Godište XXIX, br. 2.
Titograd, 1983.
Od osam članaka tri su šumarska:
T r i n a j s t i ć , I.: Termofilne šume
jele sa crnim grabom as. Ostryo-abietetum (Fukarek) Trinajstić, ass. nov. na
planini Biokovo u Hrvatskoj,
D u b r a v e c, K. i T r i n a j s t i ć , I.:
O komparativno anatomskim istraživa­
njima istočnojadranskih populacija vrste
Phillyrea angustifolia L.,
J o v a n č e v i ć, R. i J o v o v i ć, M.:
Fenološka istraživanja na nekim vrsta­
ma hra'sta u Polimlju.
Postojanje jele na Biokovu, srednjedalmatinskoj planini s maksimalno viso­
kim vrhom Sv. Jure od 1762 m, zabilje­
ženo je u literaturi prije 152 godine (F.
P e 11 e r : Botanischer Wegereiser in der
Gegend von Spalato in Dalmatien, Zara,
1832.), a narodu je, dakako, bila poznata
od vajkada. Petter navodi i narodni na­
ziv »jela« ali i »zapni, luč«. Detaljnije je
istraživana u naše vrijeme (Horvat, Ku­
šan, Klapka, Radić), a sada eto i rezul­
tata istraživanja dra T r i n a j s t i ć a.
Trinajstić je istražio fitocenološko-tipološku pripadnost jelovih sastojina na
Biokovu (koja se nalazi samo na njego­
vim 'sjevernim stranama) i utvrdio da
izgrađuje dvije šumske zajednice: Rhamno-Abietetum i Ostryo-Abietetum. Prva
asocijacija je jednaka jelovim asocijaci­
jama na hercegovačkim i crnogorskim
planinama i opisao ih FUKAREK (1958),
a drugu je od prve diferencirao i u ovom radu prikazao TRINAJSTIĆ. Prva
se nalazi na nadmorskim visinama izme­
đu 1400 i 1600 met. na strmim policama
i u pukotinama stijena, a druga na nad­
morskoj visini oko 900 met. (među osta­
100
lim i lokalitet Kaoce, gdje je svojedobno
bila podignuta i lugarnica, i dr.).
As. Ostryo-Abietetum (Fukarek) Tri­
najstić na Biokovu izrazito je termofilna
zajednica, jer 'se na svih pet prikazanih
snimaka nalazi i crni grab, crni jasen,
maklen (Acer monspessulanum) i jese­
nja šašika (Sesleria autumnalis).
Nije li vrijeme, da se jela na Bio­
kovu istraži i sa šumsko-uzgojnog stano­
višta kako bi se riješila dilema, da li bi
je bilo vrijedno koristiti za proširenje
sadašnjeg njenog areala, da li je vrsta
koja bi mogla poslužiti za »očetinjavanja« bar dijela biokovskih šuma.
S drugih područja su ovi radovi:
O g n j e n o v i ć , F. ct al.: Stanje i
razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori,
K a r a m a n , S.: Tri slabo poznate
podzemne Niphargus vrste (Fam. Gammaridae) iz Jugoslavije (na engleskom
jeziku),
E r b e n , R.: Kvalitativni sastav kolnjaka (Rotatoria) u obraštajnim zajed­
nicama krških rijeka u Hrvatskoj,
J o v a n č e v i ć, R.: Medonosne bilj­
ke iz familije gaveza (Boraginaceae) u
Polimlju,
E r b e n , R. i B e a d e r, B.: Djelo­
vanje kumena, acetona i akrilonitrila na
rakove Asellus aquaticus L. i Gammarus
fossarum Koch) (Isopoda, Amphipoda).
Iz članka Ognjenovića saznajemo, da
se u Crnoj Gori od 1962. do 1982. godi­
ne stalno smanjuje broj ovaca, konja i
volova, a rastao je broj svinja i poseb­
no peradi (od 289 000 u 1962. na 736 509
komada 1982. godine). Broj krava s
86 000 1962. god., u 1972. godini smanjio
se na 83 054 komada, a do 1981. pora­
stao na 121114 komada. K o z a nema
u proizvodnim planovima!
U ovom broju je nekrolog Dr Tomašu T o m a š e v i ć u
(1908—1982), glav­
nom republičkom inspektoru za veteri­
narstvo u m., »jednom od prvih Crno­
goraca«, koji je 1936. godine diplomirao
na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.
O. Piškorić
IN MEMORIAM
ADOLF ŠERBETIĆ,
dipl. inž. šum.
Životni put Adolfa Šerbetića započeo
je u Rogatici (Bosna) 11. XI 1895. godi­
ne u obitelji obrtnika — puškara. Os­
novnu školu polazio je u Glamoču, Sa­
rajevu i Jajcu, a realku u Banja Luci.
Srednju školu završava ispitom zrelosti
1914. godine i iste jeseni upisuje na teh­
nički fakultet u Beču. Student je bio
kratko vrijeme, jer je krajem i'ste godi­
ne unovačen i od 1. I 1915. do 30. IX
1918. godine nalazi se u tzv. »bosanskohercegovačkoj regimenti«, koja je rato­
vala na Balkanu i u Italiji. Vrativši se
iz vojske zapošljava se, najprije na že­
ljeznici, a zatim, od 1. I 1919. u podu­
zeću »ELEKTROBOSNA« u Jajcu, gdje
ostaje do 30. XI 1920., kada prelazi na
Poljoprivredno-šumarski fakultet u Za­
grebu upisavši studij šumarstva. Diplo­
mira 1923. godine, dakle za tri, umjesto
četiri godine, koliko je po propisu tra­
jao normalan studij.
S radom u struci počinje 8. XII 1923.
godine u Šumskoj upravi u Olovu, da
ubrzo preuzme i dužnost šefa (upravite­
lja) iste. Iz Olova premješten je u Livno a ubrzo, 1925. godine, u Bugojno. Iz
Bugojna premješten je 1927. godine Šum­
skoj upravi u Fojnicu, gdje, kao i u pri­
jašnjim mje'stima, uz poslove upravite­
lja Šumske uprave vrši i dužnost šumar­
skog referenta u kotaru (srezu). Nakon
dvije godine, u drugoj polovici 1927. go­
dine, premješten je za upravitelja Šum­
ske uprave u Busovači, gdje ostaje do
rujna 1935., do premještenja u Direkciju
šuma u Sarajevu, za šefa režijskog poslo­
vanja. Potkraj 1940. godine imenovan je
ravnateljem (direktorom) Ravnateljstva
šuma u Mostaru, na kojoj dužnosti os­
taje samo do svibnja 1941. godine, kada
je postavljen za generalnog direktora
Šumsko-industrijskog poduzeća »ŠIPAD«
u Sarajevu, gdje ostaje do kraja rata
1945. U »ŠIPADU«, Šerbetić uz redovnu
dužnost u Direkciji šuma radi zapravo
od rujna 1939. godine kao član uprav­
nog ili nadzornog odbora.
U času Oslobođenja Šerbetić se zate­
kao u Zagrebu i dolazi u Ministarstvo
šumarstva za rukovoditelja građevinske
grupe. Iz ovoga prelazi u Ministarstvo
drvne industrije i, kasnije, u Generalnu
direkciju drvne industrije. Kada je 1954.
godine, za potrebe projektiranja u šu­
marstvu i drvnoj industriji, osnovana
radna organizacija »PROJEKTNI BIRO«,
Šerbetić je postavljen za direktora odak­
le 1956. godine odlazi u mirovinu. Me­
đutim odlaskom u mirovinu ne prekida
s radom, jer če'sto svraća u Biro bivšim
suradnicima, da im po potrebi pomogne
101
u rješavanju pojedinih projektnih ili or­
ganizacionih problema. Za svoju struč­
nost Adolf Šerbetić dobiva status priz­
natog stručnjaka i priznanje od Šumar­
skog fakulteta u Zagrebu, gdje mu je,
1959. godine, povjerena nastava iz pred­
meta »Projektiranje drvno-industrijskih
pogona«.
Kako vidjesmo iz opisa toka službo­
vanja, Adolf Šerbetić znatan dio svoga
stručnog djelovanja uložio je na poslo­
vima i'skorišćivanja šuma u vlastitoj re­
žiji. Neposredno iskorišćivanje šuma, tj.
sječa, izrada sortimenata i izvoz drva sa
sječina po šumskoj upravi, iako u skrom­
nim razmjerima, datira još iz doba
Austro-ugarske, točnije austrijske vlada­
vine, jer su Bosna i Hercegovina, i na­
kon okupacije 1878. i nakon aneksije
1908., bile priključene austrijskim pokra­
jinama, odnosno podvrgnuta neposredno
Beču. Austrijske vlasti su odmah obra­
tile najveću pažnju do tada gotovo ne­
taknutom šumskom blagu Bosne kako
hrastovim šumama u nižim područjima,
tako i bukovim, jelovim i smrekovim
prašumama odnosno crnoborovih sastojina. Ubrzo nakon okupacije, Austrija
osniva katastar zemljišta i procjenjuje
šume (crnoborove čak stablimičnim pre­
mjerom*), a njihova eksploatacija bila
je pravi, kako stručni, tako i tržišni iza­
zov onog vremena. Velike drvne mase i
jeftina radna snaga omogućili su kon­
kurentske cijene drvnih sortimenata na
evropskom tržištu, te 'su tamošnji šumoposjednici i drvno industrijalci oštro na­
stupili protiv »bosanske opasnosti« (bos­
nische Gefahr). Uz prodaju drva na pa­
nju, vlasti uvode i rad u vlastitoj režiji
u dvije šumarije, u Busovači i u Vitez-Han Kumpaniji. Tako Šerbetić u Šuma­
riji Busovača zatiče već uhodano režijsko poslovanje, ali on pronalazi metode
poboljšanja rada. Između ostalog gradi
*
skom
još i
bala,
Procjena crnoborovih sastojina u višegiadpodručju obavljena je oko 1905. godine, ali
danas ima neposječenih tada obilježenih sta­
dakle starih preko 250 godina, (op)
102
14 km dugo vodeno točilo (vodenu ri­
žu) za otpremu željezničkih pragova i
ogrjevnog drva uz neka originalna rješe­
nja utovara i istovara. Za svoj rad dobi­
va priznanje u već navedenom postavljanju
za šefa režije u sarajevskoj Direkciji šu­
ma i, ka'snije, u ŠIPAD-u. Na području
Direkcije osniva i organizira režijski rad
u nizu šumskih uprava, kao u Kaknju,
Nemiloj, Okruglici, Srednjem i dr.
Adolf Šerbetić bio je aktivan i kao
društveni radnik, a osobito u Zagrebu.
Tako je bio član i potpredsjednik Uprav­
nog odbora Društva inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije u Zagrebu,
te je niz godina vodio posebnu brigu o
zgradi Šumarskog doma. U Šumarsko
društvo, na Šumarske četvrtke ili preda­
vanja, dolazio je i kasnije, sve dok mu
je to zdravstveno stanje dopuštalo i gdje
je uvijek bio rado viđen i pozdravljen.
Stoga Savez ITDŠDI Hrvatske, prigodom
proslave 130-godišnjicc osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i 100-godišnjeg izlaženja Šumarskog
lista
1976. godine, nije mogao mimoići ni Adol­
fa Šerbetića i dodjelio mu je za njegov
stručni i društveni rad zlatnu medalju
s poveljom.
Adolf Šerbetić umro je 6., a na za­
grebačkom groblju Mirogoj pokopan 8.
kolovoza 1983. godine, nakon oproštaja
kojeg je u ime bosanskih šumara izre­
kao Drago S t i p a c, dipl. inž. šum., a
u ime Saveza ITŠDI Hrvatske Oskar
P i š k o r i ć . Međutim sjećanje na oso­
bu poput Adolfa Šerbetića ne može pa­
sti u zaborav, ne samo njegovih suvre­
menika, suradnika, kolega i njegovih
bivših studenata i svih, koji su ga po­
znavali, nego i kasnije. I kasnije, jer mu
je ime trajno zabilježeno u njegovoj 'su­
radnji u »Šumarskom listu«, »Narodnoj
šumi«, a osobito u publikaciji »Privred­
ne prilike Bosne i Hercegovine« (Sara­
jevo, 1936/37. godine) u kojem je obra­
dio »Šume i šumarstvo Bosne i Herce­
govine«.
O. P. — D. S.
ANTUN KAMERER
dipl. ing. š u m . i dipl. ing. agr.
Dana 19. rujna 1983. godine, nakon iz­
nenadne i kratke bolesti preminuo je u
Vinkovcima, u 58. godini života Antun
Kamerer, uvaženi tehnolog zajedničkih
službi Šumskog gospodarstva »Hrast« Vin­
kovci.
Njegov životni put počinje u Vinkov­
cima, gdje je rođen 1925. godine i gdje
stječe osnovnu i srednjoškolsku naobraz­
bu. Studij šumarstva pohađa na zagreba­
čkom Šumarskom fakultetu, kojega zavr­
šava 1952. godine. Zatim sa svog radnog
mjesta i uz vlastite troškove, nastavlja
poljoprivredni studij, koji završava 1961.
godine. Nakon toga uslijedio je i post­
diplomski studij iz oblasti poljoprivredne
mehanizacije, čime je stvorio kompleksnije poglede biljne proizvodnje s iskus­
tvima na njenoj intenzifikaciji i suvreme­
nijim proizvodnim tokovima.
Sve su to bile pretpostavke jednom
unaprijed trasiranom pozivu. Međutim
životna stvarnost otvarala mu je i druge
vidike, ponekad uvjetovane organizacij­
skim promjenama radnih sredina, a koji
put i vlastitim nemirnim duhom.
Sa prvim radnim mjestom i početnim
stručnim radovima susreće se 1952. go­
dine u Šumariji Otok, potom prelazi u
Šumariju Vinkovci, a 1960. godine pri­
hvaća ga novoosnovano Šumsko gospo­
darstvo Vinkovci, kao referenta rasadničke proizvodnje i plantažnog uzgoja to­
pola. U nastalom Šumsko-poljoprivrednoindustrijskom kombinatu »Spačva«, koji
djeluje od 1961. do 1969. godine, ponaj­
prije rukovodi mehanizacijom radova u
šumarstvu, zatim kroz svoje organizatorske sposobnosti dospijeva svuda gdje ne­
što zapne. Kao takav, nalazi se na duž­
nosti upravitelja Poljoprivrednog pogona
Lipovac, zatim u svojstvu rukovodioca
radova na autoputu Vinkovci — Županja,
koje djelomično ispomaže građevna gru­
pa Kombinata, te napokon i na radnom
mjestu upravitelja tog građevinskog po­
gona. Po razdvajanju ove složene radne
organizacije, nastavlja radom u drvnoj
industriji, gdje obavlja dužnost rukovo­
dioca nabave sirovina. Pošto nije bio
sklon da se prilagodi zatečenim komer­
cijalnim navikama, oprašta se s tim rad­
nim mjestom, a isto tako i s Vinkovci­
ma. U razdoblju između 1971. i 1973. go­
dine jedno vrijeme rukovodi istarskim
plantažama povrća Prehrambene indu­
strije »Podravka«, a od tamo kreće u
SR Njemačku, gdje uz rad još stječe is­
kustva na mehaniziranim sredstvima za
eksploataciju šuma. Pri povratku 1973.
godine uključuje se u sastav Šumskog
gospodarstva Vinkovci kao tehnolog me103
hanizacije šumskih radova. Uz tu svoju
funkciju, na kojoj dočekuje svoje posljed­
nje dane, on je istovremeno i redovni
predavač na Srednjoškolskom šumarskom
centru Vinkovci.
Svim tim brojnim i raznorodnim za­
dacima, pok. Kamerer, još iz školskih
dana zvani Kudro, uspješno je odolije­
vao zahvaljujući, prije svega, predanom
i odgovornom radu, a zatim svom viso­
kom stručnom obrazovanju, posebno bo­
gatoj tehničkoj kulturi. Njegovo učešće i
uloga u znatnoj j e mjeri doprinijelo da
se vinkovačko šumarstvo vinulo u sam
vrh mehaniziranosti svojih radova. U in­
dustriji drva Vinkovci, još i danas zrače
tragovi njegove suradnje iz faze izgrad­
nje i uhodavanja njenih postrojenja. Mla­
đe generacije u koje je nesebično pretakao svoja iskustva, dugo će pamtiti pri­
vlačna i originalna izlaganja, njegove te­
oretske širine i praktički pristup stvari,
kao i lakoću s kojim ih je uvodio u no­
va saznanja.
Među njegove osobne karakteristike
trebali bi prvenstveno istaknuti postoja-
104
ni karakter, drugarstvo te otvorenost, bez
obzira na sredinu u kojoj bi je ispoljavao. Bio je uz to poznat po skromnosti
i privrženosti svojoj obitelji, gdje bi pre­
težno provodio slobodno vrijeme i ko­
ristio priliku za stručno uzdizanje. S dru­
ge pak strane slovio je kao vedar i ras­
položen čovjek. Njegov nadaleko poznati
humor, njegova spretnost u interpretira­
nju značajnijih zbivanja, sa vještim opo­
našanjem pojedinaca i nadimcima — re­
dovno bi unosili živost i raspoloženje svu­
gdje gdje bi se kretao.
Ovih nekoliko prigodnih misli, posve­
ćenih uspomeni jedne duge i prisne su­
radnje, daleko su od toga da bi dočarali
lik i djela našeg vrlog druga Kudre. To
će potvrditi i mnoštvo njegovih prijate­
lja i poštovalaca, koji su, unatoč upornoj
kiši, došli da m u uz posljednji ispraćaj
odaju dužno priznanje i veliku zahval­
nost.
Dragan Tonković
dipl. ing. šum.
Dendrometrija, uređivanje šuma, rast i prirast šumskog drveća, šumarska
fotogrametrija: prof, dr Ankica P r a n j i ć ;
Iskorišćivanje šuma, šumske prometnice i mehanizacija u šumarstvu: prof.
dr Stevan B o j a n i n, mr Tomislav H e s k i i ing. Ivo K n e ž e v i ć ;
Ekonomika šumarstva i prerade drva, organizacija rada: prof, dr Rudolf
S a b a d i;
Krš, problematika i osvajanje: m r Vice I v a n č e v i ć ;
Zaštita prirode, nacionalni parkovi, parkiranje: prof, dr Šime M e š t r o v i ć ;
Lovstvo: ing. Alozije F r k o v i ć;
Povijest šumarstva, publicistika: ing. Oskar P i š k o r i ć;
Društveno-stručne vijesti i »Mala šumarska kronika«: ing. Rudolf A n t o l j a k .
Glavni i odgovorni urednik:
Prof. dr B r a n i m i r
Prpić
Tehnički urednik:
ing. O s k a r
Piškorić
A d r e s a u r e d n i š t v a i u p r a v a Š u m a r s k o g l i s t a l i s t a : Zagreb, Trg
Mažuranića 11; tel. br. 444-206 i 449-686; račun kod SDK Zagreb 30102-678-6249.
Šumarski list izlazi godišnje u 12 brojeva. Godišnja p r e t p l a t a za ustanove i
radne organizacije 2000.— dinara, za pojedince 300.— dinara, za studente, đake i
umirovljenike 200.— dinara, za inozemstvo 2500.— dinara.
S e p a r a t i se dobiju samo po unaprijed poslanoj narudžbi i količini od n a j ­
manje 30 primjeraka. Separate plaća autor.
Cijena
oglašavanja:
1/1 stranice
1/2 stranice
1/4 stranice
5 000.— dinara,
3 000.— dinara,
2 000.— dinara.
Časopis je oslobođen od plaćanja osnovnog poreza na promet proizvoda na teme­
lju mišljenja Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulture i fizičku kulturu
SR Hrvatske br. 1416/1974. od 22. 03. 1974. g.
Naklada 1 400 primjeraka
Tisak: »A. G. Matoš« Samobor
©
Publisher: Union of Forestry Societies of Croatia — fiditure: L'Union des Sooietes
forestieres de Croatie — Herausgeber: Verband der Forstvereine Kroatiens
Zagreb, Mažuranića trg 11 — Tel 444-206 i 449-686.
TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE ŠUMARSTVA
NAZIV OBRASCA
Oznaka — bn7»
A) Štampano u arcima
Privredna (kontrola) knjiga — pojedinačni arci:
— bilanca izvršenih sječa
— — — — —
— bilanca kulturnih radova — — — — —
Očevidnik šumskih šteta i krivolovaca (arak)
— —
Očevidnik šteta u privatnim i zadružnim šumama (arak)
Sabirni arak šumskih proizvoda
— — — — —
Očevidnik proizvodnih i izdatih sadnica
— — —
Materijalna knjiga (pojedinačni arci):
— pošumljavanje i melioracija
— — — —
— šumarskih rasadnika — — — — — —
— njega mladika
— — — — — — —
— čišćenja sastojina (guštika)
— — — —
— zaštite šuma
— — — — — — —
— uređivanje šuma — — — — — — —
—glav. šum. proizvoda (jednodob, šume) — —
— glav. šum. proizvoda (preborne šume) — —
Knjižice procjene za jednodobne šume — arak
— —
Knjižica procjene za preborne šume — arak
— —
Plan sječa
— — — — — — — — — —
Plan sječa po sortimentima u oblom stanju — — —
Plan sporednih proizvoda — — — — — — —
Plan pošumljavanja
— — — — — — — —
Analiza radova po planu pošumljavanja — — — —
Plan radova u šumskim rasadnicima
— — — —
Plan njege mladika
— — — — — — — —
Plan Čišćenja (guštika)
— — — — — — —
Plan zaštite šuma
— — — — — — — —
Plan lovne privrede
— — — — — — — —
Plan vlastite režije
— — — — — — — —
Plan ivesticija
— — — — — — — — —
Zbirni plan vi. režije glavih proizvoda — — — —
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
3$
39—a
40
41
42
43
44
44—a
62—a
62—b
Sp—1
Sp—2
PI—sp
Poš.
Pl—poš.
PI—ra.
Pl—ml.
Pl—čišć.
PI—zš.
B) štampano na kartonu (kartotečni listovi)
Kartotcčni 1 ist o šumskoj šteti
— — —
Kartotečni list za glavne šumske proizvode —
Kartotečni list za sporedne Šumske proizvode
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
10—b
36—a
37
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
cm
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
54
54—a
55
58
58—a
59—a
59—b
63—a
63—c
64—a
64—b
68
69
69—a
—
—
—
C) Štampano u blokovima (perforirani listovi)
Nalog za terensko osoblje 50 x 2 — — — —
Lugarski izvještaj 50 x 2 listova — — — —
Prodajni popis glav. šum. proizvoda — 100 listova
Prodajni popis glav. Šum. proizvoda — 100 listova
Uplatnica za drv. proizvode 50 x 3 listova — —
Paševnica 25 x 3 listova
— — — — — —
Prodajni popis pašarenja — 100 listova — — —
Premjcrbena knjižica za primanje trupaca — 50 x 3
Premjerbena knjižica za ogrjev, drvo — 50 x 3 listova
Popratnica za drvni materijal — 50 s 4 listova —
Popis popratnica vagona, prevoza i si. — 100 listova
Nalog za otpremu — 50 x 2 listova — — — —
Obavijest o otpremi — 100 listova — — — —
Specifikacije otpreme — 50 x 3 listova — — —
Tablice za kubiciranje trupaca — tvrdi povez
—
D) Dnevnik rada službena knjiga terenskog osoblja, vel.
—
—
—
1
— —
— —
— —
— —
— —
— —
— —
listova
— —
— —
— —
— —
— —
— —
— —
12 x 17
10—a
15
36—b
3>9—b
Isporuku tiskanica i knjiga vrši:
Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije HRVATSKE, Zagreb
— Mažuranića trg 11, tel. br. 444-206
Download PDF
Similar pages
RADA S.PA 1 DUSCHELEMENT
Bericht des tubIT -Direktors