Zida | 6ABX/LX | nova monumentalna portretna stei

v
1l'
i
I{
.it
\
i
NOVA MONUMENTALNA PORTRETNASTEI-AIZ RIMSKE
LIBURNIJE*
0
UDK/UDC:4M:9M+930.27
ANAMARIJA KURIUC
Filozofski fakultet t Zadtu
F*r.lty of Philosphyin7adar
Izvorni znanstveni dlanak
Origircl scbntifn pqq
Primlicno
,: 1993-10-ll
K6aNAt
I
C. F. Bianchi je krajem 19. st. ostavio kratku bilje5ku o- rimskoj
arhitektrui i nekropoli u neposrednoj blizini Crkve Sv. Luke kod Skabrnje'
Ulomak
16 km istodno od Zadra, na teritoriju municipija Nedinum.
monumentalne stele s reljefnim portretom koji je u toj crkvi sluZio kao prag
vjerojatno potjede s ove rimske nekropole' Na ulornku su saduvani dio
polja na vrhu i natpis ispod njega. Stela_je m9g-la pllPadati ili
ptrtittog
nearhitekions[om tipu stela sa zabatom (njem. Giebel-Schaftste-le) ili
"na
katovei arhitektonskog tipa (njem. Stockwerkstele). Zena u
varijanti
portretnom polju obudena je u tuniku i palu a njena -upletena kosa je
vierojatno biia polaivena ruPcem i jo5 palom iznad nje. Natpis je podijeljen
J Ara ail"tu' prvi je dio bio uklesan u natpisnom polju, a drugi je' po svoj
prilici jedno ili dva desetljeca kasnije, bio uklesan na gredu koja dijeli
natpisno od portretnog polja. Sve osobe spomenute na steli ugledni su
dlanovi domaCih obitelji i gotovo sve nose autohtona imena. U natpisnom
polju se pojavljuju Titamocla ? f.l VoltisaiC. Titius l? f.l Vokes, a na gredi
Voitisa 1? j.l Tresina i njena kd Camunia. Neka od tih imena' tj. obit€ljska
lmenr Tresina, Camunia iTitamoca, dosad su bila potpuno nepoanata' dok su
osobna imena Voltisa iVolses te gentilicij Titius ve9 dobro poznati u
liburnskom imenovanju. Upotreba autohtonih imena, imenskih obrazaca i
odjede usporedo s prihvaCanjem rimskoga gradanskog prava, jezika' odjede'
vrste nadgrobnog spomenika i imenskog sustava, dokazuje da proces
romanizacije jos nije bio u potpunosti dovrlen. Prema epigrafidkim i
ikonografskim elementima moZe se zakljuditi da je stela bila podignuta u
drugoj polovici l. st. n. e., najvjerojatnije u flavijevskom periodu'
6l
!d#.#!*d;i
A. KURILIC: FORTRETI{A STEIA xZRIIV|SKELIBLJRNE
RFTZZI
3209) (l 92t93r,6r-7t
i
Na podrudjuantidkeLiburnije porfiehe steledine,vz Ev.liburnske cipuse,'
najdojmljiviju skupinu nadgrobnih spomenika.Prvi se njima pozabavio D.
Rendid-MiodeviCobuhvativli sve dotad poznateprimjerke s kopnenogdijela
Liburnije,' a mnogokasnijeje M. Kolegaobavilastilsko-epigrafidku
analizudvaju
otodnih primjeraka.' U nedavnoizallom radu o aserijatskimnadgrobnim
spomenicimaN. Cambi je porf,emesteletog podrudjapodwgaodetaljnoj stilskoikonografskoj analizi, potwdivSi i s te stranezakljudkeprvih dvoje autora.iJoSje
D. Rendii-Miodevid,na osnovi stilsko-epigrafrdke
analize,zakljudio da su ove
stele podizali dlanovi bogatih autohtonih obitelji koje su rano prihvarile
romanizaciju,a odabiromtakvogspomenikamoglesu zornoprikazatisvoj visoki
druStvenipoloZaj.'Uzev5iza nadgrobnispomenikmonumenialnustelunastalupo
uvezenim, sjevernoitalskimutjecajima,odija cijena svakakonije bila dostupna
- pokazujuii time kako svojebogatstvotako i svojepristajanjeuz novi,
svakomuT
rimski nadin livota - ove obitelji ipak iskazuju i privrienost tradiciji
jo5 uvijek staradomadaimena,dijelove no5njeitd.'Na taj nadin
upotrebljavajudi
iako
malobrojna
ova,
skupina- tek sedampoznatihprimjeraka,od kojih samo
detiri cjelovita ili sa cjelovitim natpisom- daje dragocjenespoznajeo iivotu
domadegstanovniStva,
dodu5e,samojednog,i !o onoggospodarskidobrostojeieg
dijela,u trenucimaneposredno
prije njegovepotpuneromanizacije.Kakoje ona u
Liburniji bila dovr5enagolovo u cijelosti vei tijekom l. stoljeia n. e.,elako se i
vrlo rano gube pokazatelji na osnovi kojih se moZe prepoznati autohtono
stanovni5tvo,a time je onemogudeno
i istraZivanjenjegovadaljnjeg Zivotapod
rimskomupravom.
* Zahvaljujem I. Fadi6u, kustosu Arheolo5kog muzeja u 7adru, i dr S. CaCi na svoj
pomoci koju su mi pruZili te dr N. Cambiju na njegovim savjetima, posebice u svezi reljefa i
njegove datacije.
I O libumskim je cipusima
do sada objavljena dosra opseZna literatura. V. M. S u i d,
'Libumski
nadgrobni spomenik", Vjesnik za arlwologiju i historiju dalnutinsku (dalje: VAHD),53,
1950-51, 59-97t l. F a d i d, 'Krdka skupina libumskih nadgrobnih spomenika,.tzv. libumskih
cipusa - prilog klasifikaciji," Arheololka istralivanja ,ut otocinu Krhr, Rabu i Pagu i u Hmatskom
primorju, Znanstveni skup - Krk, 24-2'l .lX. 1985, Izdanja HAD-a, 13,7,agreb, 1989, 5l-59;
I s t i, "Aserijatska skupina liburnskih nadgrobnih spomenika, tzv. libumskih cipusa",
Diadora, 12, 1990, 26-299; I s t i, "Zadarska skupina libumskih nadgrobnih spomenika tzrr.
liburnskih cipusa", D iado ra, 13, 199 1, 169-205.
2 D. RendiC-Miodevid,
"Nekoliko
m o n u m e n t a l n i hn a d g r o b n i h s r e l a s
portretima iz sjeverne Dalmacije", Diadora,
I, 1959 @adar, 1960) (dalje: *Nekoliko
mqrumentalnih..."), 107-13l.
tM. Ko I eg a, 'Dvije rimske stele arhitektonskog tipa s
oroka K*a", ArheotoYka
btralivanja na otocittu Krku, Rabu i Pagu i u Hnalskom primorju, Znansweni skup - K*,24-27.
D(. 1985, Izdanja HAD-a, 13,7agrcb, 1989, 45-50.
a N. C a m b i, "Rimski
nadgrobni spomenici iz Aserije", Radovi Filozofskog fahtltcta u
7adru, 3l (1 8), l99l/1992, 25-53.
tD.R en di 6 -M i od e vi
d , n a v . d j . , 1 2 8 ,N . C a m b i , n a v . d j . , 4 1 .
5N.C am bi, nav. dj., 35; M. Ko le ga, nav, dj., 46-47.
7 N. C a rn b i, nav. dj., bilj. 66
na str. 37.
ED.R en di 6 -M i o d e v i i, nav. dj.,lZ9; N. C a mb i, nav. dj.,36.
e M . S u i 6 , 7 a d a r u s t a r o m v i j e k u , T , a d a r ,1 9 8 1 , 2 5 2 ; D . R e n
di 6- M i o I ev i6.
'Onomastidke
studije s teritorije Libuma. Prilozi ilirskoj onomastici", Zbornik Instituta za
"Onomastidke
hbtorijskz nautz u 7z&u,l,7adar,
1955 (dalje:
studije ..."), 132.
62
. ----L.-.
-;*:li;ur.::*;:*iiaa:ia
!
!
I
l
sFEzj},{.rgD09wvr,6r-7t
.:
A. KI'RIUC
LIBIJRNIJE
FORTIETNA STEI,A Z RIIVTSKE
Zanimljivo je da niti jedna stela nije nadenau glavnom urbanomsredi5tu,
koloniji Jader,veCu njezinu zaledui na otocima,a i tamo destoizvan gfadskih
sredina.Dvije su nadenena otokuKrku: jednaje uzidanau kulu srednjovjekovnog
bedemagradaKrkaro,a drugau Crkvu Sv. Lucije u JurandvoruJ'Dvije supoznatei
iz Aseriji: destoobjavljivanaslela Vadike Titue'2i jedan manji ulomak koji se
duvau Arheolo5kommuzejuu Splitu,'rte po jednaiz Ostrovicekod Varvarije,'oiz
Kalidart i iz okoliceNina.r6Odnedavnasetom nizu prikljudilajo5 jedna,'?nadena
na nadinskomteritoriju kao spolija u grobi5nojcrkvici-Sv. Luke'kod Skabrnle,
oko 5 km zapadnood nadinskeGradine.Zahvaljujudiopisuokolice crkve s kraja
iz
proslogstoljeiarsdadesezakljuditidaje stelaza potrebeugadnje bila donesena
neSto
u
bliZih
ili
onih
neklopole
nadinske
iz
neposredne
okolice, a ne udaljenije
Biljanima Donjim i Galovcu'e(v. kartu l).
Bianchi navodi da su sjevernood ogadnog zida groblja oko Sv. Luke
pronadeniarhitektonskiobjekti nekropola.Objektje imaopodnicuod pet slojeva'
oArciin je jedanpo svoj prilici bio izvedentehnikomopusspicatum("...odmalih
a koja
cigala I I X 7 cm poloZenihna noZ,vezanihvapnomi lijepo sloZenih..."20),
podsjeiana kvalitetnupodnicusazadarskogforuma,nadenujugozapadnood tzv.
nimfela.r' Brojni ostaci antidkog materijalana okolnim njivama i ogradnim
zidovimaztakotlerpotvrduju postojanjeantidkoglokalitetana ovom poloZaju.Po
J. Medinijuposbjf moguinostda seje u okolici crkvicenalaziomonumentalni
hramautohtonoghtanstva Latre,diju gradnjuspominjenatpisT. Turanija,a koji
to M. K o I e g e. nav. dj', 45, rl. l.
rr M. K o I e g a, nav. dj., 46, sl. 2; CIL II 3134 (l0ln, 13296).
12D.Renale -Miodev
. " ,i d . , s l . 3 : N .
i C , " N e k o l i k om o n u m e n t a l n i h .l .l 7
C a m b i, nav. dj., 27 i d., T. I, II.
It N. C a m b i, nav. dj., 38, T. V.
11D. R e n d i 6 - M i o d e v i 6, nav. dj., 108 i d', sl. l, 2; N. C a m b i, nav' dj'' 35
i d.,' T. II, Iv.
r i D . R e n d i 6 - M i o C c v i d , n a v .d j . ,l 2 2 i d . ,s l ' 4 , 5 ; N . C a m b i , n a v .d j ' ' 3 9
i d.. T. vL
r6D.R e n d i 6 - M io C ev id, nav. di., 125 i d., sl. 6.
t? Na njeno je postojanje struCnujavnost ved upozorio J. M e d i n i, "Latra - dea
Neditarum,', iirrrpoiii"^ Dihovna kultura llira, studeni 1982, Herceg-Novi, Posebnaizdanja
ANUBiH, knj. LXVtr, CBI, knj. ll, Sarajevo,19s4,bilj. 20 na str. 231. Stelase danasnalazi
u Arheololkommuzeju u Zadru (inv. br. 4ll).
t8 C. F. B i a n c h i,7ara Cristiau, vol. tr, 7-zra,l88O' 3O.
Ie S nadinske nekropole su poznati rimskodobni nadgrobni spomenici, ali ona sama
nikad nije bila sustavnoistialena (M. s u i 6, nav. di., 244). Nekropola u Biljanima Donjim
ukope.Njen antidki dio objavio-_jeI. F adi6'
obuhvadalaje antidkei ranosrednjovjekovne
'Antidka nelropola u Biljanima Donjim kod 7'adn", Diadora, ll,7.adar' 1989, 223-243' Na
kompleksnomstarokrlCanskomi srednjovjekovnomlokalitetu Crkvina kod Galovca pronadeni
su i brojni ulomci antiCkih nadgrobnih spomenikai kamenih dijelova arhitekture, no sam
poloZaj antiCkenekropolejo! nije ustanovljen.O tom lokalireu v. L B el bI ev iC,
;Irhodi p"r", zavrlne kampinje istralivanja lokaliteta Crkvina u selu Galovcu kod Zadra",
i bilj. I na str. 122, gdje su
RadoviFitozofskogfakutteta u 7tdru,3l (18), 199111992,123-124,
navedeneobjave prethodnihkampanja.
2 o C .F . B i a n c h i , n a v . d j . , 3 4 2 .
2rJ. M e di n i, nav. dj., bilj. 20 na str' 231.
22v. bilj. 21.
63
A. KLJRIUC: PORTREINA STEIA U RIIVISKEUBLJRNUE
RFFZd32(l9) 0992t93r,6r-7t
f,t=
.(,
k
,J
i$
is
t; $i
:t5 $$
Q+ E!
ss
sF
IE :i
'g, .13
5e8
i$
Ei sS
! E ,dN
; E $g
$: fs
f a;
N-i
:F $s
iE ss
E: S,*
_-e i$
s-q
$s
s
s5
&
-
rHEan$9'0vt..2t9r,6r-7t
A. KURIIJC: PORITETNA STEA IZ RII'SKB IIBURNIJI
je po Cirijaku iz Ankone nadenu srednjovjekovnimKamenjanima,odnosnona
poOruC;u
danalnjegseh Skabmje.'3
"... oko 150 m od groblja
NeStosjevernijeod arhitektonskihostataka
nadenoje nekolikozidanihgrobva, nadgobnihspomenikai ulomakakeramidkih
urni."21Nekropola nikad nije bila arheolo5kiistraZena,ali se na osnovi ovih
nekoliko rijedi moZezakljuditi da je trajala baremkroz prva tri stoljeia n. e.,
bududida su zastupljenaoba ritusa sahranjivanja.Sudbinanadgrobnogkamenja
nije poznata;po svoj prilici su bili sekundarnoiskoriSteniili uni5teni.S obzirom
na nevelikuudeljenostantidkenekropoleod Crkve Sv.Luke, ulomaksteleugmden
u nju zacijeloje jedini zasadpoznatispomenikove nekropole.
U svojoj sekundarnojfunkciji stela je posluZila kao prag i za tu je
primjenu bila preklesana,tako da je od nje ostaosaduvansamodonji lijevi dio.
Kakoje ulomakbio licem okrenutpremadolje, onoje ostalovrlo dobrosaduvano,
po rubovima,pogotovoonom lijevom.St€laje izradena
osim neznatnihoStedenja
od domadegvapnenca.Sve povr3inepokazuju podjednaki,kvalitetni stupanj
obrade,ali bez finalnog gladanjaplohe, a na neukra5enomse donjem dijelu
zaplaju tragovizubade.
visinajoj iznosi130cm, Sirina36,540 cm, a debljinavariraod
Saduvana
11 cm na lijevoj stranido 16,5-17cm na desnojstranikao posljedicadugorajnog
trosenjakamenahodanjem.Upravo je desnabodnastranabila preklesavanjem
uredenaza profilaciju praga. hilikom sekundameupotrebebio je otuden i
steleu bazunije satuvan.
preklesan
i samdonji dio, takoda zub za usadivanje
Stelaje koncipiranau vile vodoravnihpojaseva(v. T. I. i sl' 1). Iznad
neukra5enog
donjeg dijela postavljenoje natpisnopolje uokvirenodvostrukom
profilacijom i 2 cm udubljenou odnosuna okolne povrSine.Izmedu natpisnog
poryai portremeni$e na vrhu ulomka nalazi se ravna gredakoja tako<lernosi
natpis. Natpisno polje i portretna nila flankirani su s lijeve strane ravnom
neukra5enomgredom koja se gotovo bez iklkva prekida stapas neukraSenim
donjim dijelom stele.Ta tri elementa- obje gredei donji dio - dine kompaktni
okvlr u diji su volumen udubljeni i natpisnopolje i portretna niSa. Ovu
kompakrrost
dijelom narusavazadiranjenatpisas vodoravnegredena okomitu.
Zbog fragmentarnogstanja nedostaju vaZni elementi za odredivanje
tipololke pripadnostistele.Premasaduvanimelementimamogufeju je okvirno
stelesa zabatom("Giebel-Schaftstelen") ili
smjestitiiii metlunearhitektonske
"stockwerk'r
stela.'sTip "Giebel-Schaftstelen"je
varijantu
arhitektonskih
medu
zbog zabatana vrhu blizak arhitektonskima,ali, za tazliku od njih nemadrugih
Medu stelamaovog tipa kompozicijskije najbliZasteli
arhiiektonskihelemenata.26
! J. M e di n i, nav. dj., 230 i bilj. 18 na str. 230. Deraljnije o ubikaciji Kamenjana v.
.Srednjovjekovne Kamenjane s crkvama Sv. Jurja i sv. Luke. Problem ubikacije
N.J ak 5 i 6,
i identifikacije", Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 17,1987 (Split 1988)' lll i d.
2 4C . F . B i a n c h i , n a v . d j . , 3 4 2 .
25 Prema tipologizaciji portretnih stela H. Pfluga za podrudje sjeverne Italije v. H.
P f I u g, Rdrzische Portriitstelen in Oberitalien. Unlersuchungen zw Chronologie, Typologie und
Ikonographie, Maina 1989,30 i d.
25H. P f I u g, nav. dj., 35-36.
65
A. KURILIC: PORTREIIIA STEIA IZ RII'ISKE LIBI RNIIE
wEzd 3209DQ9y2t93r,
6r-1t
iz Sv. Luke monumentalnaporEetrtaslela obitelji Barbii nTrctan s tri portretna
polja poslavljenajedno iznaddrugoga,koja su takoderudubljenau okvir od ravnih,
neukralenihgreda,a natpisje rasporedenna dvjemaIirokim gredamaizme<luniSai
ispodnajniZeniSe,te na neukra5enom
donjemdijelu. Slidnukoncepcijualternacije
portretnih polja i natpisa pokazuju arhitektonskestele poput one iz Verone
(portretna ni5a je flankirana pilastrima}r ili veteranaT. Fuficija iz Salone
(portretneni5esu flankiraneordiranim stupovima).,e
Karakteristika "Stockwerkrf varijante arhitektonskihstela je slaganje
jednog konstruktivnogelementaiznad drugogana nadinda dine odjelite katove
(Stockwerk).'0 Lijepi primjer ovog tipa pruZastelaiz KaSiCa,r'kod koje "donji
kat" dine pravokutnopolje s polukruZnomportretnomni5om i grubo obratleno
postolje,koji su, slidnosteli iz Sv. Luke, udubljeniu odnosuna okvir od ravnih
geda i neukraSenoga
donjeg zavr5etka.Tek "gornji kat", koji dini pravokutno
portretnopolje flankiranopolustupovima,iznad kojeg je trokutasti zabat,Wlrazuje
arhitektonskeodlike.U ovomje sludajuvaZnoupravoto da "donji kat", za razliku
od "gornjega",ne raspolaZeniti jednim arhitektonskimelementom,upravokao i
ulomaksteleiz Sv. Luke. Osim toga,moguieje da su okomitegredeokvira stele
iz Sv. Luke predsavljale"krnje pilastre".Naime,na steli iz Ravene,nkoja takotler
pripada"Stockwerk"varijanti,pilastrinemajubazuveCsamokapitele.Konadno,i
"na katove", ali je kod nje nastupila
stela iz Ostrovice!3pokazujera5dlanjenost
potpunadearhitektonizacija
vegetabilnimreljefom po
tijela, posebnonaglaSena
gredamaokvira.
Svakakobi bilo presmjelona osnovi ovako malo saduvanihelemenata
donositi zakljudkeo tipu steleiz Sv. Luke. Pa ipak, smatramda je ne5toveda
vjerojatnostdaje pripadalatipu "na katove"(vidi prijedlogidealnerekonstrukcije
na sl. 2). Ovaj tip, inadevrlo rijedak(samo8 u sjevernojItaliji)," destose rn,laziu
Dalmaciji,3ra istide se i meduliburnskim st€lamas portretima(stelaiz KaSiCa,
Ostrovice,a moZdai iz Jurandvora).
Portretna nila(T.I. i sl. l)
(Saduvane
dimenzije:visina= 22 cm,Sirina= 29,5cm.)
je samopoprsjeZenskeosobe,
portreEteni5esaduvano
Unutardetverokutne
bezglave,obudeneu tunikui ogrtad(palla) iz kojegizviruje desnaruka savijenau
2 ? H . P f l u g , n a v . d j . , 1 8 7 - 1 8 8k,a t . b r . 7 9 , T . 1 8 , 1 .
x H . P f I u g , n a v . d j . , 2 5 5 - 2 5 6k,a t . b r . 2 5 0 ,T . 3 7 , 1 . 2 .
2e S. R i n a I di - Tu f i, "Stele funerarie con ritratti di eti romana nel Museo
Archeologicodi Spalato.Saggiodi una tipologia strutturale",Atti della AccademiaNaziomle dei
Lincei, Anno 368, Memoria di scienzemorali c ftlologiche, ser,VItr, vol. XVI, 3, 1971,92, kat.
br. I, T. l.
30H. P f I u g, nav. dj., 44-45.
rr v. bilj.15.
t2 H. P f I u g, nav. dj., t53-154,kat. br. t, T. 1,3.
'r v. bilj. 14.
t1 H. P f I u g, nav. dj., 44 i bnj. 271 na str. r[4.
3 5 H . P f I u g , n a v .d j . ,5 l ; S . R i n a l d i - T u f i , n a v .d j . , 1 3 6i d .
6
(rry2l93),6t-7I
wfi/a 32119)
A. KURILIC: PORTRETNASTEIA Z RIIVTSKELIBURNUE
VOLTIJATRB
CAMVNIAF,F'fV
IAA^O
CItTiVS'
VOL'E'
5Ocm
Sl. l. Ulomak stele iz crkve Sv. Luke kod
Skabrnle (crteZ autorice).
Fig. I.The"stele[ragrnen from St Lukas church rcar
Sl<abrnja (drawing by author).
67
A KTIRILIC: FORTRETNASTEI.A Z RII\,SJKELIBI,JRNUE
nFFZd32(19) (rry2t93),6t -7t
laktu.r Stisnuti prsti Sake,osim laganoodvojenogmalogprsta,pridrZavajunabore
ogrtada,dok palacz^lazi ppfl naborepokrivalaza glavu.T.aobljenepodlakticai saka
izradenesu u dubokom reljefu. Paralelninabori ogrtadasu uparanirazmjerno
duboko, kao i nelto razigraniji nabori tunike. Plastidnijuizradu pokazujedio
ogrtaJakoji padas lijevogramena.Na ramenimasemoguvidjeti krajevipletenica.
Kraj desnepleteniceje wlo o5teCen,
ali se ipak vide tri pramena.Zawleak lijeve
pletenicebolje je saduvan.Samkraj upletenekose zavija premadesnoi gubi se
pod naboromtkanine.Po svoj prilici je kosabila pokrivenarupcem,a ne skutom
pale,bududida linije naboraovog polaivalane odgovarajuonimas donjegdijela
ogrtada.Kao valan elementdomadenolnje rubacse obidnonalazi na prikazima
iena iz unutraSnjostirimske Dalmacije." On pokriva i glavu Zenesa stele iz
joSi pala.'*Glavalene
Ostrovice.Priljubljenje uz deloa iznadnjegaje prebadena
sazavjetnogZrtvenikaiz Nadina(CILII l5C42)pokrivenaje velomdiji zadebljani
krajevi seZudo ramena.3e
Kosu razdijeljenupo sredinii spletenuu pleteniceima
Zenas ulomkasteleiz Aserije,a takavje nadindeSljanja
bio poznatkod Zenaiz l.
polovice l. st.'o
Bududida nedostajeglava,teSkoje govoriti o datacijireljefa.Izradanabora
odjeCepokazujestanovitushematidnost,
Slobi moglo upudivatina flavijevskoili
rano trajanskorazdoblje,tj. na drugu polovicu l. st. n. e., dok bi ostacifrizure
moZdamogli govoriti u prilog ne5toranijegdatiranja,do sredinel. st., Stose s
obziromna naprijedredenomofu uzimati u obzir samos velikom dozom opreza.
Natpis Cr. I. i sl. 1)
(Saduvane
dimenzijenatpisnogpolja: visina= 4l cm, Sirina= 27 cm. Sirina
profilacije= 2 cm.Visinavodoravne
grede= 8,5 cm. Visinaslova:1. redak= 2,83,2 cm,2.redak= 2,5-3cm,3. redak= 4,24,5cm,4. redak= 4 cm,5. redak= 4,24,5 cm,6. redak= 3,84 cm,7. redak= 3,5 cm.)
Tekst je ditak, bez olteCenjaosim kod slova na desnomrubu ulomka..t
Slovapokazujuodlike kvalitetneprovincijalneranocarske
kapitale,a nakonsvake
rijedi slijedi pravilantrokutastiznakinrerpunkcije.SadrZajnarpisaje podijeljenu
dvije cjeline,od kojih seprva nalazina gredi izmeduportrernogi natpisnogpolja,
a drugau samomnatpisnompolju.Na grediseditajuprva dva retka,a u natpisnom
polju preostalihpet.
s Gomii dio portretnog polja nije saduvan je
re
teoretski mogu6e da je bila polukruIna
lroput <xre sa stele iz KaIiia.
rTD. R e n d i d - M
"silvan
io C ev i C,
i njegova kulrne zajednica u mitologiji trira.
Ikonografska studija o spomenicima s teritorija Dalmata", l lliri i antitki svfiel, Splir, 1989, 485.
rr N. C a m b i, nav. dj., 36.
'J. M e d i n i, nav. dj.,24A, br. 5, T. tr.
{ N. C a m b i, nav. dj., 39.
ar Na kraju l. reda saduvanaje lijeva kosa crta i dio vodoravne
crte slova A. Od slova A
na kraju 2. reds nedostaje samo donji dio desne kose crte, a od zadnjeg slova 3. i 5. reda
vidljiva je lijeva polukruZnica koja je podjednako mogla pripadati slovima O, C ili Q. Na kraju
4. rcda vidljiva je lijeva polovica slova T.
68
&
F
H
REEz/dt4rr[gnlyr,6r:tt
,)
c
A. KLJRILIC: FORTREINA STEL.AZ R[ttSfE UBUX$(JE
- .l
: :
VOLTISA,TRESINA
CAMVNIAE
F . SVA
TITAMOC
VOLT
5 C. TITIVS .
VOLSES
SVIS' FE
(Voltisa Tresina t... f(ilia) ...1 | Camuniaef(iliae) swt[e et sibifecitl il
Titamoc[a ... f(ilia)] | Vok[isa (et)] I'C(aius) Titius t... f(ilius)l I Volses
[sibi et] / suisfe[cerunt])
Tekst spomenikapodijeljen u vi5e cjelina nije neuobidajenapojava na
portretnim stelama,no u pravilu je odredenacjelina natpisavezanauz dotidno
portretnopolje." Ovdje su, naprotiv,uz jedno portreho polje vezanedvije cjeline
natpisa,Stonikako nije posljedicasludajnostibududida natpisnopolje raspolaZe
s
dovoljno slobodnogprostoraza joS teksta.K tome,tekst u natpisnompolju nije
klesandirektnona kamen,samopo pisanompredlo5kuili dak bez njega,vei su
prije samogklesanjaobavljenipripremni radovi "grafidkoguredenjateksca",tj.
ordinatio, diji je konadnirezultat vidljiv u simetridnom,centriranomrasporedu
redova i dosljednompoStivanjuprofilacije natpisnogpolja. Po tome se moZe
zakljuditida ove dvije cjelinetekstanisunastaleistowemeno,odnosno,daje tekst
na gredi nastaonakononogau natpisnompolju, buduii da bi seoba,u sludajuda
su bili istovremeni, nalazila na dovoljno velikom natpisnompolju. Dodu5e,
mogudeje da je i tekstna gredi pro$aoslidnepripremnefuze,ali protiv toga bi
govorilaokolnostda u ovom sludajutekst,time 5tozadireu okomitugreduokvira,
ne poStujekompozicijskedalostistele,Stobi takotlergovorilo u prilog kasnijem
datiranjuovog dijela natpisa.
Na isti zakljudak bi upudivali i oblik i duktus slova. Naime postoje
odredenerazlike gledeoblika slovaizmedutekstana gredi i onogau natpisnom
polju. To seprije svegaodnosina slovaO, C i S. U natpisnompolju su slovaO i
C pravilnogkruZnogoblika koji se moZeupisatiu zami5ljenikvadrat,madanisu
sva savr5enopravilne izrade (v. npr. slovo O u 6. retku koje je spljoStenona
bodnim stranama).Naprotiv O na gredi je usko i lagano nagnuto ulijevo, a
razmjernoSirokoC ne uspijevapostiii pravilnu zakrivljenost"trbuha",dime
ostavljadojam lo5euspjeleimitacije donjegdijela natpisa.Slovo S je u cijelom
tekstu asimetridnona nadin da je gornji dio nagla5enijiu odnosu na donji (s
izuzetkom5. retka);ali, dok se u natpisnompolju ono moZeupisatiu zami3ljeni
okomiti stupac,na gredi je laganonako5enona desnustranu.Osim toga i kod
ostalihseslovazaryIa neujednadenost
izrade,kao npr.kod slovaA ili V. Razmaci
su izmeduslovanerazmjemi,pogotovona dijelu tekstau natpisnompolju. To se
naroditozapalau situacijamakad granideV i O, ili O i C. Odito je da majstorklesar, unatodZelji i trudu, nije uspio, ili nije znao postidi pravilnost klasidne
kapitale.
.:
'
a2Vidi npr. steluiz Tnta (H. P f I u g, nrv. dj., tS?-8, kat. br. 79, T. lE.l)
ili stelu T.
S .R i n a l d i - T u f i , n a v . d j . , 9 2 , k a t .b r . l , T . l ) .
F u f i c i j a i z S a l o n( e
69
A. KURILIC: POkISETI{A STEIA Z RII\ISKE LIBLJRNITB
wEzd3'4.'c,aenDr,6l-7t
Samtekstne dajepodatakaza mogudnostapsolutnogdatiranja.Iako daacija
samopomodupaleografijenikako nije dostatna,ona moZepruZiti odredenupomd
u postavljanjuokvirnih kronolo5kihparametaras obzhom na stilska strujanjaiz
Rima u provincije.Premaobliku slova tekstu natpisnompolju mogaoje nastati
periodu,vjerojatnou wijeme Klaudija ili
kako u kasnomjulijevsko-klaudijevskom
Nerona,'3tako i u flavijevskomrazdoblju.{ S obzirom na veliku slidnostoblika
slova na oba dijela teksta,mogudeje da ni natpis na gredi nije nastaomnogo
kasnije od onoga u natpisnompolju, dok su jo5 uvijek vladale bliske stilske
vrijednosti. S druge stranenije iskljudenoda je tolika slidnost posljedica
naruditeljevespecifidneInlje da novi dio tekstaStomanjeodstupaod staroga.No
vjerojatnijeje dva dijela tekstadijelio vrlo mali vremenskirazmak,moZdajedva
desetljeieili dva, moZdadak i manje.S obziromna to da novi naruditeljteksta
po5tuje napisanou natpisnompolju, te ga niti radira niti se on sam koristi
natpisnimpoljem, vrlo je vjerojatnoda joS Zivi i Stujese uspomenana osobe
spomenuteu natpisnompolju.
Stogabi se prema paleografskimosobitostimanatpisi mogli smjestiti u
razdobljeoko sredinel. st. n. e. i u2. polovicu l. st. n. e. Takvase datacija
natpisddijelompodudaras onompredloZenom
zareljef,po demubi seobanatpisa
mogla radije smjestitiu vrijeme dinastijeFlavijevaca,s time da je natpis u
natpisnompolju mogaonastatizaYespazijana(69-79),dok bi onaj na gredi mogao
biti iz wemenanjegovihnasljednika,Tita (79-81)ili Domicijana(81-96).
SadrZajnatpisa ne odstupaod uobidajenihformulacija na nadgrobnim
spomenicima,Stoje olak5alorekonstrukcijucijelogateksta.Druga olakSavajuCa
okolnostpri rekonstrukcijije izrazitacentriranost,odnosnosimetridnostredova
tekstau natpisnompolju, na osnovi Eegaje bilo moguie izradunatikoliko je slova
nedostajalosvakom retku.'r Tre(i vai,andimbenikpri rekonstruiranjutekstasu
prisutnasu dva
onomastidkeformule.U imenovanjuautohtonogstanovniStva
primarnaobrasca.Prvi je predstavljendvoimenomformulom: obiteljsko ime +
filijacija + osobnoime (npr. VadicaApli f. Tilua, Asseria),a kod drugeimenske
formule osobno se je ime nalazilo ispred obiteljskoga(npr. Avita Suioca
Vesclevesis
/., Albona, CIL lll3058). Prvi obrazac,vrlo blizak istowemenom
je za imenovanjedomadegstanovni5tvaLiburnije,
rimskom, karakteristidan
posebiceZena,po demuje D. Rendid-Miodevid
ovu formulu nazvaoi "liburnska
formula".n'
onomastidka
Osim u Liburniji, destaje i u imenovanjususjednih
Histra,dok na drugim podrudjimaProvincijeili uopie nije potwtlenaili sejavlja
samo sporadidno.n?
Naprotiv, drugi obrazac,koji je D. Rendid-Miodevii,nE
zbog
43R. C a gn tr,Cours d'Epigrapiclatine,Pais 1898,3,izd, n. l, U.
{R. C a g n at, nav. dj., Pl. I, m.
a5 U;edno je bilo mogu6e izradunati i Sirinu samog spomenika,koja je po ovakvorn
radunuimosila 68 cm (vidi prijedlog idealnerekonstrukcijena sl. 2). SliCnuSirinu (66-67 crn)
ima stela Vadike Titue iz Aserije (v. bilj. l2).
{ 6 D . R e n d i i - M i o d e v i 6 , " O n o m a s t i dskteu d i j e . . .1"3, 4 .
1?M.KriLman,Rimskainutuulstri,BibliotekaLatinaetGraeca,Radovi,knj.D(,
Tagreb, 1991,200-203.
*D.R e n d id - M i o de v i 6,'Ilirske onomastidke
studije.Porodilnai rodovska
imena u onomasticibalkanskihllira",Ziva antil<a,10, 1960 (dalje: "PorodiCnai rodovska..."),
168.
70
wEzd 3419)(rW2D3),6r-78
A. KURILIC: FORTRE1NASTEIA Z RII\{SKE I IRTJRNIJE
l00cm
Sl. 2. Prijedlog idealnerekonstrukcijestele iz
crkve Sv. Luke kod StaU,mie.
Fig.2. Propositionforan idcalreconstrtrctionof
tlw
stelefront St Lukaschurchruar Skabrnja.-
7l
,{. KIJRILIC: FoRTRETNA STEIA ZRII\AII(E LIBURNIIE
Pr,F.Zt32(19'(rW2O3r,6r-7t
"riderskom
izrazite zastupljenostiu imenovanju delmatskih Ridita, prozvao
imenskomformulom", u Liburniji je prisutanu znatnomanjem opsegu,a kod
Hisra sejavlja gotovojednakodestokao i liburnski imenski obrazac.l'
PoStujudisve naprijed navedenomogao se je s prilidnom todno5du
usfanovitiizvorni izgled natpisa.Na natpisnojgredi su spomenutemajka i kii,
obje imenovanepo riderskom obrascu. Majdino je ime saduvanogotovo u
cijelosti, nedostajejedino filijacija, koja je s obziromna prostorkoji je stajaona
raspolaganju,trebalabiti sasavljena ili od nekog kratkog (poput Turuse i sl.) ili
skradenogdomadegodevaimena,npr.Aet(oris),' i skradenicef(ilia).Na kraju l.
redanalazilose osobnoime kieri u dativu,po svoj prilici i ono tratko, kao npr.
Titua, Ceuna ili Avita.Ceuna i Avita su viSeputa potvrdenakod liburnskih
Zena,dok je ime Titua zasadpoznatokod samojedne osobe.t2Nakon njezina
obiteljskogimena,koje se nalazi odmahna podetkudrugog retka, podinje ved
zavr5ni obrazacnadgpobnihspomenika,koji obuhvaia odnos komemoratorai
pokojnika, i glagolfecil ili st. Iako je u retku bilo dovoljno mjestaza iznoSenie
filijacije kieri, ona nije bila navedena,vgc,ie izz njezinaobiteljskogimenaodmah
slijedila zavr5naformula, isklesanapo svoj prilici punim rijedima umjesto
tekstatelko je reCida
uobidajenimlraticama.hema sadalnjemstanjusaduvanosti
je
posljedica
ili
sludaja.
smi5ljenogdina
li - to
i na natpisnompolju spomenutesu dvije osobe,mulkarac i Zenadiji
medusobniodnos nije poznat.Zena je imenovanapo tipidnom liburnskom
Ime ocaje i ovdje moralobiti neko
obrascu,ali ni kod nje filijacija nije saduvana.
je
slijedila samo skraienicaf(ilia).
i
nakon
dega
Titusss
sl.,
od kacih Turus,
ali su u nj ukljudenaautohtona
pravi
obrazac,
rimski
troimeni
ved
ima
Mulkarac
imena.I njemunedostajefilijacija, no kakoje prvo slovoodevaimena u genitivu
bilo O ili C, te kako u nastavkureda nedostaje5-6 znakova, ono se moZe
rekonstruiratiu obliku Ceuni rli Oeplis f(ilius). Na kraju je zavr5naformula
iskazanacijelim rijedimaa ne slnadenicama.
at Ovaj se imenski obrazac nalazi rakoder i u obje Panonije, Venetiji i gomjoj ltalilr. Ta
njegowr"rpiortranl"nostv.D.Rendid-Miodevi6,"Ilirskaonomastikanalatinskim
"Ilirska
onomastika-."), 646 i d.
Dilmacije", t: Iliri i antitki sviiet,split, 1989 (dalje:
napisima
^
50Ime Turus je poznato na 5 libumskih spomenika, ali se javlja i drugdje u Dalmaciji. V.
G. A I f i! I d y, Die Personennamen in der rijmbchen Provinz Dalrnatia, Beitriige ztr
Namenforschung, Neue Folge, Beiheft 4, Heidelberg, 1969, 315, s. v. Turus.
5t lrne Aetor je karakteristiCno za podrudje Libumije (J. U n t e rm ! n n, 'Venetisches
in Dalmatien", Godilnjak ANUB|H, knj. Vtr, CBI,knj.5, Sarajevo, 1970' l0). Kra6enje ovog
imena u filijaciji poznato je s jednog napise iz Vawarije: T. Queresius Aet(oris) /(ilius), koji M.
S u i 6 ("Noviji natpisi iz Bumuma", Diadora,5, 1970, ll4 i d., br. 16' T. IV' 4) i A' i L
rePerrlc
S c I e I flnscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMIX et MCMIXX
et editae sunC', Sirnla, 19, Ljubljana, 1978, 122, br. 846) pogrelno smjeltaju u Bumum. Za
"Nadgrobni spomenik obitelji
Queresii iz
Varvariju kao mjesto nalaza v. A. K u r i I i d,
Varvarije", Radovi Filozofs kog fakulteta u Tadru, 3l (1 8), 1991 11992,91.
" O n o m a s t i l k es t u d i j e . . . "1' 3 5 - 1 3 6 .
52D.Rendi6
-Mio
cev i6,
5t ZarnteTurus v. bilj. 50. Ime Titus je u Libumiji potvrdeno samo jedanput ili molde
dva 'puta
5 t O b(v.
a . "bilj.
i - " n "79
n ail a80).
ze
nav. dj.' 175,
g o t o v o i s k l j u C i v o u L i b u m i j i .V . G . A l f 6 l d y '
s.v.Ceunusi255,s.v.Oeplus;v.takoderJ.Untermann,nav.dj.,bilj.23nastr.16.
72
RFEZi3\19' (r991t9r,6t -7t
l. KtrRuC:
PORTREINA STEIA [Z RIII/SKE r TnURNIJE
Idealnarekonstrukcijat€kstabi prematome bila sljedeca(s tim da su imena
u rekonstruiranomdiplu tekstauzelasamoprimjeraradi):
Vohisa Tresina[Aet(oris)f(ilia) Ceunae]
Camuniaef(iliae) sua[e et sibifecit]
TitamocI a Turi f( ilia)]
Volt[isa (et)]
5 C(aius) Titius [Oepli f(itius)]
Volses[sibi et]
suisfe[cerunt]
Na ovom se spomenikunekaimenajavljaju prvi put (Tresina,camunia i
Titamoca),doksu ostalavecpoznatau liburnskomimenskomrepertoaru.
voltisa. Pripadagrupi imenas korijenom volt-lvols-, katakteristidnojza
sjevernojadranskoimensko podrudje55
i rasprostranjenoju venetiji, Histriji i
Liburniji,ft E g Igu i Smarariu stoventll.' Samoime Vortisapotwtrenoje jedino
na podrudjuLiburnije,a svih Sestdo sadapoznatihosobazabilj-ezene
su ni njezinu
sredi5njem
dijelu,izmeduZtmanjei Krke.s
Na ovom su spomenikunjime imenovanedvije rene: vortisa Tresina i
Titamoca voltisa, dime je broj potvrda imena Voltisa porastaoza jo5 dva
primjerka, i to upravo na podrudju sredilnje Liburnije, pa se za njega bez ikakve
dvojbe moze tvrditi da iskljudivo pripada imenikom blagu liburnskog
stanovniStva.
volses. Ime je do sadabilo poznatou samodva sludajai u obaje danou
genitivu,u funkciji patronimika:
TaeliaeVolsetisf. Quartae(Albona,C/t III, 3055)
OplusLaepocus Volsetisf. (Lussonium,Pan.Inf., CIL m,3322\
I ono pripadasjevernojadranskoj
skupini imenas korijenomvols-lvolt-.e
J. untermannega poistovjecujes imenomvoltietis, navodecida se imenskipar
voltietislvolselis pojavljuje samo u venetiji i Histriji. Medutim, ime volses
(gen.volsetis)potvrtlenoje u istarskomdijelu Liburnije,ali ne i u samojantidkoj
H]striji, pa bi bilo todnije reii da se ovaj imenski par javlja samou venetiji i
Libumiji, amoildai u Histriji. Naime,uznalaziz Albone,gdjetek mjestonarazai
neskracenioblik imenau filijaciji ukazujuna pripadnostautohtonom,liburnskom
imenskomblagudok imenskaformulai kognomenpripadajurimskomimenovanju
"Su.vremena
55R. Krri
C id,
istralivanja o jeziku starosjedilaca ilirskih provincija",
SimPoziutn o tcrilorijalnom i hronololkom razgranitenju ltira u praisiorijsko doba, f".lUna ira*ia
MuCnog druItva SR BiH, knj. IV, CBI, knj. l, Sarajevo, 1964, 25 i d., definirao je p"j"rn
sjevemojadranskog imenskog podrudja koje obuhva6a prostor Veneta, Histra, Libuma i okolice
f"Die
g_a..4gripednostimenskegrupevolt-lvo/s-ovomimenskompodrucjuvidiR.Katidic,
einheimische Namengebung volr Ig", Godifinjak ANIJBiH,'knj.V7,CBI,
knj. 4, Sarajevo,
1 9 6 8 ( d a l j e : " D i e e i n h e i m i s c h e . . . " )1, 0 4 ; J . U n r e r m a n n , n " " . d 1 . , 1 3 .
5 6 J .U n t e r m a n
n, nav. dj., 13.
5?R.K a ti C id, "Die
e i n h e i m i s c h e . . . " .1 0 2 - 1 0 4 .
tt D. R e n d i d - M i o d
ev i 6, "Onomastidke snrdijc.,l,, 129;G. A lf ti I d y, nav.
dj., 331, s. v. Voltisa.
5eR.Ka ti C i6, nav.
d j . , 1 0 2 - 1 0 / ;J; . U n t e r m r n
n, nav. dj., 13,
oJ. U n t erm
a n n, nav. dj., 13.
73
,1"KIJRIUC: PORTRETNASTETA U RIIIIIKE UBURNUE
6r-7t
3209) (1992193),
RFUFzd
a gentilicij nigdje drugdjenije poznat,6'imevolses sejavlja i u Donjoj Panoniji.
oplus Lepokusje, sudeii po imenimai imenskojformuli, po svoj prilici u
Lusonij stigaoiz kvarnerskogdijela Liburnije ili iz Hisrije. Njegovoje osobno
ime,Oplus-,tri putapotwdenona otocimaKvarnerate jednomu Histriji'- i to u
koloniji Pola, gdjeje osobatakodermoglabiti stranac,s obziromna heterogenu
strukturustanonni5iuau velikim gradovima- dok se obiteljsko ime, Laepocus,
javlja iskljudivo u Histriji, i to sve njegovepotvrdePotjedl s^podrydjl Buzeta
riderskog
Uid*uui") na sjeveruijtarskogpoluotoka.oNjegovaimenskaformula
Liburnije.
i
iz
kao
potjecati
Histrije
je
iz
podjednako
mogao
da
utazuje
tat<oCer
tipa
Ovaj se imenskioU.aric u ftistrill najdeSienalazina njezinusjevernomdijelu
imena
i
nalazi
gdje
su
skoncentrirani
Rodai dr.' upravona podrudju
oko-Buzeta,
Laepocus,au Liburniji na njezinuiitarskomdijelu i otocimaKvarngrl na kojima
je ujednoi veiina potwda imenaOplus.Prematome,osobnoimeVolsesseosim
u I-iUo-iii vjerojatnokoristilo i u Histriji, buduii da je obiteljskoime Laepocus
samona histarskopodrudje.
zasadrogranideno
Novi nalaz ovog osobnogimenana steli iz Sv. Luke, uz to S0oprvi put
i u
oUtit, Siri podrudjenjegove_rasprostranjenosti
donosinjegov nomina-rivni
izolirani
viSe
nije
Albone
potvrda
iz
juZno
od Trmanje,dime
sredi5nju"I-Iburniju,
nalazia liburnsiom podrudju.Ujedno, od tri poznatepotwde imena, dvije su
sigurnoiz Liburnije dot sepoOtijettoosobes treie potvrdene moZesasigurnoSdu
uivrditi. Ime seprematomcmoZepripisatiliburnskomimenskomfondu,a njegovi
liburnskomautohtonomstanovniStvu.
nositelji
'Tresina.
ovo je obiteljsko ime dosadbilo potpuno nepoznato,kako u
Liburniji, tako i u ostalimdijelovimaCarstva,ali ga se tu44o moZeuvrstiti u
imenski iond domaieg, liburnskogstanovnistva.Voltisa Tresinaje vei svojim
osobnim imenompfetozna[akao Liburnka. Tvorba obiteljskogimena pomo{u
u joS dva sludaja(Boninus
nastavka-ina potwtlenaje u libumskomonomastikonu
te prisutnostna vrsti
formula
imenSka
iPasina)"s, a i samo mjestOnalaza,
obitelji, i gotovo
kod
domaiih
je
samo
spomenikakoja u Liburniji zastupljena
miSljenje.
ovakvo
osnaZuju
okruZenje,
distodomadeimensko
Osim toga,nemapourdanihanalogijaovom imenukoje b.i-mogleosporiti
je podrudja..poznato
ime
liburnski karakter.S etru$danskog
ili potvrditi njJgov
'Ui-odgovaralo
grisnai koje
gentiliciju Tresiuspotvrdenomu Eruriji i sjevernom
Laciju,66a u talijanskim se Alpama, na podrudju.plemenacamunni (val
camonica),dva putau okruzenjunerimskihimenanalaziimeTresus.6T
6r G. A I f o I d y, nav. dj., 124, s' v. Taelia.
@R. K a ti C ii, nav. dj., S9; G. A I f 6l d y, nav. dj., 256, r. v. Oplus'
63M. K r i i m a n, nav. dj., 62 i 2ffi-261.
aM. K r i Z ma n, nav' dj., 203 i d.
65D. R e n d i i - M i o d ev i 6, "Onomastilke studije..'", ln-l2t'
* W. S c h u lz e,Zur GeschicireLateinischerEiginnamen,2.izd. Berlin - Zilrich'
Dublin 1966,97.
a Entue Trasil (Rogno,clLv 496\iTresus Endubronisf. @omo, c/L v 4958).Oba su
Niti
tekstau C/L-l doneienaprcma starijim prijepisima koji daju radidita ditanjaspomenika'
jJnog ,"rt"ttladi Corpusanisu bili u prilici osobno vidjeti, pa je mogu6e da je ime moglo
Tresus, kako je prihvaCetou CIL-u i
ilasiri Tresins-,kako dlonoseneki od prepisivada,a ne
74
f
}
-I
NFH/j 32119'(199?193>,
6r:7t
l (..
l. XtntrJC:
FORTTEINA STEIA IZ RIr/iSKE LIBIJRNITE
Ime Tresinanije mogucedovesti u vezu s gresnai irresius unatod
prividnim slidnostima.Njihove pojave su ogranidenena podrudjazemljopisno
medusobnovrlo udaljena@nurija i sjeverniLacij : Liburnija) i koja ne pok-azuju
iezi(nei onomastidkebliskostikod starosjediladkog
stanovni5tva.
lme *esns sL,
p$., natazisamgna podrudjuKamuna,u prilidno izoliranomplaninskompodrudju.
Njihova je etnidkapripadnostbila nejasnavec u antici: Srrabonih smaLa
tg!l!i.,* a Plinije euganejskimnarodom.6e
To pitanjeni danasnije u potpunosti
rijeseno.'o
Predrimskijezidni ostacisu malobrojnii osebujni,a u njimaje moguie
utvrditi retske,etruldanskei venetskejezidnei onomastidke
elemente."Zanimljivo
je s obziromna bliskostivenetskei liburnskeonomastike,
da se ime Tresusna
jednom od spomenika(cILY 4966) javtja u filijaciji zenedije je osobnoime
(Enna)karakteristidno
za venetskoimenovanje,?
no na drugomsespomeniku(c1L
v 4958) ime Tresusnalazi u okruzenjuimenakoja pripadajudrugim imenskim
grupama,ali ne i venetskoj.Stogasepremasadasnjimsaznanjima;iti ime Tresus
ne mozeuzeti u obzir kao paralelaimenuTresina,vei ostajezakljuditi da je ovo
obiteljskoime izoliranapojavana srediSnjem
liburnskomprostorui da ga semoze
smatratidijelom liburnskogaimenskogblaga.
camunia. Zasigurnose i ovo obiteljskoime ima smatratiriburnskim,iako
se nigdje.drugdjg ne pojavljuje. Kamunija je nedvojbenopripadala domadoj,
liburnskoj obitelji, buduii da je na spomenikujasno oznadenakao kii Voltisl
Tresine(v. ispred).
Od imennslidnogoblika - poput Camonius,Caminius,Cammius,
cammicusi dr.n - posebnovalja napomenutisludajjedneoslobodenice
iz Aserije:
volltisa caminis /.?' Ime patrona,takoderjedinstvenona podrudjuRimskog
carstva, pripada liburnskoj antroponimiji.?j
Nije poznatokako je glasilo u
nominativu,pa se mozepomisljatii na srodnostovih dvaju imena.0 tom je
smislu indikativno javljanje imena voltisa u oba sludaja:tako se zove majka
Kamunijei Kaminisovaoslobodenica.
Stoganije neosnovano
zakljuditi,s obzirom
na liburnskopodrijetlo nositeljicei na vjerojatnusrodnosts liburnskim imenom
kako ce se ovdje koristiti. G n o c c h i, koji je posljednji vidio spomenik iz Boma, navodi
da je ovaj tada ved bio priliino fragmentiran. onaj iz Rogna donosi se kao cjelovit s
portretima muikarca i Zene pa je mogu6e da je i on bio u obliku portrerne stele. Za detaljnije
obavijg-sti o ova dva spomenika vidi CIL Y, str,522-523,
@ navJdenim brojevima.
aS tra bon,Geog.4,6,E.
oPlinije,N.
h.3,134.
deW'ltalia antica,vol. VI, Roma, 1978,27 i3l-32; L. p ro s doc i mi,latinguavenetica,
vol. II, Padova, 1967, 253.
?r M. C. T ib
"Camuno,
i le tt i
Brun
o,
retico e pararetico", popoli c civilt,i
dcll'Inalia antica, vol. VI, Roma, 1978,214 i d., nar. 249.
72L.P ro s d o c im i,
nav. dj., 78-80, s. v. Enno; R. Ka t iC i d, nav. dj., 77-7g.
tl Ou" se imena
uglavnom nalazn, na talijanskom poluotoku. V. W. S c h u I z e, nav.
dj.. 140, gdje donosi ta i ostda njima srodna imena.
7 1M . S u i 6 ,
"Novi
natpisi iz Sjeveme Dalmacije", VAHD,53, 1950-51 (Split, 1952),
236,br. 5.
75D.Re n did
- Mio
C e v i 6 , " O r o m a s r i d k es t u d i j e . . . - ,l 4 l .
75
A. KTJRILIC: FORTRETNASTEI.A ZRIIIiSKE UBIJRNUE
RrFZt 3209)(192D3r,6r -7t
Caminis (gen.), da i obiteljsko ime Camunia pripada domaCemimenskom
repertoaru.
Titamocc. Nositeljica ovog obit€ljskogimena bila je Liburnka o demu
zorno svjedodinjenoosobnoime Voltisa.lmeTitamoc4je potwdenosamona
ovoj steli, ali mu se mogu ustanoviti paralele medu domafim osobnim i
obiteljskim imenima.Osobnasu imena s osnovomTit- kod autohtonog
ali se nalazei u
stanovniStvaprije svegakarakteristidnaza podrudjeDelmata,?6
metlu kojima i u Libumiji; u Aseriji su
osralim dijelovima rimske Dalmacije,??
potvrdeniTiuao iTitus,D a ovo drugo ime se vjerojatnomoZepretpostavitii u
varvariji,. gdje ono po svoj prilici nije imalo funkciju rimskogprenomena,vec
doma{egosobnogimena.Obiteljskaimenasa specifidnimzavrletkom -ocusnalaze
se u imenovanjuautohtonogstanovni5tvagotovo cijeloga sjevernojadranskog
imenskogpoOruCla.'U Liburniji su dosadbila poznatatri obiteljskaimenaovog
ttpa:Dalnioczs (Varvarija,2 ptta), Suioca(Flanona,2 puta)i Viniocus(Cres,2
puta)," a prema svemu naprijed redenomeovom se popisu s pravom moZe
pridruZitii imeTitamocasa steleiz Sv. Luke.
Titius. U rimskoj provinciji Dalmaciji ovaj gentilicij nose ltalici, ali i
kao i doseljeniciiz drugihprovincija.s'Dasu ga u Liburniji
domadestanovni5tvo,
potwduje
i ovaj primjer. C. Titius l? f.lVolses je, sudedipo
nosili i domorocif
a njegov ing.n.\i obrazacklasidnoga
pripadao
domademstanovniStvu,
kognomenu,
rimskog troimenogtipa s prenomenom,gentilicijem,filijagijom i kognomenom
pokazujedaje utivao pravi rimskoggratlanina.Stogani ovaj primjerne moZebiti
dokazomda gentilicij Titins pripada autohtonomimenovanjuLiburna; Ticije
Volsesje primitkom rimskoggradanskogpr:rvamogaoprimiti i gentilicij onoga
dijim gi je ,agono.om srekaos'ili je pak mogao svoje staro obiteljsko ime
preinaditiu nekoslidnoi Rimljanimalako prepoznatljivo.
Imenovanjeosobanavedenihna steli iz Sv. Luke takodermoZedoprinijeti
odredivanjuvre;ena njezinanastanka.Sve osobe,sudefi po njihovim imenima,
" I l i r r k c o n o m a s t i E k es t u d i j c t r I . O n o m a s t i c o n
t6 D. Rendi6-MioCevi6,
Riditinum", hiva anrika,god.2l, sv' I, l97l ,172:G. A I f 6 ld y-,nav' di',312, s' v' Titus'
?7R. K a t i C i d, .Das mitteldalmarische Namengebiet", ziva antika, god. 12, sv. 2,
'Das mitrcldalmarische..."), 260. Rasprostranjenost imena unutar provincije v'
1963 (dalje:
kod. G. A I f ii I d y, nav. dj., na stranicama 312-313.
?6 v. bilj. 12.
D M. S u i C, nav. di.,234-235, br. 3: Trlru Mamaester.
roD.RendiC-irtioCevid,..Onomastidke
s t u d i j e . . . "b, i l j . l 1 n a s t r . l 3 l l i t r
tckst natpisa T(itw) Darmo(cus).
sr'M.Kriima
n, nav. dj., 146 , gdje uz venetsko, histarsko i liburnsko podrulje
dodaje i delmatsko. No na lom su podrudju ovakva imena ogranidena samo na municipij Rider'
'Das mitteldalmatische..."' 29O.
o demu v. kod R. K a t i I i C,
e D. R e n d i 6 - M i o I ev i d,'OnomastiCke studije.,.", 128-129'
13G. A I f ti I d y, nav. dj., 127, s. v. Titius.
"Onomastilke studije""', 129, uvrltava ovrj
!1 D. Rcndi6-Mi;Cevi6,
gentilicij u reperioar libumskih imena, iako je to u najmanju ruku dvojbeno. Vidi imena osobe
navedenih kod G. A I f ti I dy, nav. dj., nev. mj., od kojih niti jedna u svotn imenovanju
nerna neko od autohtonih libumskih imene.
tr R. c " g n at, nw. di., 75-77.
76
I
6r-7t
wr.zan4, Q992193r,
t,
lt'
A. KLJRILIC: PORTRETNASTEIA Z RIIIISKE LIBURNIJE
Jedinoje C. Titius Volsesbio rimski gradanin.
pripadajudomademstanovni5tvu.
Na liburnskoj seobali troimeni sustavu imenovanjumu5karacarazvio oko sredine
l. st. n. e., kad seimenskomobrascupridruZujekognomen,koji je najde5ienastao
U zaledu se moZeodekivati odredeno
od staroga,domaCegosobnogimena.s6
prema
pa
i
tome spomenikmogaodatirati nakon
bi
se
na
ka5njenjeu odnosu obalu
sredinel. st. n. e. Zenski imenski obrascijoS nisu dovoljno istraZenida bi se
mogli koristiti kao elementrelevantanza datiranjenekog spomenika.Dvojbenoje
Aa ii ro uopie mogu biti, bududida se na jednom spomenikudestoznajujavljati
razliditi imenski obrasci. Ovo mole biti posljedica nejednakogadru5tvenog
poloZajanjihovih nositelja,'Slo bi se moglo dobroprimijeniti na tekstsa steleiz
Sv. Luke gdje se liburnski obrazrcu imenovanjuTitamoke Voltise, za koji se
smatra dald na viSem stupnju razvoja od riderskoga," pojavljuje uz rimsku
troimenuformulu G. Ticija Volsesa.Iako nije poznatnjihov medusobniodnos,
Titamoka Voltisa je jamadnobila dlan VolsesoveuZeobitelji (moZdamajka ili
Lena?).Time 5O je on dobio rimsko gradanskopravozacijeloje porastaoi ugled
njegovih najblitih - dak ako i oni samitakodernisu postali rimskim gratlanima- a
takiv se je izdignuti poloZaj u drultvu mogao naglasiti upravo isticanjem
imenovanjana rimski nadin.
Opisani odnosi bi se mogli dobro objasniti ako se pretpostavi da je
Nedinum,kao i neke drugerazvijenijejuZnoliburnskeop{ine u zaledu(Asseria,
Varvaria),tijekom prvog stoljeia ueden kao municipij s latinskimpravom.teU
takvoj sredinimole se odekivatiprevagaosobas domaiim imenskimobrascem,
nazodnostosoba s rimskim gradanskimpravom te Sirenjelatinskog jezika i
usvajanjedrugrhtekovinarimskekulture.
* r F t
Nalaz ulomka monumentalneportretnesteleu Crkvi Sv. Luke kod Skabrnje
predstavljaprije svega znalajan doprinos poznavanjuliburnske onomastike.
Saduvanle samo donji lijevi dio spomenikate stelu nije moguCetipolo5ki
preciznooOteOiti.Po svemusudedipripadalaje ili tipu nearhitektonskihstelasa
"na katove" (njem. Stockwerk) arhitektonskogtipa. U
iabatom ili varijanti
je
polju
prikazana
Zenskaosobakojoj nedostajeglava.Od frizure su
portretnom
padajuna ramena.Tnnaje bila obudenau tuniku i
pteienica
koji
trilevi
saduvani
palu,a kosuJe ispodsamepalepo svoj prilici pokrivaojo! i rubac.Natpisna steli
je podijeljen
-nje u dvije cjeline:u gredi ispodportretnogpolja uklesanasu dva reaa,a
isfioO
u profiliranom natpisnom polju nalazi se jos pet redova. Prema
paleografsko-itilstimosobinamatekstovinisu nastaliis[ovremeno,ali wemenski
iarmat koji ih dijeli po svoj prilici nije bio veii od jednog ili dva desetljeda.U
natpisnomje polju nastaostariji dio natpisa,i premdaje u njemu bilo dovoljno
s D . R c n d i 6 - M i o d e v
tTD.Rendi6-Miodcv
6, nav. dj., 132.
d,"Ilirska onomastika...', 633.
aD.R e n d i 6 - M io d ev i 6,'Onomastidke
studije..."'134' M. K ri Im an' nav'
je
dj., l4?, uspostavlja medu njima i kronololki odnos: starija je riderska inadica, a liburnska
mlada.
te O lome oplimo vidi kod L M t r g e ti d,'Plinio e le cqnuniti della Libumia", Atti
del Centro di ricerche storiche di Rovigno, vol. D(, Rovigno, 19'18-79,301 i d.
77
A. KURIUC: PORTRETNASTEIA Iz RI]VISKELIBI'RNIIE
RFFA n4'
flgEztgs),6t-7t
a
prostoraza jo! 2-3 reda-mlatli ie dio narpisauklesanizvan njega,na gredukoja je
dotadsluzila samokao konstruktivnielementtijela stele.G-otovosvi osobeloje
se spominjg q rytpisu nose autohtonaimena: u natpisnomse polju spominju
Titamoc[a?f.]voltisaic.Titius [?f.lvotses,dok su na grediimenovane
malka
voltisa [? f.) Tresinci kci joj camunia. Neka od ovih imena su dosadbila
potpuno nepoznata,dime je liburnski onomastidki fond obogacens jos tri
obiteljskaimena:Tresina,camunia iritamoca, dok su osobna-imena
vottisa i
volses te gentilicij ritius ve(, dobro poznati u liburnskomimenovanju.Te su
osobepripadaleuglednijem i imucnijem dijelu liburnskogstanovnistva.Kako
pokazujeupotrebadomaiih imena,imenskihobrazaca,tedomacenolnje usporedos
prihvaianjem rimskoga grailanskogprava, odjeie, latinskog
leiixa,- rimske
nomenklaturei tipa nadgrobnogspomenika,procesromanizacijetoo nyitrjos nije
u potpunosti dovrsen,po demu se spomenikmoZe datirati u l. st. n. b.
Paleografska,
stilsko-ikonografska
i onomastidkaanalizaukazujudaje spomenik
nastao nakon sredine l. st., najvjerojatnijeu vrijeme vlidavine dinastije
Flavijevaca.
AnanarijaKnrilac:
THENEWMONUMENTAL
srELE wrru poRTRAITsFROM
ROMANLIBT.JRNIA
Summary
At the end of the lgth century c. F. Bianchi left a short norice about Roman
architecture and the cemetery in the immediate vicinity of st Luke church near
Skabrnla, 16 km east of zadar, in the territory of the municipium of Nedinum. A
fragment of a monumental
-stele with a relief portrait that served as a door-step in
this,church probably came from that Roman cemetery. The fragment embodies a part
of,the portrait field on the op and below it an insiription. The stele might belong
either to an unarchitecronic type of srele with a gable (Germ. Giebel-schifstele) oi
to a variant "with storeys" of architectonic type (Germ. Stockwerkstele). The woman
in the portrait field was
lresled in tunica andpalla and her tressed hair was probably
covered with a kerchief and then with a palla above it. The inscription is divided
into two parts: the part in the inscription field was engraved first; the other one was
chiselled probably a decade or two later on the beam separating the inscription field
from the portrair field. All the persons menrioned on the rtil" "re diJtinguished
natives and almost all of them bear native name.s:Titamoc[a ?
f.l voltlisa) anaC. ritius
[?f'l-volses appearintheinscriptionfield, andonthebeam vittitoi?f.1 Tres;rwana
her daughter camunia. Some of these names, that is, the family naies Tresina,
camunia andritamoca, were until now completely unknown, while the personai
names valtisa and,volses and nomcn gentile Titius are well known in Liburnian
nomenclature. The use of native names, onomastic formulas and clothing, together
with recieving Roman citizenship, language, clothes, tombstone-type and onomastic
system, confirms that the process of romanization was not finish;d yet. According
to ep-igraphic and iconographic elements the stele was set up in the iecond half ol
the lst century A. D., most probably during the Flavian period.
78
BFEzd32Q9'(rry2t93),6r-7t
A. KIIRIUC: PoRTREINA STELA E RIMSKE UBURNUE
I
T. I. Ulomak stele iz crkve Sv. Luke kod StaUrnje (foto: Deutschenarchaeologischen
Instituts - Rom, neg. 82.4186).
Tab. I. The stele fragmen from St Lulqs church ncar Skabrnja (photo: Deutschcn
archaeologisclvn
Institas- Rom,rcg.824186).
Download PDF